http://otok-krk.org/krk/hrvatska/ en ivan.dermicek@gmail.com Copyright 2012 2012-05-26T08:26:05+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/prvenstvo-skolskih-sportskih-drustava-pgz-u-kickboxing-semi-contactu/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/prvenstvo-skolskih-sportskih-drustava-pgz-u-kickboxing-semi-contactu/#When:08:26:05Z MALINSKA - U malinskarskoj sportskoj dvorani ove će se nedjelje, 27. svibnja 2012. godine, u organizaciji Kickboxing saveza Primorsko-goranske županije i Saveza školskih društava PGŽ, od 10:30 sati do otprilike 15 sati, održati Prvenstvo školskih sportskih društava Primorsko-goranske županije u semi contactu.  Prema nekim saznanjima, nastupiti će oko 70 natjecatelja iz dvadesetak škola na području Primorsko-goranske županije, a za OŠ "Fran Krsto Frankopan" Krk iz područne škole Malinska - Dubašnica će nastupiti: Marijeta Burazer, Edi Begaj, Tara Ivković, Alberto Begaj, Julija Jurić, Ela Znaor, Brigita Burazer, Marta Faležić, Gabrijel Burazer i Robin Jurić. Sport 2012-05-26T08:26:05+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/26.-svibnja-1832.-roden-je-dragutin-parcic-franjevac-i-jezikoslovac/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/26.-svibnja-1832.-roden-je-dragutin-parcic-franjevac-i-jezikoslovac/#When:07:39:27Z Na današnji dan 26. svibnja 1832. u Vrbniku rodio seDragutin Antun Parčić,  hrvatski jezikoslovac i erudit. Bio je franjevac, a od 1876. kanonik Zavoda sv. Jeronima u Rimu. Priredio je izdanje glagoljskog Misala i Obrednika (1893), te oživljavao hrvazsku glagoljašku baštinu. Sastavio je hrvatsku (slavensko-ilirsku) gramatiku i Rječnik hrvatsko-talijanski (1901). Preveo je na na hrvatski Danteov Pakao. Bavio se i tiskarstvom, astronomijom i botanikom; među pionirima je fotografije, snimao je mikroskopom i teleskopom. Umro je u Rimu, 25. prosinca 1902. (MK) Dogodilo se na današnji dan 2012-05-26T07:39:27+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/najava-duhovi-i-duhovski-utorek-zavjetni-blagdan-opcine-omisalj/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/najava-duhovi-i-duhovski-utorek-zavjetni-blagdan-opcine-omisalj/#When:16:37:42Z Općina Omišalj na duhovski utorek slavi svoj dan, Dan općine Omišalj. I ove godine očekuje nas pregršt događanja, a sve počinje već u subotu, 26. svibnja, brojnim sportskim i kulturnim manifestacijama. Duhovski utorek započinje okupljanjem u crkvi ranom zorom i odlaskom u tihoj procesiji (prošišijon) na jutarnju misu do groblja Sv. Duh, uz moljenje litanija Svim Svetima. Prema predaji, nastao je kao zavjet Omišljana za spas od kuge. U staro doba, kada je groblje još bilo uz crkvu, na Smitiru, a kasnije uz nekadašnju crkvicu i samostan Sv. Mikul, na mjestu izvan grada podignuta je zavjetna kapelica Sv. Duh. Stoga je blagdan Duhova od starine u Omišlju bio veli principal, a pored mise i procesije na duhovski utorek, sva tri dni Duhovi nekada se održavao isemenj na koji su dolazili ljudi iz cijele okolice: Njivičari, Dobrinjci i Gorinci, potom oni iz udaljenijih dijelova otoka Krka ili čak iz Rijeke, Bakra, Kraljevice. U to se doba priređivala posebna slastica, presnec, kolač od tijesta s mladim ovčjim sirom, uz koji je, naravno, godilo popiti i dobroga domaćeg vina. Običaj Duhova u Omišlju se zadržao do danas i slavi se kao Dan Općine Omišalj, sa svečanom sjednicom Općinskoga vijeća te drugim svečanostima, a obnovljena je i jutarnja procesija s misom na groblju Sv. Duh.   Ovogodišnji program za Duhove pročitajte u prilogu. Omišalj 2012-05-25T16:37:42+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/najava-koncertna-vecer-pjevackog-zbora-mladih-josip-kaplan-iz-rijeke/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/najava-koncertna-vecer-pjevackog-zbora-mladih-josip-kaplan-iz-rijeke/#When:09:49:03Z KRK - U subotu, 26. svibnja 2012. godine, s početkom u 20:30 sati, u krčkoj će se katedrali održati "Uskršnji koncert" riječkog Pjevačkog zbora mladih "Josip Kaplan". Iako se koncert događa na kraju uskršnjeg vremena, uoči blagdana Pedesetnice, dogovori za koncert su započeli prije ovogodišnjeg Uskrsa pa je uglavnom zato zadržan naziv "Uskršnji koncert". Osim Pjevačkog zbora mladih „Josip Kaplan“, čije smo uspješne nastupe nedavno mogli pratiti i na nacionalnoj dalekovidnici gdje su u emisiji "Do posljednjeg zbora" ostvarili pobjedu, nastupiti će Vokalna skupina „Josip Kaplan“ i Djevojački zbor „Josip Kaplan“ kojima je voditeljca Doris Kovačić, vokalna pedagoginja je Ariana Bossi, a korepetitorica je Judita Plazonić. Posebno valja istaknuti i samostalni nastup instrumentalista - orkestar Srednje glazbene škole "Ivan Matetić Ronjigov" iz Rijeke s dirigentom Danijelom Trinajstićem. Donosimo okvrini program koncerta, a za dan koncerta će se prirediti točan program i redoslijed izvedbi: Vokalna skupina „Josip Kaplan“: ***: "Bliže o Bože moj" A. Klobučar: "Laudate Dominum" Djevojački zbor "Josip Kaplan": ***: "I'm going up a yonder" Orkestar SGŠ - 2 kompozicije samostalno (Vivaldi i Mascagni) PZM "Josip Kaplan": S. St. Mokranjac: "Tebe pojem" N. Kovačić, A. Vlah: "Put u nebo" ***: "Aleluja" J. S. Bach: "Jesus bleibet meine Freude" W. A. Mozart: "Ave verum corpus" S. V. Rahmanjinov: "Bogorodice Djevo radujsja" K. Hampton: "Praise His holy name" ***: "Worthy to be praised" G. de Marzi: "Signore delle Cime" Izvor: http://www.youtube.com/ S obzirom na ostvarenu pobjedu, ali i prikazan talent u HRT-ovoj zabavnoj emisiji "Do posljednjeg zbora" koja je, na neki način, odradila dobar promotorski posao za ovaj stil pjevanja, bolju preporuku zaista ne možete dobiti za posjet "Uskršnjem koncertu" Pjevačkog zbora "Josip Kaplan" i njihovih gostiju.     Krk 2012-05-25T09:49:03+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/veterani-domovinskog-rata-i-maslinari-potpisali-ugovor-o-suradnji/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/veterani-domovinskog-rata-i-maslinari-potpisali-ugovor-o-suradnji/#When:08:34:20Z U Velikoj vijećnici Grada Krka Zdenko Petrak, predsjednik Udruge vetrana Domovinskog rata otoka Krka i Ivan Žgaljić, predsjednik Udruge maslinara Drobnica, pred punim auditorijem potpisali su Ugovor o suradnji. Naime, nakon što je utvrđeno da se interesi ovih dviju značajnih otočkih udruženja djelomično preklapaju potpisan je predmetni ugovor, i to obzirom na nekolicinu tema od zajedničkog interesa, a ponajviše one vezane uz poljoprivredu i pretpristupne fondove Europske unije. Upravo o potenjem okupljene je tijekom kratkog izlaganja poučio Marko Mrkalj, konzultant i predstavnik tvrtke Okorak d.o.o. iz Bebrina.  Izvor: http://www.grad-krk.hr/ Krk 2012-05-25T08:34:20+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odrzan-drugi-radni-sastanak-u-sklopu-projekta-neka-se-lokalni-glasovi-cuju/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odrzan-drugi-radni-sastanak-u-sklopu-projekta-neka-se-lokalni-glasovi-cuju/#When:08:20:41Z U Maloj vijećnici Grada Krka, u organizaciji Regionalnog info centra za mlade Rijeka i Savjeta mladih Grada Krka, održan je drugi po redu radni sastanak na kojem su se uz moderatora Zorana Stevanovića susreli predstavnici nekolicine gradskih udruženja, izvršne vlasti, srednjoškolaca, studenata, te institucija poput Grada Krka, Centra za kulturu Grada Krka i Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir. Primarna zadaća ovog sastanka bila je da okupljeni - takozvana test grupa ispuni anketne upitnike, kako bi se u okvirima projekta Neka se lokalni glasovi čuju! dobila što točnija mapa životnih uvjeta mladih, ocjenila dostupnost podataka koji su od interesa za mlade, te procjenilo sudjelovanje mladih u javnom životu zajednice. Naime, spomenuti projekt, koji se u trajanju od 18 mjeseci provodi od 01. siječnja 2012. godine, prema riječima Zorana Stevanovića, predstavnika Regionalnog info centra za mlade Rijeka, pokrenut je zbog nepostojanja strategije razvoja mladih, odnosno izostanka zadovoljavajuće politike mladih, a obuhvaća 14 gradova Primorsko-goranske županije (Bakar, Cres, Crikvenicu, Čabar, Delnice, Kastav, Kraljevicu, Krk, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Opatiju, Rab, Rijeki i Vrbovsko) u kojima se uz pomoć članova Savjeta mladih organiziraju radni sastanci, i to s ciljem procjene stanja i potreba mladih na području gradova/županije, odnosno stvaranja uvjeta za povećanje kvalitete života mladih kroz njihovo što intenzivnije sudjelovanje u projektima lokalne zajednice. Nakon što su ispunjeni upitnici, ukratko je predstavljna sama inicijativa koja bi nakon provedenog istraživanja, koje podrazumjeva analizu i obradu 800 anketnih upitnika, trebala završiti prigodnom publikacijom, ali i podizanjem portala u formi pretraživača namijenjenog mladima koji bi korisnicima, a obzirom na njihove primarne interese (obrazovanje i informatizacija, zapošljavanje i poduzetništvo, socijalna politika, zdravstvena zaštita, aktivno sudjelovanje u društvu, kultura, sport, tehnička kultura, slobodno vrijeme, mobilnost, informiranje i savjetovanje) omogućio brzo i jednostavno pretraživanje adresara (institucije, lokalna samouprava, NGO), te novosti i najava (kalendar događanja) vezanih uz sredine iz kojih dolaze. U nastavku, predstavljeno je i studijsko putovanje u Sloveniju, također realizirano u okvirima navedenog projekta sa zadaćom razmjene iskustava sudjelovanja mladih u društvenoj zajednici i njihovih potreba s vršnjacima iz Slovenije. Kao neki od primarnih problema tako su izdvojeni nezaposlenost, slaba informiranost, nedovoljna ponudba aktivnosti, slaba komunikacija s lokalnom samoupravom, apatičnost mladih, te nedostatak prostora. Upravo se o potenjem najviše raspravljalo i tijekom krčkog sastanka sa zaključkom kako u gradu Krku ipak postoji Društveni centar koji svim potencijalnim korisnicima stoji na raspolaganju. Tijekom završne rasprave otvorene su i mnoge druge teme među kojima valja izdvojiti problem egzistencije velikog broja udruga te financiranje istih, kako na državnoj, tako i na lokalnoj razini, te nevidljivost Savjeta mladih koji bi trebao povezati mlade i lokalnu samoupravu.   Izvor: http://www.grad-krk.hr/ Krk 2012-05-25T08:20:41+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odrzan-121.-kolegij-gradonacelnika-grada-krka/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odrzan-121.-kolegij-gradonacelnika-grada-krka/#When:08:11:32Z U uredu gradonačelnika održan je 121. sastanak Kolegija na kojem su osim Darija Vasilića nazočili Marinko Bajčić, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Grada Krka, Đimi Skomeršić, voditelj Odsjeka za komunalno gospodarstvo, Josip Staničić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Krka, Ines Galjanić, stručna suradnica za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Marinka Margan, stručna suradnica za društvene djelatnosti, te Dinka Pejnović, stručna suradnica za proračun i financije. Ovotjedno zasjedanje započelo je rješavanjem predmeta Odsjeka za proračun i financije odnosno razmatranjem, a potom i prihvaćanjem prijedloga Odluke o II. izmjeni Proračuna Grada Krka za 2012. koja će se uskoro naći na dnevnom redu Gradskog vijeća. Naime, II. izmjena Proračuna Grada Krka za ovu godinu koja podrazumjeva povećanje od 5.100.000,00 kn, osim zbog naknadnog uvrštavanja (potencijalne) donacije regije Veneto u iznosu od 800.000,00 kn za obnovu dijela gradskih zidina, kako je istaknuto, potrebna je i da bi se osigurala sredstva za kapitalni projekt izgradnje osnovnoškolske sportske dvorane, što obuhvaća izgradnju i opremanje same dvorane, te rekonstrukciju Trga Krčkih glagoljaša. Budući da u vrijeme donošenje ovogodišnjeg Proračuna i njegove izmjene nisu bili poznati iznosi odobrenih sredstava Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije za navedenu namjenu sredstva pomoći planirana su u iznosu od 4.500.000,00 kn. No, kako je odobreno tek 1.500.000,00 kn predloženo je da se razlika pokrije zaduživanjem. Uz izmijenjene Projekcije Proračuna Grada Krka za razdoblje od 2013. do 2014. i Plana razvojnih programa Grada Krka za razdoblje od 2012. do 2014., raspravljeni su i prihvaćeni, također s ciljem proslijeđivanja gradskim vijećnicima, prijedlog Odluke o izmjeni Odluke o izvršavanju Proračuna Grada Krka za 2012., prijedlog Odluke o prihvaćanju investicije - Izgradnja školske sportske dvorane u Krku, te prijedlog Odluke o raspodjeli viška prihoda iz 2011.  Rješavajući predmete Odsjeka za društvene djelatnosti Auto klubu Krk odobreno je 1.050,00 kn za nabavu kaciga dvanaestero najuspješnijih polaznika edukacije vezane uz sigurnost u prometu. Ova akcija u suradnji s djelatnicima Policijske postaje Krk provedena je u svim otočkim osnovnim školama, a sastojala se od teorijskog i praktičnog dijela. Društvu Krčana i prijatelja otoka Krka iz Zagreba odobrena je donacija u iznosu od 2.000,00 kn, a u znak zahvale Grad će primiti 20 primjeraka raritetnog izdanja Krčkog kalendara iz 1955., te 35 primjeraka knjige Društvo krčkih Hrvata u Zagrebu, autora Tomislava Galovića. Udruzi Demo bendova grada Krka odobreno je 1.000,00 kn potpore za organizaciju festivala Kviri'n'Bass koji se 01. lipnja, između 19.00 i 02.00 sata, planira održati na plaži Lukobran. Međutim ova će se potpora realizirati nakon dobivanja odobrenja za korištenje javne površine, odnosno nakon ishođenja prijave javnog okupljanja. Udruzi Spirit iz Rijeke odobreno je 1.000,00 kn pomoći za organizaciju projekcije filmova s Međunarodnog festivala Uhvati film koja se planira prirediti u Koktel baru Volsonis. Ovdje se radi o novosadskom festivalu koji iz različitih diskursa tematizira invalidnost. Nadalje, prihvaćena je inicijativa Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir da se sukladno Odluci o nagrađivanju učenika i mentora nagrade sudionici državnih natjecanja. U nastavku razmotreno je izvješće Odbora za društvene djelatnosti čija je sjednica održana 08. svibnja, a u kratkom izlaganju na temu zaključaka Odbora, pored ostalog, izdvojene su primjedbe na rad Nogometnog kluba Krk, model potencijalne suradnje Centra za kulturu Grada Krka i udruga u kulturi, kao i princip raspodjele sredstava gradskim udruženjima. Rješavajući predmete Odsjeka za prostorno planiranje i zaštitu okoliša, prihvaćen je prijedlog Odluke o izradi izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja predjela Mali Kankul u gradu Krku, te će o istoj uskoro imati prilike raspravljati gradski vijećnici. Rješavajući predmete Odsjeka za komunalno gospodarstvo, sukladno projektu izvedenog stanja i snimanja priključnih ormarića na javnim površinama grada Krka, prihvaćena je ponuda Elektroinstalaterskog obrta Elbo u vlasništvu Kenislava Rušina iz Brsca za njihovu rekonstrukciju, i to: 12.188,75 kn za ormarić na Šetalištu Sv. Bernardina; 11.311,25 kn za ormarić iza cvjetarne na Trgu Bana J. Jelačića; 6.090,00 kn za ormarić kod Velikog parka; 7.236,25 kn, za prvi ormarić iza Kule na Obali Hrvatske mornarice; 23.400,00 kn za drugi ormarić iza Kule na Obali Hrvatske mornarice; te 19.731,25 kn za ormarić na Trgu Kamplin. Ukupno 79.957,50 kn. Nadalje, prihvaćena je zamolba Kulturno umjetničkog tradicionalnog sastava Andes abya yala art iz Vuke za prezentacijom glazbeno-plesne baštine Bolivije, ali bez mogućnosti predstavljanja i prodaje tamošnjih rukotvorina. Također, prihvaćena je inicijativa Grupe Dos Lunas Ecuador, za predstavljanje glazbeno-plesne tradicije Ekvadora. Kao jedina zaprimljena, prihvaćena je ponuda Uslužnog obrta V. R. Dodić u vlasništvu Roberta Dodića iz Matulja, za farbanje stupova javne rasvjete na području grada Krka, i to na iznos od 46.437,50 kn. Rješavajući predmete Odsjeka za opće, pravne i kadrovske poslove usvojena je zamolba Mjesnog odbora Skrbčići-Pinezići da se angažira osoba koja će tijekom ljetnih mjeseci održavati ulice i puteve na području mjesnog odbora.   Izvor: http://www.grad-krk.hr/ Krk 2012-05-25T08:11:32+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/obavijest-krckim-maslinarima-iz-poljoprivredne-savjetodavne-sluzbe/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/obavijest-krckim-maslinarima-iz-poljoprivredne-savjetodavne-sluzbe/#When:07:54:34Z Na praćenim lokalitetima nije zabilježena pojava maslinovog moljca (Prays oleae) u kritičnim broju te za sada nije potrebno provoditi suzbijanje ovog štetnika. Međutim, upozorava se na lokalnu prisutnost štitastih uši, te se maslinarima preporuča da obave pregled maslinika te po potrebi izvrše suzbijanje. U tu svrhu koriste se mineralna ulja (trgovačkog naziva Bijelo ulje ili Mineralno svijetlo ulje). Također, i dalje se upozorava na vrlo povoljne uvjete za širenje paunovog oka (Spilocaea oleagina) pa maslinari koji nisu postupili prema ranijoj obavijesti tretiranje mogu obaviti do početka cvatnje pripravcima na osnovi krezoksim-metila (trgovačkog naziva Stroby WG) ili tebukonazola i trifloksistrobina (trgovačkog naziva Nativo 75 WG). Sredstva za zaštitu bilja važno je primijeniti prema  uputama proizvođača, a provedeno tretiranje treba upisati u evidencijski list korištenja sredstava za zaštitu bilja. Sve dodaten informacije mogu se dobiti u uredu Matulji ponedjeljkom, srijedom i petkom (Karmen.Karlic@komora.hr), te četvrtkom u ured Krk. Izvor: http://www.grad-krk.hr/ via komora.hr Obavijesti 2012-05-25T07:54:34+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/premijerni-nastup-u-finalu-kadetskog-ekipnog-prvenstva-hrvatske/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/premijerni-nastup-u-finalu-kadetskog-ekipnog-prvenstva-hrvatske/#When:07:23:02Z Nismo očekivali da će naš prvi nastup u kvalifikacijama ekipnog prvenstva Hrvatske za kadete rezultirati ulaskom u finale, ali to se dogodilo. Naša pobjeda je već bila ulazak među osam najboljih klubova u državi, na čemu nam je čestitao i tajnik Hrvatskog atletskog saveza, gospodin Milan Orešković, koji je i otvorio natjecanje nakon intoniranja državne himne. Natjecanje su svojim nastupima za AK Krk otvorili Matija Depope ('99.) u skoku uvis i Fran Bonifačić ('00.) bacanjem koplja. Matija se nije snašao i ostao je na visini od 1,10m, usprkos mnogo boljim rezultatima na treninzima. Tek je par mjeseci u atletici i još uvijek ga zbunjuje trema na velikim natjecanjima. Završio je osmi i donio jedan bod. Fran je bio uobičajeno izvrstan. U sva četiri hica je išao iznad svojeg klupskog rekorda i sad ga je postavio na 26,82m, što je donijelo sedmo mjesto i dva boda. Uslijedila su dva nastupa Luke Kosića (98.) koji je na 100m i 300m postavio nove klupske rekorde. Bio je osmi u obje utrke i donio dva nova boda. Na 100m je istrčao 13,11s (dosadašnji rekord 13,67s), a na 300m 44,85s (stari rekord 46,38s). Matija je krenuo na bacanje kugle, i završio ga sa 6,45m, osmi. Fran je skakao udalj i ponovo nadmašio klupski rekord. Sa 4,64m je daleko najbolji klupski skakač. Završio je sedmi i donio dva nova boda. Uslijedile su dulje utrke. Naši neiskusni trkači bili su Neven Magdić (00.) na 800m, i Kristijan Žužić (00.) na 3.000m. Ostao je dojam da su obojica bila impresionirana velikim dečkima koji su trčali s njima, pa su završili na sedmim mejstima i donijeli četiri nova boda. Neven je istrčao 3.02,47, a Kristijan 11.51,55.  Ostala je samo utrka na 4x100m. Štafeta u sastavu Fran Bonifačić, Matija Depope, Filip Braut i Luka Kosić nije uspjela postaviti novi klupski rekord zbog pogreške u trećoj izmjeni. Istrčali su 59,92s i završili sedmi. Ukupno smo osvojili četrnaest bodova i zauzeli očekivano osmo mjesto. Svejedno, pet klupskih rekorda u devet starteva je odličan rezultat, nastavili smo s podizanjem ljestvice rezultata. Vidimo se dogodine! Ukupnu pobjedu u konkurenciji kadetkinja odnio je Agram Zagreb, a kod kadeta Slavonija Žito iz Osijeka. Naš susjedni Kvarner Autotrans bio je drugi u obje kategorije. Čestitamo! Rezultati Finala ekipnog prvenstva Hravtske za kadete Rekordi AK Krk   Izvor: http://www.atletika.tv/   Fotografije u galeriji ustupio Valerij Jurešić, predsjednik AK Krk. Sport 2012-05-25T07:23:02+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/lutajuci-posjetio-krcko-groblje/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/lutajuci-posjetio-krcko-groblje/#When:18:02:52Z Dogovorio sam se sa Mirandom Šebelja, osobom godine otoka Krka za prošlu godinu, da odemo posjetiti te grobove i zapaliti svijeću. Dogovor smo ispoštovali i zajedno došli na groblje. Ali tamo smo doživjeli nemalo razočaranje i ogorčenje. Grobovi, ustvari jedna velika zajednička grobnica, bila je zapuštena, prljava i u poprilično jadnom stanju. Pokušam sam barem pročitati imena tamo sahranjenih ljudi, ali zbog blata nisam uspio. Znamo da su obitelji tamo pokopanih u dalekoj Engleskoj. Ali ipak nam nije jasno zašto Grad Krk, odnosno njegovi komunalci, nisu malo uredili grobove barem za taj dan kad se obilježava obljetnica njihove smrti. Znam da je Grad limitiran u korištenju proračuna i da se on mora trošiti namjenski, ali smatram da ne bi puno koštalo pomesti ga i oprati vodom. Uostalom u članku 32. Uredbe o grobljima (Službene novine br. 19/1999) piše da „Grad Krk ili Mjesni odbor može pozvati korisnika da neuredno i zapušteno grobno mjesto održava urednim. Ako unatoč pozivu, korisnik ne uredi grobno mjesto, Grad Krk ili Mjesni odbor uredit će ga na trošak korisnika“. Nas dvoje smo htjeli otići po metle i miniwash, ali smo se sjetili da postoje i kaznene odredbe o neovlaštenim radovima na groblju bez koncesije. Zato smo zapalili svijeće, izmolili očenaš za pokoj duša tamo sahranjenih i otišli s gorkim okusom u ustima. Lutajući reporter 2012-05-24T18:02:52+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/najava-moj-otok-krk-bez-azbesta/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/najava-moj-otok-krk-bez-azbesta/#When:19:29:48Z KRK -  U četvrtak, 24. svibnja 2012. godine, u Velikoj vijećnici Grada Krka, s početkom u 19 sati, održati će se prezentacija o projektu zamjene azbestnih krovova u organizaciji Udruge "Moj otok". Ne bi trebalo posebno naglašavati važnost ove akcije s obzirom na ozloglašenost azbesta, te njegova štetnog djelovanja na zdravlje i na okoliš. Organizator na prezentaciju poziva i sve one koji su voljni dati neku sugestiju ili prijedlog vezano za projekt zamjene azbestnih krovova. Za više informacija o akciji Udruge "Moj otok": Poziv_na_akciju.pdf   Ekologija 2012-05-23T19:29:48+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/susret-sa-sensom/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/susret-sa-sensom/#When:08:35:38Z Sjedim za stolom i piljim u tipkovnicu svojeg notebooka. Izlizanu tipkovnicu. Tjerajući misli od sebe, toliko sam puta lupkao po ovoj tipkovnici da su se neka slova totalno izlizala. Evo, primjerice, sada baš gledam slovo 'i' koje postoji još samo u sitnim naznakama. O slovu 'o' nema smisla ni da raspravljamo, ta tipka stoji prazna pored, već opisane, tipke za slovo 'i' i tipke koja podsjeća na slovo 'p'. Izlizane su tipke i od slova 'a' i slova 's'... Unatoč tome, ne razmišljam o kupovini novog notebooka, pa čak ni da iskoristim tipkovnicu koju mogu spojiti na ovu spravu i pisati kao gospodin. A ne! Ova izlizana tipkovnica ima svoj neki tajanstveni šarm koji me, na neki neopisiv način, privlači. Zaista nema veze što se neka slova na ovoj tipkovnici slabije vide. Elem, nalazim se u discipliniranom položaju za pisanje, generali su raspoređeni na tipki za razmak, a njihovi vojnici pokrivaju određene tipke, s jedne strane na 'a', 's', 'd' i 'f', a s druge strane na 'j', 'k', 'l' i 'č'. Krenimo u napad! Utrka za sir Kršćani slave, četrdeset dana nakon Uskrsa, blagdan Uzašašće ili Spasovo. Slavi ga se i u mojoj Dubašnici. I to na vrlo specifičan način. U mojem kraju Spasovo se naziva i Sensa, a na taj se dan, nakon popodnevne svete mise, održava i tradicionalna utrka za sirom. I to kad seoski starješina niz cestu baci jedan veliki kolut sira koji se kao pravi kolut koluta, a odabrani mladići trče ne bi li uhvatili tu namirnicu u pokretu. Logičkim slijedom, onaj koji ugrabi sir je pobjednik utrke i uživa u klicanju i skandiranju okupljene mase. Naravno, losers go home kao što bi rekao Eric Cantona u onom odličnom reklamnom spotu jednoga poznatog prozivođača sportske opreme.  Baca to malo na onu poznatu utrku za sirom koja se održava na proljeće u Cooper's Hillu u Engleskoj, samo što je u općini Malinska-Dubašnica riječ o drugačijoj podlozi; u Cooper's Hillu se sir koluta niz zeleni brežuljak, dok je kod Dubašljana posve drugačiji slučaj jer je podloga nešto urbanija, odnosno od asfalta i nije baš neki veliki nagib. Ustvari, zafrkavam vas malo, malinskarska utrka za sirom uopće ne sliči na utrku u Cooper's Hillu, ne baca se kolut niz cestu. Ali mene su na sličan način navukli kad sam bio dijete i pitao o čemu je riječ kod te utrke za sirom. Doduše, održava se utrka, ali umjesto medalja ili pismenih priznanja dobiva se – sir. I dosta se razlikuje od razvikanije utrke za sir u Engleskoj. U dubašljanskoj utrci za sirom sudjeluju mladići iz općine. Trči se na cesti ispred župne crkve Svetog Apolinara. Počinje se sa startnog mjesta koje se nalazi nekoliko metara iza zvonika, a do cilja treba pretrčati otprilike dvjestotinjak metara. Pritom, to nije klasična utrka gdje svi odjednom trče, nego se trči naizmjence, dvoje po dvoje, u parovima. Trka se trči u dva pokušaja. I još nešto čini ovu utrku pomalo neobičnom, a to je da svi na kraju dobivaju sireve, što će reći da u ovoj utrci nema poraženih – svi su pobjednici. Ove godine sam i ja odlučio prvi put (!) prisustvovati toj specifičnoj dubašljanskoj tradiciji, naravno u ulozi nevinog promatrača i reportera sa zadatkom bez fotoaparata. Ovo „bez fotoaparata“ uvjetno spada u znanstveno fantastičnu priču koja bi nam svima oduzela vremena ako bih je išao prepričavati. Podsjetimo se, 17. svibnja 2012. godine svetkovao se blagdan Uzašašća, Spasova ili, kako ga mi zovemo u Dubašnici, Sense. Na taj dan sam se i ja pojavio ispred župne crkve, nedugo nakon završetka mise. Ljudi su još uvijek polako izlazili iz crkve, bilo je negdje oko 19 sati. Malo sam popričao s trkačima, a na pitanje hoću li se i ja trkati samo sam se nasmijao. Ipak, u naletu opreza, odmaknuo sam se za svaki slučaj od trkača, da me ne bi netko još prijavio u trku. Povukao sam se na sigurno mjesto i pomalo nestrpljivo čekao kada će započeti taj događaj. Znam da sam pomislio da će netko prekinuti ugodna ćaskanja okupljenih ljudi u dvorištu crkve i glasno poviknuti „Ala, a sad glavni event – Trka za sirom!“, no ništa od toga. Nakon nekog vremena primijetio sam da trkači nekako stihijski idu prema zvoniku. Tamo su, na samoj cesti, stali na zamišljenu startnu liniju. Bilo je otprilike 19:15, tako nekako, kada je trka počela. Trčali su dvoje po dvoje, različitog tempa, zabravljajući se pritom. Publika je uživala. Dva kruga su prošla, i svih dvadeset i dvoje natjecatelja je, naravno, pobijedilo, i svaki je od njih dobio svoj sir. Na kraju utrke čule su se sopile mladih sopaca braće Cvelić, a trkači su, disciplinirano se poredavši, normalnim hodom napravili svojevrsni pobjednički krug, da bi se zatim pridružili publici u dvorištu crkve na neku okrjepu. Sensa – fešta od sira Ja se i nisam baš previše zadržavao oko župne crkve, požurio sam naprijed, u Malinsku da vidim kako idu pripreme za feštu koja se održavala na malinskarskoj Rivi. Tamo se, osim u muzici, moglo uživati u proizvodima od sira, a tokom večeri bila su planirana natjecanja u dojenju ovaca i u jedenju palačinki sa skutom. Došao sam baš u vrijeme kad su trajale pripreme za početak. Stolovi su bili postavljeni, a prvi su se posjetitelji lagano počeli okupljati oko izložene lepeze proizvoda od sira. Posebno je primamljivo izgledao, ako se ne varam, presnac, tradicionalni kolač koji se radi od mladoga ovčjeg sira. Bilo je negdje oko 20 sati kad sam odlučio, odgovorno tvrdim, nakon što sam se bavio samo promatranjem tih raznih delicija od sira, sjesti na terasu jednoga obližnjeg restorana. Naručio sam točeno pivo u krigli i zamišljeno gledao oko sebe. Sve je više i više ljudi dolazilo na feštu. Sam sam sebi stavio ultimatum, ako ne počnu odmah ta natjecanja u dojenju ovaca i u jedenju palačinki idem ja laganini ća. „Ostario si, Dermiček!“ kao da sam čuo neki glas u sebi. „Nekad te se nije moglo istjerati s fešte, a sada bi otišao, a da fešta nije ni počela kako treba.“ „Ako to što ne planiram ostati do kraja fešte znači da sam ostario onda sam stvarno ostario!“ Platio sam konobaru ceh i odlučio još malo ostati na fešti. Dočekao sam i dolazak benda na binu i početak glazbenog dijela programa. Bend je počeo sa standardnim repertoarom za feštu, publika je djelovala poprilično mlako, a tko bi ih mogao i kriviti, papali su delicije od sira za stolovima. Ničim izazvan, nasmiješio sam se, valjda od novootkrivenoga sindroma starosti, i bacio pogled na nebo, u zalazeću kružnicu žuto-crvene boje. Odlučila se po tko zna koji puta sakriti iza Istre. Nestati nakon odrađene smjene. I ja sam odlučio napraviti isto, ogrnuo sam prvi plašt nevidljivosti na koji sam naišao i jednostavno nestao. Nije me više bilo na fešti, nisam vidio koji su se prvi plesni parovi ohrabrili i zaplesali, nisam vidio tko je pobijedio u jedenju palačinki sa skutom, a ni tko je briljirao u dojenju ovaca... „Ovako se sigurno ne rade ozbiljne i temeljite reportaže!“  pomislio sam kad sam napisao zadnju točku od tri točke na zadnjoj rečenici ove neozbiljne i netemeljite reportaže. Nego, znate li koja je jedina prednost od eskiviranja fešti? To da se stignete dobro naspavati. Samo to. Izlizana tipkovnica 2012-05-23T08:35:38+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/23.-svibnja-1971.-teska-zrakoplovna-nesreca-kod-omislja/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/23.-svibnja-1971.-teska-zrakoplovna-nesreca-kod-omislja/#When:06:14:53Z Trećeg svibnja 1971. godine prošlo je godinu dana od svečanog otvaranja zračne luke na otoku Krku. Luka je još bila u uhodavanju, iako je već je imala znatan broj polijetanja i slijetanja, te je primila i otpratila veliki broj domaćih i stranih putnika. Dvadeset dana kasnije, u nedjelju, 23. svibnja 1971. godine u 19,45 sati dogodila se velika tragedija. Srušio se je zrakoplov Tupoljev 134 prigodom spuštanja u zrakoplovnu luku nedaleko od Omišlja. Od 78 putnika i članova posade, 73 su poginula, a četiri člana posade i jedan putnik spašeni su. Po smrtnim posljedicama, to je druga katastrofa na hrvatskom zračnom prostoru. Taj neslavni primat drži zrakoplovna nesreća iznad Vrbovca, nedaleko od Zagreba, kada su se 10. rujna 1976. godine na deset tisuća metara visine sudarili zrakoplov British Airwaysa Hawker Siddeley Trident 3D i Douglas DC-9 Inex-Adria Avioprometa. Tom je prigodom poginulo 176 ljudi. Što se događalo na tom kobnom letu od Londona do Omišlja? U zrakoplov TU-134 ukrcali su se britanski turisti koji su željeli provesti sedmodnevni odmor na Kvarneru u organizaciji Jugotursa iz Beograda. Nastradali su putnici pošli na odmor u Malinsku, Opatiju, Crikvenicu, Selce, Novi Vinodolski, Rab i Plitvice. Zrakoplov je bio vlasništvo tvrtke Avio-genex iz Beograda. Put od Londona protekao je normalno, sve do spuštanja na poletno-sletnu stazu. Problemi su, zapravo, počeli tek četiri kilometra prije spuštanja na krčku zračnu luku. Iznad Rijeke zrakoplov je ušao u područje jake kiše, turbulencije i desne bočne udare juga, te je pojačana brzina aviona. Kiša je smanjila vidljivost. Na 800 metara od poletno–sletne staze, na visini od 60 metara, u zrakoplovu je odlučeno da se neće napraviti prelet već da će se zrakoplov spustiti. Zbog udara vjetra u rep zrakoplovu je smanjena brzina, a silazni je kut povećan za 10 stupnjeva. Iz izjave posade, vidljivo je, a to se navodi i u izvješću (CIVIL AIRCRAFT ACCIDENT REPORT 18/73),  da su, zbog optičke varke, mislili kako su bliže poletno-sletnoj stazi. Zrakoplov je udario u stazu s desnim stajnim trapom pri brzini od 260 km/h, prelomio se, zatim je desnim krilom udario u stazu zbog čega se krilo otkinulo. Nakon udara zrakoplov se i dalje kretao naprijed te se prevrnuo na leđa. Od trenutka slijetanja klizio je 700 metara po poletno-sletnoj stazi, od čega 250 m od odlomljenog gorućeg  krila. Skliznuo je izvan poletno-sletne staze, te se nosom okrenuo za 180 stupnjeva. Pet minuta nakon pada na trupu nije bilo vidljivog požara, ali požar se pojavio u unutrašnjosti zrakoplova u prostoru za domaćice. Nakon osam minuta zapalilo se razliveno gorivo lijevog krila i dvije minute kasnije cijeli je zrakoplov zahvaćen požarom. Dogodilo se na današnji dan 2012-05-23T06:14:53+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/svi-smo-mi-iznajmljivaci/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/svi-smo-mi-iznajmljivaci/#When:05:48:59Z   Dragi Bog nam je podario ovu prekrasnu zemlju da na njoj živimo, uživamo njene plodove i čuvamo je za naredne naraštaje. Hrvatska ima dovoljno MNOGO plodnog tla, vode, obnovljivih izvora energije, obale i otoka, sunčanih dana, prirodnih ljepota, životnog prostora ... i dovoljno MALO stanovnika da bi mogla biti divna, uređena, domaćinska zemlja, zemlja turizma, poljoprivrede i visoke tehnologije, „Europska California“. Kada bi svako hrvatsko domaćinstvo ugostilo prosječno četiri turista, dnevno bi Lijepa Naša brojila duplo više „stanovnika“ od 4,5 milijuna, koliko se nadamo da nas ima. Ako mislite da je to mnogo ili previše, moramo podsjetiti da u našim turističkim mjestima u špici turističke sezone boravi i 3 do 6 puta više turista od stalnih stanovnika. Navedimo samo primjer Nizozemske, u kojoj na prostoru veličine Republike Slovenije živi 15 milijuna stanovnika. Čak i malena, planinska Švicarska ima 9 milijuna stanovnika. Dakle svako hrvatsko domaćinstvo bi, teoretski, moglo pružati  ugostiteljske usluge smještaja turistima, bez neke naročite gužve u prostoru. Ako bi pored toga to isto domaćinstvo proizvodilo i hranu i/ili energiju za svoje potrebe i potrebe svojih gostiju, pa i izvozilo viškove, putem odlično organiziranih nacionalnih kompanija za hranu i energiju... Hrvatskoj bi se zasigurno vratio „otpisani“ slogan „Raj na zemlji“. Probudili smo se nevoljko i prekinuli slatke snove. U realnom životu, „pružanje ugostiteljskih usluga građana u domaćinstvu“ (kako to Zakon o ugostiteljskim uslugama lijepo imenuje), zapravo je primarno socijalni program zbrinjavanja umirovljenika, svojevrsna “polica osiguranja“ za stare dane, mogućnost preživljavanja radno nesposobnih slojeva stanovništva, izvor sredstava za šklovanje djece, pomoć pri stambenom zbrinjavanju djece i unuka. Bez obzira čime se trenutno bavite, koja je vaša profesija, kakvi su vam trenutni prihodi, jednoga dana kada dočekate zasluženu mirovinu, a budete još relativno zdravi i sposobni za minimalne fizičke aktivnosti, i vi možete biti „iznajmljivač“. Da nebi „pitala starost što je radila mladost“, potrebno je upravo sada kada imate odličan posao nevezen za turizam (ako je takvo što u Hrvatskoj uopće moguće), razmišljati o tim danima, kada bi zapuštena djedovina u ruralnim krajevima ili (pre)veliki stan u urbanim hrvatskim središtima, mogli postati osnova za „mali obiteljski business“ u turizmu. U slijedećim ćemo vam nastavcima nastojati dati korisne informacije kao potencijalnim budućim „iznajmljivačima“.     KAKO POSTATI IZNAJMLJIVAČ OBITELJSKOG SMJEŠTAJA ?   Odnosno kako dobiti odobrenje za pružanje usluga u domaćinstvu građana ? Prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnoxti (NN br. 138/06) uvedene su neke novine za one građane koji po prvi puta podnose zahtjev ili žele promijeni već postojeća rješenja-odobrenja. 1. Uvjet kojega morate zadovoljiti je taj da ste vlasnik objekta koji ima sobe, apartmane ili je u cjelosti kuća za odmor ili da ste vlasnik zemljišta za kampiranje ako želite otvoriti mali kamp u domaćinstvu; 2. Da ste poslovno sposobni (po službenoj dužnosti potvrdu pribavlja nadležni ured); 3. Da ispunjavate zdravstvene uvjete propisane Pravilnikom iz čl.30.st.3 navedenog Zakona (zdravstvena potvrda vašeg obiteljskog liječnika); 4. Da objekt ili zemljište za kamp ispunjavaju minimalne tehničke uvjete i uvjete za kategorizaciju sukladno ovom Zakonu. (Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu-NN br.88/07 i 58/08); 5. Da vam nije pravomoćnom sudskom presudom ili rješenjem o prekršaju izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane pružanja usluga u domaćinstvu, dok ta mjera traje (također po službenoj dužnosti pribavlja nadležni ured za gospodarstvo); 6. Da građevina – objekt u kojem ćete pružati ugostiteljske usluge  u domaćinstvu ispunjava uvjete sukladno posebnom propisu (uvjeti gradnje, građevinska dozvola, uporabna dozvola). Ako sve navedeno ispunjavate, a građanin ste Republike Hrvatske, nadležni ured za gospodarstvo dužan vam je u roku od 30 dana, od dana podnošenja zahtjeva, izdati rješenje o odobrenju. Rješenje može dobiti samo jedan član obitelji za usluge u sklopu jednog domaćinstva. E sad, da sve ovo prevedemo na običan jezik. Ako imate višak stambenog prostora, riješeno vlasništvo, a želite se baviti turizmom kao građanin (ne morate osnivati obrt ili tvrtku), bilo u gradu bilo na selu, na obali, otocima ili u gorju, najbolje vam je da se najprije javite – nama. Stojimo vam na usluzi za odgovore na sva vaša pitanja. Pitanja možete postaviti u pisanom obliku putem maila na naznačenu e-mail adresu (otokkrk.org@gmail.com). Prije pokretanja administrativne procedure, važno je savjetovati se o mogućnostima plasmana usluge koju namjeravate pružati. Ovo je osobito važno ako vas čekaju nužni investicijski zahvati na objektu. Povrat ulaganja biti će brži ako se objekt već u samom startu uskladi sa zahtjevima tržišta. Osim toga danas se plasman kapaciteta u obiteljskom smještaju osigurava putem specijaliziranih turističkih agencija i web portala, tzv. „savjetnika za putovanja“. U svemu ovome neizostavna je i lokalna Turistička zajednica, koja pruža promotivnu podršku smještajnim objektima i kojoj se mora prijavljivati turiste (i domaće i strane) i plaćati paušalnu boravišnu pristojbu. Neizbježna je i Porezna uprava, kojoj se plaća isti iznos poput paušalne boravišne pristojbe u ime poreza na dohodak, kao i Policija kojoj se moraju prijaviti strani turisti. No, sve ovo slijedi tek nakon ishođenog rješenja o odobrenju od strane Ureda za gospodarstvo u vašoj Županijskoj ispostavi. O svim ovim detaljima pisati ćemo naknadno kada riješimo dilemu – dali možemo ili ne postati iznajmljivač obiteljskog smještaja?     SVI SMO MI IZNAJMLJIVAČI 3   Gdje smo ono stali ? Dakle ispunili ste sve osnovne uvjete kako biste mogli postati pružatelj ugostiteljskih usluga u domaćinstvu ili kolokvijalno – „iznajmljivač obiteljskog smještaja“. Što dalje? Važno Vam je da ste vlasnik objekta kao građanin i da Vaš objekt ima neku od potvrda o građenju: - potvrdu katastarskog ureda da je građevina izgrađena prije 15. veljače 1968. godine - ili ako je građevina izgrađena nakon tog datuma a do 19. lipnja 1991. valjanu građevinsku dozvolu ili drugi valjani dokument s namjenom (stambena) + potvrdu Građevinske inspekcije da prema toj građevini nema postupka koji je u tijeku - ili ako je Vaša građevina izgrađena u periodu između 20. lipnja 1991. do 1. listopada 2007. na temelju građevinske dozvole, onda morate imati i uvjerenje kojim se utvrđuje da je građevina izgrađena u skladu sa građevinskom dozvolom, barem što se tiče vanjskih gabarita i namjene - za građevine čija građevinska bruto površina ne prelazi 400 m² izdaje se završno izvješće nadzornog inžinjera o izvedbi građevine kao potvrda uporabe. Malo komplicirano, zar ne? Tješi najava Vlade o naknadnoj legalizaciji svih nelegalnih objekata, odnosno građevina bez „papira“. Budite u tijeku, reagirajte na vrijeme, iskoristite prigodu. Na žalost ako ste vlasnik obrta ili tvrtke koja je vlasnik građevine u stambenoj zoni a želite je namijeniti ugostiteljskoj djelatnosti – „iznajmljivanju“, to možete zaboraviti do promjene prostornog plana u stambeno-poslovnu zonu i promjene građevinske dozvole za građevinu koja će imati poslovnu namjenu. Tako je to, barem za sada. Nadamo se da će mjerodavni prihvatiti našu primjedbu, da za objekte kapaciteta do 20 postelja nije potrebno ovakvo usklađenje samo zato što su u vlasništvu obrta ili trgovačkog društva. Tražimo da se uvjeti izjednače s onima za vlasnike –građane koji mogu dobiti odobrenje, po novome, za maksimalni kapacitet do 16 postelja u toj istoj „stambenoj“ zoni. Ovdje se postavlja i pitanje – što je to uopće stambena, a što poslovna zona u turističkom mjestu? I za koje djelatnosti, u kojemu obimu treba propisati posebne poslovne zone? Zašto bi turistički smještaj bio tretiran u turističkom mjestu isto kao i bravarska radiona ili kamenoklesarska radnja? Osobito onaj kapaciteta do 20 postelja! No, Vi ste građanin Republike Hrvatske, imate stambenu građevinu sa svom popratnom dokumentacijom i odlučili ste pružati usluge smještaja. Slijedeći korak kojega morate učiniti je konzultacija Pravilnika o kategorizaciji. Prema najnovijem Pravilniku, svaka se smještajna jedinica promatra kao „modul“. U taj „modul“ određene ukupne površine za sobu ulazi pred prostor, spavaći dio i kupaonica. Za „apartmanski modul“ se uračunava pred prostor, spavaća soba, prostorija za boravak, blagovanje i kuhanje i kupaonica (za više kategorije i zaseban zahod). E sad, ako imamo već postojeći objekt onda nam „modul“ za jednoposteljnu sobu mora imati najmanje 11 m² (2*), 12 m² (3*) ili 16,5 m² (4*), dvoposteljne sobe moraju pak imati 15, odnosno 17,5 ili 21,5 m². Što se kupatila tiče prihvaćaju se postojeća kupatila u sklopu „modula“. Ali ako tek namjeravati graditi objekt onda vas čeka slijedeće: jednoposteljna soba ili dvoposteljna soba sa 3*21 m² odnosno jednoposteljna ili dvoposteljna soba sa 4*26 m².  U ovim sobama kupatila moraju biti za 3* najmanje 4 m² odnosno za 4* najmanje 5 m². Sobe sa 3 i 4* novoizgrađene moraju imati TV, telefon i klima uređaj. Iste sobe u postojećim građevinama moraju također imati TV ali telefon i klima uređaj moraju imati samo one sa 4*. Ovo se dakako odnosi kako na sobe tako i na apartmane, odnosno studio-apartmane. Postojeće građevine su one koje su bile izgrađene do donošenja ovog Pravilnika 2007. godine. (NN88/07 i 58/08). Sve nakon toga su nove građevine. Ako smo sve to riješili, uredili smještajne jedinice u skladu sa Pravilnikom o kategorizaciji, za najviše 16 stalnih postelja (pomoćne se postelje ne računaju), predali zahtjev za dobivanje odobrenja za pružanje usluga građana u domaćinstvu nadležnoj ispostavi Državne uprave, Službe za gospodarstvo PGŽ, na dobrom ste putu da postanete – „iznajmljivač“. O vođenju „papirologije“ ovog malog poduzetničkog posla, pisati ćemo u slijedećem nastavku.     SVI SMO MI IZNAJMLJIVAČI  4   Svanuo je i taj dan! Dobili ste rješenje o kategorizaciji ugostiteljskih objekata i odobrenje za rad. Postali ste iznajmljivač obiteljskog smještaja ili po zakonu – građanin, pružatelj ugostiteljskih usluga smještaja u domaćinstvu. Što vam još treba da budete „zakonski ipravni“? Slanjem preslike rješenja o kategorizacij i ovlaštenoj karlovačkoj tvrtci “Kordun“, naručujete standardiziranu ploču, koju ćete, kao znak legalnog djelovanja, istaknuti na vidnom mjestu svog domaćinstva. Za usluge koje namjeravate pružati (sukladno rješenju), morate izraditi cjenik, koji mora biti napisan na hrvatskom i barem jednom stranom jeziku i vidno istaknut u smještajnoj jedinici. Na cjeniku je potrebno navesti da je boravišna pristojba uključena u cjenu usluge. U nekoj od papirnica morate kupiti knjigu gostiju u kojoj se evidentiraju gosti po zaprimanju osobnih isprava i prijavi SVIH gostiju uredu Turističke zajednice kojojemu teritorijalno pripada vaš smještajni objekt. STRANE GOSTE morate također prijaviti policijskoj postaji nadležnoj za mjesto u kojemu imate smještajni objekt. Prijave se vrše na propisanim obrazcima, a mogu se izvršiti i elektroničkim putem. Za elektroničku administraciju morate kupiti odgovarajući program, dobit pristupni kod od MUPa i naravno imati osobno računalo i internet priključak. Prijave se vrše u roku od 12 sati od smještaja u vaš objekt, a stranci se moraju prijaviti policijskoj postaji najkasnije do 24 sata od ulaska u Republiku Hrvatsku. Od ostale papirologije, morate voditi još i knjigu prometa, koju također možete kupiti u nekoj od papirnica, a možete je isto tako voditi i u elektroničkom izdanju. U knjigu prometa uvodite izdane račune rednim brojem, te upisujete stavke iz izdanih računa: cjenu usluge, možebitne prireze, ekološke pristojbe, članarinu i slično. Gostima morate izdati račun za pružene usluge, a jednu kopiju morate sačuvati. Račun možete izdati i na paragon bloku ili ga možete odštampati ako evidenciju vodite elektroničkim putem. Možete i izraditi pečat kojim ćete pečatirati račune. Pečat mora imati podatke sa rješenja - ime i prezime nositelja rješenja, naziv usluge, adresa. Što se tiče plaćanja poreza na dohodak i paušalnih iznosa boravišne pristojbe – ne brinite. Ured za gospodarstvo će po službenoj dužnosti dostaviti presliku rješenja Ispostavi Porezne uprave i vašoj Turističkoj zajednici, temeljem kojih će vam oni poslati upaltnice za obročno plaćanje. Iznos paušala varira u odnosu na razred turističkog mjesta i prosječno iznosi od 250,00 do 350,00 kn po postelji godišnje. Jednak se iznos plaća i kao porez na dohodak. U svakom slučaju, dužni ste sve svoje obveze podmiriti do konca rujna, pa provjerite dali ste to i učinili jer obaveza i odgovornost su – samo vaši. Naravno da ćete se nakon dobivanja svih potrebnih dokumenata za poslovanje javiti u ured svoje Turističke zajednice. Tamo će vas još jednom upoznati sa svim vašim pravima i obvezama ali i informirati o mogućnostima za uključenje u aktivnosti turističke zajednice. To su razne promotivne i edukativne aktivnosti prije početka turističke sezone, zatim redovito informiranje o događanjima u destinaciji, dostupnost informativnih i promotivnih materijala i slično. Sada slijedi ključno pitanje: kako doći do gostiju ? E o tome ste trebali ranije razmišljati. Istovremeno s pokretanjem procesa registracije objekta za pružanje usluga u domaćinstvu, trebali ste se i informirati o mogućnostima suradnje sa turističkim agencijama i internet portalima. No, nikad nije kasno započeti suradnju ako postoji dobra volja svih zainteresiranih strana, makar i za iduću sezonu. Male lokalne agencije – recepcije obiteljskog smještaja, funkcioniraju po sistemu „last minute“ i „walk in“, pa se ugovori o poslovnoj suradnji mogu sklapati neposredno pred početak glavne turističke sezone. Specijalizirani touroperatori sklapaju ugovore godinu unaprijed, odnosno tijekom glavne turističke sezone za iduću godinu. Takav je ritam vezan uz hodogram priprema materijala za objavu u katalozima i na web portalima, te što ranijim izlaskom na tržište – već koncem listopada, početkom studenog. Više o modelima suradnje sa turističkim agencijama i mogućnostima samostalnog poslovanja pisati ćemo u idućem nastavku.   SVI SMO MI IZNAJMLJIVAČI 5   Glavna turistička sezona je za nama. Za obiteljski smještaj, ukupno gledano, bila je uspješna iznad očekivanja. O brojkama na otoku Krku mogli ste čitati nedavno na našem portalu (i još uvijek možete). Sada bismo se trebali odmorit, opustiti i uživati u plodovima svoga rada. No, na žalost, turizam je posljednjih godina u potpunosti promijenio ritam poslovanja pa više i nema „mrtve sezone“. Bez obzira na kapacitet, vrstu i kategoriju smještaja, priprema iduće sezone započinje usporedo sa završetkom tekuće. Ako još niste napravili svježe fotografije svojih smještajnih kapaciteta i okućnice, sada je pravo vrijeme da to učinite. Pri tome ne zaboravite nekoliko važnih detalja : - angažirajte fotografa s iskustvom i dobrom opremom (neka vam pokaže svoje dosadašnje radove), sobe namjestite da budu spremne za prihvat gostiju, otvorite sve prozore, upalite svijetla, fotografirajte i okućnicu, parkiralište, dječje igralište, roštilj, bazen i ostale sadržaje u kući. Ovim fotografijama pridružite i fotografije vama najbliže plaže, sadržaja u mjestu, dodajte i koju lijepu panoramu. Za sklapanje ugovora sa specijaliziranim agencijama – touroperatorima je već kasno (to se rješava u srpnju i kolovozu) ali kontaktirajte ih ipak i možda  ulovite „zadnji vlak“, odnosno barem objavu na web stranicama. S kojim agencijama i kako surađivati ? Možemo li raditi i sami ? Prema zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti svaki je građanin – iznajmljivač samostalan i može potpuno samostalno poslovati. To znači da ugovore sa agencijama sklapate kao ravnopravni poslovni partner koji može pregovarati o uvjetima suradnje. Generalno gledano građani-iznajmljivači posluju s agencijama-posrednicima koje u njihovo ime i za njihov račun nude smještaj, obavljaju korespondenciju, rezervaciju,  obračun i naplatu, prijavu-odjavu i ostale poslove po dogovoru uz naplatu odgovarajuće naknade, odnosno provizije. U posljednje vrijeme ima i sve više slučajeva poslovne suradnje s agencijama koje rade za svoj račun. To znači da one po jednoj cijeni zakupe kapacitete koje onda prodaju po drugim, višim cijenama. Njihova je zarada razlika u cijeni. U prvome slučaju agencija ispostavlja račun gostu s generalijama iznajmljivača i cijenom koju su zajednički utvrdili, a isplaćuje građaninu neto iznos umanjen za davanja i agencijsku proviziju. U drugom pak slučaju agencija izdaje gostima svoj račun, a iznajmljivač tereti računom agenciju za dogovoreni iznos. Od tog iznosa građanin-iznajmljivač je dužan podmiriti sve obveze. U ovom drugom slučaju agencije-touroperatori obično insistiraju na ekskluzivnom ugovoru (na koji iznajmljivači ne moraju pristati) dok kod prvog slučaja nema te obveze jer se radi o običnom ugovoru o zastupanju. Bilo kako bilo, pametno je već sada razgovarati s agencijama, doznati njihove uvjete, pregovarati i uključiti se u njihove promotivne kampanje i akcije. Foto materijal kojega ste snimili trebao bi vam biti od koristi prigodom izrade web stranica s vašom ponudom ali i za spremanje u foto album na vašem računalu s kojega uvijek možete na upit e-mailom poslati set fotografija. Web stranice su danas ono što je nekada bila vizitkarta – legitimacija pružatelja usluge. I ovdje predlažemo da angažirate stručne ljude s iskustvom koji će vam, za ne veliki trošak, prenijeti duh vaše kuće na internet. Inače u Hrvatskoj je registrirano oko 500 000 postelja u domaćinstvima, tome treba dodati još više od 1,5 milijuna postelja u vikend objektima. E sad kako biste bili prepoznatljivo „drvo u šumi ponude“, važno je da se po nečemu razlikujete od prosjeka. Mi na Kvarneru imamo prigodu uključiti se u projekt brendiranja obiteljskog smještaja pod nazivom „Kvarner family“. Uvjeti su prilično jednostavni kao i sama procedura pa predlažemo da se što prije javite i prijavite u ured turističke zajednice vaše općine ili grada. Zašto je brendiranje smještaja s markicom „Kvarner family“ dobro?  Zato jer se upravo na taj način stječe marketinška prepoznatljivost i različitost u odnosu na tisuće i tisuće smještajnih objekata sa sličnom ponudom, ali bez „dodane vrijednosti“ iskazane kroz markicu „Kvarner family“. Sustav turističkih zajednica Kvarnera već sada radi na promotivnim alatima kojima će posebno promovirati smještaj „Kvarner family“ kvalitete. Dakle, jesen treba iskoristiti za pravodobno pozicioniranje ponude na tržištu. Proljeće će nam biti više zanimljivo za uređenje okućnice, osvježavanje prostora za smještaj i reklamne kampanje namijenjene „last minute“ potražnji. Zimu treba iskoristiti za edukaciju, treba putovati i boraviti u sličnom smještaju na drugim destinacijama i pohađati edukativne radionice i seminare koje priređuju turističke zajednice i udruženja iznajmljivača. U idućem ćemo nastavku pisati o aktualnoj problematici RTV pristojbi.     SVI SMO MI IZNAJMLJIVAČI 6   HRT pristojba U Narodnim novinama broj 137 / 10 objavljen je novi Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji. Nama je najzanimljiviji članak 34 koji upravo stvara veliku pomutnju u tumačenju i postupanju temeljem takvog tumačenja. Obzirom na potrebu sagledavanja svih odredbi navedenog članka, prenosimo ga u cijelosti: 1. Svatko tko ima u vlasništvu ili posjedu radijski i televizijski prijamnik odnosno drugi uređaj za prijam radijskog ili audiovizualnog programa (u daljnjem tekstu: prijamnik) na području Republike Hrvatske koje je pokriveno prijenosnim signalom dužan je HRTu plaćati mjesečnu pristojbu utvrđenu člankom 35. stavkom 2. ovoga Zakona, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. 2. Kućanstva koja u vlasništvu ili posjedu imaju dva ili više prijamnika plaćaju mjesečnu pristojbu utvrđenu člankom 35. stavkom 2. ovoga Zakona kao da imaju jedan prijamnik. 3. Fizičke osobe koje ne plaćaju mjesečnu pristojbu i nisu članovi kućanstva koje plaća mjesečnu pristojbu, dužne su plaćati pristojbu za prijamnik u motornom vozilu registriranom na njihovo ime. 4.Pravne osobe, udruge bez pravne osobnosti, obrtnici i druge fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost plaćaju mjesečnu pristojbu na svaki prijamnik u iznosu utvrđenom člankom 35. stavkom 2 ovoga Zakona, osim ako Zakonom nije drugačije određeno. 5. Osoba koja ima u vlasništvu ili u posjedu prijamnik, a nije član kućanstva koje plaća mjesečnu pristojbu u skladu sa ovim zakonom, obavezna je HRTu prijaviti prijamnim najkasnije u roku od 30 dana od dana nabave prijamnika ili registracije motornog vozila s ugrađenim prijamnikom, a promjenu adrese, mjesta stanovanja ili sjedišta najkasnije u roku od 15 dana od dana promjene. 6. Kućanstvom se u smislu ovoga Zakona smatra svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirenje osnovnih životnih potreba (stanovanja, prehrane i sl.). 7. HRT vodi evidenciju obveznika mjesečne pristojbe u Republici Hrvatskoj. Na vođenje i korištenje evidencije primijenjuju se propisi o zaštiti osobnih podataka. 8. Iznimno od odredbe 4. ovoga članka pravne i fizičke osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost sukladno posebnom Zakonu, plaćanjem mjesečne pristojbe utvrđene člankom 35., stavkom 2. ovoga Zakona za jedan prijamnik u ugostiteljskom objektu stječu pravo korištenja triju dodatnih prijamnika u istom ugostiteljskom objektu bez plaćanja mjesečne pristojbe. Ovaj posljednji 8. stavak, napisan općenito i neprecizno, podloga je za različito tumačenje obveza građana – iznajmljivača obiteljskog smještaja, odnosno pružatelja usluga smještaja u domaćinstvu (kućanstvu). HRT, naravno, tumači da su građani koju pružaju usluge smještaju u domaćinstvu zapravo fizičke osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost u ugostiteljskom objektu te šalju svim registriranim pružateljima usluga u domaćinstvu naloge za plaćanje dodatne HRT pretplate, zatim opomene i čak i ovršne prijedloge. No ovakvo jednostrano tumačenje Zakona nije i ne može biti temelj za postupanje inspekcijskih službi, što se već događa na terenu, angažiranjem Gospodarskog inspektorata. Već ranije, prije donošenja novog Zakona, HRT je pogrešno tumačio odredbe tada važećeg Zakona te angažiranjem akvizitera-plaćenih nadzornika, prijevarom utjerivao dodatnu pristojbu od građana pružatelja usluga u domaćinstvu. Zahvaljujući upornim i savjesnim građanima koji su se pravnim sredstvima suprostavili samovolji jednog državnog poduzeća, donijeto je niz pravomoćnih presuda u korist građana kojima se poništava tumačenje Zakona od strane HRTa. U čemu je kvaka? Prvo treba razjasniti pravni status građana pružatelja usluga u domaćinstvu. Građani koji pružaju uslugu smještaja ili „iznajmljivači“, nisu fizičke osobe koje se bave gospodarskom djelatnošću kao isključivim izvorom prihoda, oni ne obavljaju gospodarsku djelatnost već jednostavno iznajmljuju dio svojih nekretnina. Nekretnine koje se iznajmljuju su dijelovi kućanstva – domaćinstva. Plaćanjem jedne pristojbe za kućanstvo prema stavku 2. članka 34. nositelji domaćinstva, kućanstva ispunjavaju svoju zakonsku obvezu. HRT griješi kada građane u domaćinstvu poistovjećuje sa „fizičkim osobama koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost sukladno posebnom zakonu ... i za jedan prijamnik u ugostiteljskom objektu ...“ – (stavak 8 čl. 34.). Domaćinstvo ne obavlja ugostiteljsku djelatnost i nije ugostiteljski objekt, kako smo već razjasnili. Što se tiče pak samih opomena koje stižu prema uvidu u registar registriranih „iznajmljivača“ one također nisu pravno utemeljene jer čak i za fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost ugostiteljstva nije obaveza postavljanje TV prijamnika u svakoj smještajnoj jedinici bez obzira na kategoriju objekta. Nadalje, kada bi se domaćinstva poistovjetila sa fizičkim osobama koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost, onda ista domaćinstva nebi plaćala redovitu mjesečnu pristojbu kao kućanstva ( ne mogu plaćati pristojbu po dva različita osnova za isti objekt), te bi svaki član kućanstava (koje tada više nebi bilo kućanstvo) morao plaćati i pristojbu za prijamnik u motornom vozilu registriranom na njihovo ime (st. 3, čl.34). Općenito uzevši i ovaj najnoviji Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji u dijelu koji se odnosi na plaćanje pristojbe u najmanju je ruku suprotan pravilima tržišnog natjecanja. Ako se uzme u obzir omjer vlastite produkcije i reprodukcije tuđih sadržaja onda HRT nije bitno programski sadržajno različit od ostalih elektronskih medija koji djeluju u Republici Hrvatskoj. Isti je slučaj i sa emitiranjem reklamnih poruka čime se uprihoduju značajna financijska sredstva - nema razlike u odnosu na ostale elektronske medije. Pa zašto onda samo HRT ima Zakonsko pravo ubiranja mjesečne pristojbe za primanje HRT signala? Štoviše, ugostiteljski objekti bili oni trgovačka društva ili fizičke osobe, putem svojih prijamnika najmanje emitiraju program HRTa. Daleko se više emitiraju sadržaji stranihi lokalnih elektronskih medija, što je i logično jer je u Republici Hrvatskoj 80% turista  iz inozemstva a pored toga traže se najviše informacije lokalnog karaktera – od prognoze vremena do kulturno-zabavnih sadržaja u destinaciji. Sve to ne pruža HRT ali ubire pristojbu. Vrijeme je da se otvori pitanje pristojbe za servis elektronskih medija. Jedan od prijedloga je i raspodjela pristojbe na sve elektronske medije koji pružaju servisne informacije po dogovorenom ključu. Ima i prijedloga koji polaze od načina raspodjele boravišne pristojbe. Ona se u određenim omjerima dijeli na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Kao što se boravišna pristojba prvenstveno koristi za poboljšanje uvjeta boravka turista na destinaciji, tako bi se i RTV pretplata trebala koristiti za pružanje informativnog servisa na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini na više stranih jezika, sadržajnije, točnije i detaljnije. Na koncu upitno je i angažiranje Gospodarskog inspektorata od strane jedne državne tvrtke u svrhu kontrole naplate pristojbe građanima. Na taj bi način inspektorat po toj logici mogao biti korišten i od ostalih tvrtki koje pružaju određene usluge : Vodoprivreda, Elektroprivreda, Hrvatske vode, Hrvatske šume i sl. Konačno će cijela ova situacija rezultirati, najvjerovatnije, Ustavnom tužbom, koja će morati razrješiti sve navedene dileme. Do tada vam savjetujemo: -          Plaćajte i dalje redovitu pristojbu za kućanstva i čuvajte potvrde -          Ne puštajte NIKOGA u svoj dom osim Gospodarskih inspektora -          Na bilo kakav upit bilo koje osobe o RTVu ništa ne komentirajte osim izjave da redovito podmirujete svoju obvezu -          Ako vam Gospodarski inspektor napiše zapisnik kojim konstatira da ste dužni plaćati više od jedne HRT pristojbe NE POTPISUJTE takav zapisnik -          Napišite izjavu zbog čega niste potpisali takav zapisnik -          Ako dobijete opomenu, vratite je uz kratku opasku da je vjerovatno došlo do zabune jer vi redovito izvršavate svoje obveze o čemu je HRT dužna voditi evidenciju (st. 7 čl.34) -          Ako dobijete ovršni prijedlog izjavite žalbu pisanim putem u predviđenom roku -          Ako dobijete poziv za Sud, angažirajte odvjetnika.   SVI SMO MI IZNAMLJIVAČI 7. Implikacije novog Zakona o doprinosima na iznajmljivače obiteljskog smještaja Iako  se u Republici Hrvatskoj pružanjem usluga smještaja u domaćinstvu naši građani uglavnom bave kao dopunskom djelatnošću i  porez i boravišnu pristojbu plaćaju u paušalnom iznosu, te ih se u najvećem dijelu novine iz područja doprinosa na dohodak neće ticati, ipak posljedice dugoročno mogu biti negativne. Naime svako unapređenje smještaja u pravilu rezultira boljom popunjenošću  kapaciteta i višim cijenama pa u konačnici i prihodi rastu. Sadašnji iznos od 85.000 kn prihoda kao granica za ulazak u sustav PDV-a predstavlja nepremostivu prepreku za normalan razvoj obiteljskog poduzetništva u turizmu. Zašto? 85.000 kn je zapravo iznos jedne prosječne bruto plaće. Za ostvarenje ovakvog prometa morate imati maksimalan kapacitet od 16 postelja + pomoćne postelje ako imate popunjenje kapaciteta prosječnih 45 dana ili 8 postelja + pomoćne postelje ako imate popunjenje npr. 90 dana. Od tog iznosa oduzmete u prvom slučaju 9600kn paušalno plaćenog poreza i boravišne pristojbe ili u drugom slučaju 4.800 kn ovih davanja. Kada ste ušli u sustav PDVa onda od ukupnog iznosa oduzmete još 10 % PDVa koji će biti neznatno umanjen za moguće odbitke (na ulazne račune za struju, vodu, komunalije npr), pa u najboljem slučaju morate oduzeti još najmanje 4.000 kn. Sada vas po novom Zakonu o doprinosima čeka još dodatnih 20.000 kuna obustava i ostaje vam 51.400 kn bez odbitka troškova. U slučaju da poslujete do granice ulaska u sustav PDVa sa ukupnim prihodom npr. 80.000 kn, platiti ćete 9.600 do 4.800 kn paušalnog poreza i boravišne pa će vaš prihod prije odbitka troškova iznositi 70.400 odnosno75.200kn. Poruka je jasna: Manje je više, odnosno prihodi iznad granice za ulazak u sustav PDVa a koji nisu barem duplo veći od 85.000 kn donose manji ostatak nego niži, granični prihodi do prelaska u sustav PDVa. Da biste pak ostvarili tako visoke prihode morate ući u ozbiljne investicije pa time već ulazite u poduzetničke vode kao obrtnik ili trgovačko društvo. U uređenim tržišnim ekonomijama država podstiče rast poduzetnika nizom stimulativnih mjera računajući da će sve povlastice višestruko naplatiti povećanjem volumena poslovanja (nova radna mjesta, povećanje iskoristivosti kapaciteta, više cjene, nove usluge itd.). Određivanjem niske i nepremostive financijske prepreke za prirodni poduzetnički rast, država  zapravo koči razvoj poduzetništva i jačanje porezne baze. Bilo bi s toga preporučljivo konačno uvažiti višegodišnje zahtjeve Udruženja obrtnika i Iznajmljivača obiteljskog smještaja koji traže pomicanje granice za obavezan ulazak u sustav PDVa na 200.000 kn. Doprinosi na dohodak od nekretnina nisu opravdani ako se kroz taj dohodak ne stiče pravo na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Drugim riječima dohodak se i ovdje može opteretiti doprinosima jedino ako je rječ o djelatnosti u kojoj ste zaposleni i primate mjesečnu plaću. U ovome se Iznajmljivači u potpunosti slažu sa Udrugom za zaštitu prava i interesa poreznih obveznika.   Svi smo mi iznajmljivači 8 : Nacrt izmjena Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti i obrazloženje  DOBRI PRIJEDLOZI MINISTARSTVA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE Napokon turizam ima svoje ministarstvo koje se bori za bolje uvjete poslovanja u resoru. Ministarstvo turizma Republike Hrvatske upravo je završilo e-konzultacije putem svoje web–stranice na temu izmjena i dopuna Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Dopune i izmjene će se uputiti u hitnu zakonsku proceduru kako bi se što prije donijela zakonska rješenja koja u znatnoj mjeri pojednostavljuju uvjete poslovanja ugostiteljima, kampovima i obiteljskom smještaju. Zvuči gotovo nevjerojatno, ali novi ministar Veljko Ostojić u rekordno kratkom roku predložio je ukidanje zakonske odredbe po kojoj su, zaključno s 28. studenim prošle godine, iznajmljivači koji prelaze kapacitet od 16 osnovnih postelja morali odjaviti taj višak i nastaviti poslovanje s manjim kapacitetom. Prema novom prijedlogu, maksimalni se kapacitet vraća na strih 20 osnovnih postelja. Važna novina je i priznavanje pravne sljednosti za objekte u kojima se nastavlja ista djelatnost s novim voditeljem djelatnosti. Dosad je, naime, svaka promjena nositelja djelatnosti za sobom povlačila ishodovanje svih odobrenja, kao da se prvi puta objekt stavlja u funkciju. Nadalje, zbog neriješenih imovinsko-pravnih sporova u kampovima i općenito statusa zemljišta u kampovima, prijetilo je zatvaranje većini hrvatskih kampova sredinom nastupajućeg ljeta jer se ne mogu, a prema važećem zakonu se moraju, uskladiti s uvjetima za građenje (prostorno-planskom dokumentacijom i sl.). Među apsurdnim zakonskim odredbama bila je i ona po kojoj se odobrenje za rad ne može dobiti niti u drugim vrstama ugostiteljskih objekata ako nisu usklađeni s uvjetima gradnje. Tako su se propusti jednog ministarstva, koje desetljećima nije uspjelo uskladiti stanje u prostoru s prostorno-planskom dokumentacijom, jednostavno prebacili na drugo ministarstvo koje u toj stvari zaista nije nadležno. Najavljenim se promjenama konačno nastoji uputiti „svakoga da radi svoj posao“. Konačno je turizam dobio ministra koji brine o poboljšanju uvjeta poslovanja u sektoru, komunicira sa strukom, bori se u Vladi za svoj resor, a promidžbu i marketing prepušta HTZ-u kojemu je to osnovna zadaća. Najavljene izmjene i promjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti daju dozu tako potrebnog optimizma u ovim teškim vremenima za gospodarstvo, a posebno za turizam koji posluje sezonski dok ga brojni troškovi „pritišću“ kroz cijelu godinu. Zajednica obiteljskog smještaja i turizama HGK Nedo Pinezić, predsjednik  120316-Izmjene-ZUD_MINT.pdf   Svi smo mi iznajmljivači 9.: ZAPISNIK SA SJEDNICE ZAJEDNICE OBITELJSKOG SMJEŠTAJA I TURIZMA pri HGK SJEDNICA U OKVIRU MEĐUNARODNOG SAJMA TURIZMA "CROTOUR 2012." Zapisnik u cijelosti možete pogledati ovdje  ZAPISNIK.docx Kolumna 2012-05-23T05:48:59+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/lutajuci-se-pita-kamo-ide-ovaj-svijet/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/lutajuci-se-pita-kamo-ide-ovaj-svijet/#When:18:37:33Z Nekada su ljudi koji su branili i obranili svoje domove bili heroji, a danas su ratni zločinci. Nekad smo se u ovo vrijeme kupali, a sad smo u jaknama i grijemo domove. Policija je nekada lovila i zatvarala kriminalce, a danas mlati i zatvara jadne i gladne radnike koji prosvjeduju jer rade a ne primaju plaću. Nekada su pjevači dobivali honorare da pjevaju, a danas da ne pjevaju (ali ne zato što ne znaju pjevati, što bih još i mogao razumjeti). Nekada je vladi trebao čitav četverogodišnji mandat da provedu predizborni plan, a današnja svoj Plan 21 provede u nepunih 100 dana (21 tvrtku bacili u stečaj, a 21.000 radnika na cestu) Nekad su neka jela bila za siromahe (bakalar, grdobina…) a danas ih i srednja klasa može gledati samo na slikama. Svećenici su počeli ubijati političare. Nekad je bilo obratno. Vrane su počele napadati i usmrćivati galebove, a nekada im se nisu smjeli ni približiti. Nekada su praščići veselo roktali u seoskim domaćinstvima na našem otoku i završavali kao pršuti i kobasice. Danas su potpuno nestali, a umjesto njih otokom šeću divlje svinje, siju strah i prave štetu. Ljudi su nekada sami uzgajali voće i povrće ili kupovali kvalitetno na tržnici, a danas se truju onim kupljenim u supermarketima, a koji nemaju novaca ni za to, truju se pogrešno ubranim otrovnim biljkama u prirodi (gljivama, mrazovcima…) Nekada su se djeca igrala na čistom zraku, lovice, napucavala krpenjače, krala trešnje…, a danas sjede za računalom u zatvorenom prostoru i kradu wireless; ulice su bile pune dječje cike i vriske, a danas su ih pune društvene mreže. Ljudi su pili vodu iz špine i kavu za stolom s društvom, a danas kupuju vodu u bočicama i šalju jedni drugima sličice kave preko fejsa. Ljudi su radili i za to dobivali pravičnu plaću, a danas rade za čavle ili čak ni za to. Nekad sam i ja bio mlad, lijep, visok, crn, pametan, simpatičan, bogat… a danas… ma kažem ja, sve je otišlo k vragu. Lutajući reporter 2012-05-22T18:37:33+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odigrano-28.-kolo-prve-zupanijske-nogometne-lige/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odigrano-28.-kolo-prve-zupanijske-nogometne-lige/#When:07:20:13Z OŠK OMIŠALJ – LOKOMOTIVA 1:5 Igralište Pušća. Gledatelja 100. Sudac: Marko Linić (Dražice). Pomoćnici: Jakovašić (Pobri) i Šabanović (Matulji). Strijelci: 0:1 Kovačević (18'), 0:2 Klanac (52'), 0:3 Klanac (65'), 1:3 Juričić (67'-ag), 1:4 Halilović (73'), 1:5 Klanac (90'). Žuti kartoni: Cerić (OŠK), Juričić (Lokomotiva). OŠK OMIŠALJ: Avdić, Cerić, Škoda, Grubišić, Šare (od 76' Jedrlinić), Dajdžić, Žuvić (od 60' I. Katava), Toić, Tabako, Veljačić, Vortić (od 46' B. Katava). LOKOMOTIVA: Legin, Bonicioli, Halilović, Šolaja, Klanjac, Juričić, Čosić (od 66' Stojaković), Klanac, Ilić (od 83' Predovan), Kalanj, Kovačević.    Ostali rezultati  28. kola     Rab – Lovran 2:0 Rječina – Cres 1:0 Draga – Lučki Radnik 3:3 Rikard Benčić – Zamet 1:1 Lošinj – Omladinac 1:7 Kraljevica – Vrbovsko 5:0 Turbina slobodna Tablica: Kraljevica    27       63:17    62 Lovran    26       59:32    51 Draga    26       58:28    50 Lučki radnik 26       53:36    48 Omladinac 26       45:45    37 Lokomotiva 25       38:46    36 Lošinj 25       49:54    34 OŠK Omišalj 26       48:53    34 Rab 26       33:38    34 Rikard Benčić 26       41:42    33 Rječina 26       33:51    28 Zamet 26       26:47    27 Vrbovsko 26       33:57    23 Turbina 26       18:28    22 Cres 25       23:46    22   Sljedeće kolo (27. svibnja): Omladinac – OŠK Omišalj Vrbovsko – Lošinj Lokomotiva – Rikard Benčić Zamet – Draga Lučki radnik – Rječina Cres – Rab Lovran – Turbina Kraljevica slobodna (MK) Omišalj 2012-05-22T07:20:13+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/lutajuci-otisao-mirisati-dobrinjske-sipunice/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/lutajuci-otisao-mirisati-dobrinjske-sipunice/#When:20:05:38Z Dakle, nakon motorijade u subotu, u nedjelju se tamo događala šipunijada. Da pojasnim, šipun na dobrinjskoj čokavici je isto što i ruža na štokavici. Da malo pokušam pojasniti o čemu se radi. Prošle godine (ili pretprošle, ma ustvari nije ni bitno jer je vrijeme ionako relativan pojam) Općina Dobrinj zajedno s tamošnjom turističkom zajednicom započela je projekt Dobrinj, grad kulture i glagoljaštva popraćen raznim manifestacijama. Nabavili su brdo kamenih padela, saksija, žardinjera... (već kako se zovu), raspodijelili ih po svim ulicama i uličicama i u njih posadili prekrasno cvijeće. Tako je Dobrinj doslovno postao Grad cvijeća. Ova jučerašnja priredba je bila posvećena upravo tome. Već na samom početku priredbe doživio sam čak dva šoka. Prvi je da sam stigao točno na vrijeme, a drugi da je, zahvaljujući agilnoj domaćici priredbe Ivančici Justinić, priredba počela točno u 12 sati kako je bilo i zakazano. Nakon što su mladi sopci Matija Turčić i Mateo Kirinčić (za kojega moram napomenuti da je mlad i perspektivan gitarist, ali ujedno i već prekaljeni sopoc) odsopli mantinjadu, Ivica Barbalić je otvorio priredbu pozdravivši sve prisutne prigodnom pjesmicom: Zgora mora stena, na steni gradić, va gradiću kamik, va kamiku cvetić… Dobrila Kraljić, kroz čije je ruke prošao skoro svaki cvjetić, također je pozdravila prisutne i u nekoliko ih rečenica upoznala s tim cvjetnim projektom. Duet Mira Crnčić i Valentina Turčić lijepo su otpjevale dvije stare dobrinjske pjesme, a nakon toga počele su recitacije. Najprije su cvrkutala djeca iz dječjeg vrtića uz pomoć njihove tete Marine, a zatim školska djeca. Na kraju su dobrinjski (nekadašnji) mladići s guštom otpjevali Dobrinj je bili grad i time je priredba završila. Moram napomenuti da je bilo lijepo, ali sam ipak očekivao da će se skupiti više ljudi. A još moram reći da ću nategnuti za uši i domaće i fureške štetočine ako budu trgali i uništavali te lijepe raznobojne biljčice kao prošle godine. Kako ih nije sram uništavati tu ljepotu! Lutajući reporter 2012-05-21T20:05:38+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/malinska-centar-stolnoteniske-europe/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/malinska-centar-stolnoteniske-europe/#When:16:03:37Z MALINSKA - Od 20. svibnja 2012. do 27. svibnja 2012., kako saznajemo s portala STK Malinska Dubašnica, u Malinskoj će se održati prestižno stolnotenisko događanje EUROKIDS CAMP 2012. Podsjećamo, prvo se izdanje EUROKIDS CAMP 2012. održalo u rumunjskom Buzau, a Malinska je dobila domaćinstvo drugog izdanja ovogodišnjeg kampa na kojem će prodefilirati europski talenti u stolnom tenisu. Domaćinstvo koje je ETTU (Europski stolnoteniski savez) povjerilo Malinskoj, odnosno STK Malinska Dubašnica, je nesumnjivo veliki kompliment za dosadašnji rad ovog krčkog stolnoteniskog kluba. Glavna trenerica na malinskarskom EUROKIDS CAMP-u će biti Branka Batinić, a svojim će prisustvom ovo događanje uveličati Lila de Soysa, voditeljica ETTU-ova Odjela za mladež i razvoj. EUROKIDS CAMP 2012. u Malinskoj organizira ETTU u suradnji s Hrvatskim stolnoteniskim savezom, a podržava ga ITTF (Međunarodna stolnoteniska federacija). Sponzor ovog događanja je Tibhar. Sport 2012-05-21T16:03:37+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/foto-blic-sa-proljeca-na-kotacima-2012/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/foto-blic-sa-proljeca-na-kotacima-2012/#When:11:07:17Z Već nekoliko godina za redom "Proljeće na kotačima" magnet je za ljude koji vole zabavu na dva (ili četiri) kotača. Ta tri dana (sa glavnom okosnicom na subotu) pripremaju se razne aktivnosti poput biciklističkih utrka i vožnji, te izleta sa popularnim "quadovima". Sretna okolnost ovog događanja je činjenica što je trend bavljenja biciklizmom u porastu. Ove godine atmosfera je bila manje euforična, sa manje izlagača na krčkoj rivi i osjetno manje sudionika u utrkama. Tura sa quadovima je sa druge strane bila opet vrlo dobro posjećena. Od izlagača je bio prisutan samo KYMCO štand sa skuterima te mobility programom. Kao novitet, isticao se električni skuter Sunboy od Kymco-a. Nekadašnji izlagači bike programa i Piaggio grupe su izostali u odnosu na prošle inkarnacije ovog događaja. U subotu se sudionicima pridružio i vrlo upečatljiv animator - Superman! Usprkos svim njegovim naporima, djelovao je kao jedini zainteresirani. Vrlo interesantan bio je kontrast između sudionika koji su se okupljali, ubrzanog Supermana i statičnih (tj. sjedećih ljudi) preko puta njih koji su šutke i vrlo tiho promatrali zbivanja. Od snaga TZ Krka prisustvovala je direktorica Nataša Jurina. Uz nekoliko fotografija, event je ovjekovječio i Igor Gržetić. Od materijala na štandovima mogao se pronaći samo službeni, vrlo jednostavan, jednostran letak koji uz klasičan raspored zbivanja na crno-bijelom tisku opisuje događanja samo na hrvatskom i engleskom jeziku. Krk 2012-05-21T11:07:17+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/otvorena-javnobiljeznicka-pisarnica-u-malinskoj/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/otvorena-javnobiljeznicka-pisarnica-u-malinskoj/#When:06:32:16Z U Malinskoj je s radom započela pisarnica javnog bilježnika Nevena Kućara u zgradi Trgovačkog centra Markat, na adresi Jaz 1/2. Uredovni dani pisarnice: Utorak: 12,30 - 16,30 Četvrtak: 8,30 - 12,30 Malinska 2012-05-21T06:32:16+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odigrano-33.-kolo-3.-hrvatske-nogometne-lige-zapad/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odigrano-33.-kolo-3.-hrvatske-nogometne-lige-zapad/#When:18:13:32Z KRK - ORIJENT 2:1 Igralište Josip Pepi Uravić. Gledatelja: 100. Sudac: Ivan Batušić (Jastrebarsko). Strijelci: 1:0 Pejanović (26'), 2:0 Pejanović (56'), 2:1 Inić (63'). Žuti kartoni: Jović (Krk), Kovačević (Orijent). KRK: Zmajla, Gegić, Avdić, Nenadić, Rakocija, Ilić, Pejanović (od 79' Stanivuk), Bošnjak (od 90' Jerković), Jović, Maglić, Brlošić (od 76' Buljubašić). ORIJENT: Radaković, Nemetz, Leskur (od 58' Brkljača), Kovačević, Inić, Rabar, Grbac, Škarica, Devović, Barišić (od 67' Krešić), Žarić (od 76' Štanfel). Rezultati ostalih utakmica: Jadran - Vrapče 0:2 Opatija - Zelina 3:1 Stupnik - Buje 2:5 Vinodol - Crikvenica 1:1 Segesta - Vrbovec 3:0 Grobničan - Dugo Selo 1:3 Dubrava - Rovinj 2:0 Nehaj - Novalja 1:1 Tablica nakon 33. kola: Zelina 33       63:29    66 Vrapče 33       49:15    66 Dugo Selo 33       51:34    57 Jadran 33       47:33    54 Opatija 33       39:37    54 Segesta 33       42:43    48 Novalja 33       41:39    43 Vrbovec 33       43:35    41 Grobničan 33       54:52    41 Buje 33       37:45    40 Nehaj 33       26:42    40 Krk 33       46:52    39 Stupnik 33       54:57    38 Orijent 33       38:48    38 Dubrava 33       45:52    37 Crikvenica(-2) 33       33:49    33 Rovinj 33       29:46    32 Vinodol 33       39:67    32   Slijedeće kolo (26. svibnja) Vrapče - Krk Orijent - Nehaj Novalja - Dubrava Rovinj - Grobničan Dugo Selo - Segesta Vrbovec - Vinodol Crikvenica - Stupnik Buje - Opatija Zelina - Jadran (MK) Sport 2012-05-20T18:13:32+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/prezentacija-kvarnera-i-like-u-budimpesti/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/prezentacija-kvarnera-i-like-u-budimpesti/#When:09:02:00Z Turistička zajednica Kvarnera već osmu godinu zaredom zajedno s uredom HTZ-a u Budimpešti priređuje trodnevnu road -show prezentaciju u znamenitoj tržnici "Nagyvasarcsarnok". Cijeli grad, pa tako i tržnica, ovih dana vrve turistima. Na dunavske dokove dnevno pristaje i po desetak riječnih cruisera a autobusne grupe dolaze s turistima iz svih europskih zemalja. Gradom defiliraju i  Amerikanci, Britanci, Portugalci, Španjolci, Japaci, Koreanci... Svi oni dolaze u sklopu organiziranih višednevnih tura središnjom Europom, podunavskim zemljama, ili u nekoj trećoj kombinaciji. Kroz samu tržnicu dnevno prolazi više od 20.000 posjetitelja i ona predstavlja fantastičan spoj dnevne trgovine svježim namirnicama i jedne od glavnih turističkih atrakcija Budimpešte. Dovoljan je to razlog da se taj prostor koristi i u svrhu turističke promocije pa tako do konca tjedna svoju ponudu nude i Kvarner i Lika. Dijele se promidžbeni materijali, prikazuju promotivni filmovi a dobru atmosferu dodatno pojačavaju Lička rakija i sir škripavac u kombinaciji s izvrsnom svirkom ličkih tamburaša "Likota". Ponuda Kvarnera i Like inače se odlično nadopunjuje, turisti često koriste izletničke mogućnosti jedne i druge destinacije pa je ovakav zajednički nastup dobro primljen i daje dobre rezultate. Obiteljski smještaj Kvarnera pripremio je i tri besplatna putovanja za specijalizirane mađarske novinare koji će odsjesti u smještaju "Kvarner family" kvalitete. Obiteljski se smještaj i inače najviše traži na štandovima obiju regija čemu svakako doprinosi odlična cestovna  povezanost. Iz Budimpešte se do Rijeke stiže komotno za 5 sati vožnje autoputom. U četvrtak, 17. svibnja održana je i jedna sasvim posebna prezentacija Kvarnera i Like na skupu političkih intelektualaca okupljenih u inicijativi "Salon novo društvo". Predvođeni hrvatskim veleposlankom gosp. Ivanom Bandićem i direktorom ureda HTZ-a u Budimpešti, gospodinom Marinom Skenderovićem, predstavnici Kvarnera i Like imali su prigodu predstaviti svoje destinacije među inim i veleposlanicima Velke Britanije, Nizozemske, Ukrajine, Albanije, članovima mađarskog parlamenta, među kojima su najistaknutiji gosp. Gyorgy Csoti, bivši veleposlanik u Hrvatskoj i gosp. Lazar Janosz skorašnji šef kabineta mađarskog premijera. Svim uzvanicima, kojih je bilo stotinjak, prikazani su kratki promotivni filmovi Kvarnera i Like i podijeljne su vrećice s prigodnim darovima i promo materijalima. Na malom domijenku nakon skupa održala se zdravica s pjenušcima udruge vinara "Žlahtina", pjenušcima "Nada" i PZ "Vrbnik". Poseban program tijekom cijele večeri imali su lički tamburaši - "Likote". Inače Mađarska je jedno od 6 najvažnijih emitivnih tržišta za Kvarner. 2011. godine mađarski su turisti na Kvarneru ostvarili 91.000 dolazaka i 465.000 noćenja što je bio porast od čak 14% u odnosu na 2010. Tim ostvarenjem mađarska zauzima 4,4% ukupnog udjela u turističkom prometu na Kvarneru. Od siječnja do travnja ove godine mađarski su turisti na Kvarneru zabilježili porast dolazaka za čak 15% i porast noćenja za 1%. Nedo Pinezić Turizam 2012-05-20T09:02:00+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/djecja-klapa-rarohujice-iz-vrbnika-treca-na-festivalu-klapa-u-zadru/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/djecja-klapa-rarohujice-iz-vrbnika-treca-na-festivalu-klapa-u-zadru/#When:21:22:09Z 11. svibnja ove godine u Hrvatskom narodnom kazalištu Zadar održan je četvrti festival dječjih klapa. Na festivalu natjecalo se 19 dječjih klapa iz čitave Hrvatske te jedna iz BiH i to u dvije kategorije – do 14 i do16 godina. Među njima su bile i dvije ženske dječje školske klape s našeg otoka Krka, po jedna iz Punta i Vrbnika, a njihova voditeljica je Ana Jagić Aljić. Kum ovogodišnjeg festivala bio je popularni pjevač Zlatan Stipišić Gibonni, koji je to mjesto rado preuzeo od pokojnog oca Ljube Stipišića Delmate. Kum Gibonni obećao je da će nastojati svim snagama kako se jedna ovakva manifestacija njegovanja tradicije nikada ne bi ugasila, a pobjednicima je uručio i nagrade. Najbolja klapa u kategoriji do 14 godina bila je klapa "Luč"  iz Splita, drugo mjesto osvojila je klapa "Koraja"  iz Blata, a treće "Rarohujice"  iz Vrbnika. Rarohujice su svoju nagradu posvetile pokojnom Ivici Frleti čiju su obradu pjesme Nagnulo se veoma uspješno interpretirale. Naše čestitke i curama i njihovoj voditeljici Ani! (MK) Obavijesti 2012-05-19T21:22:09+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/prijave-za-upis-djece-u-krcke-djecje-vrtice-od-20.-do-30.-svibnja/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/prijave-za-upis-djece-u-krcke-djecje-vrtice-od-20.-do-30.-svibnja/#When:20:22:05Z Prijave za upis djece u Dječji vrtić "Katarina Frankopan" za pedagošku godinu 2012./2013. (koja počinje 3. rujna), kako nas je izvijestila ravnateljica spomenute ustanove Irena Žic-Orlić, primat će se u krčkom dječjem vrtiću, na adresi Smokvik 7, od 20. do 30. svibnja. Roditelji otočnih predškolaca nove polaznike svih područnih jedinica te predškolske ustanove moći će ondje prijaviti tijekom svakog radnog dana, u vremenu od 9 do 13 sati. Za one koji prijavu ne mogu obaviti u naznačenom vremenu osigurani su i poslijepodnevni termini od 15 do 19 sati, i to u srijedu (23. svibnja), odnosno petak (25. svibnja). Na prijave su pozvani roditelji djece predškolskog uzrasta koja će se upisivati u vrtićke jedinice grada Krka, Omišlja, Njivica, Malinske, Vrha, Baške, Vrbnika i Polja. Prijave se podnose za djecu koja će početkom pedagoške godine imati navršene tri, odnosno jednu godinu života (za jaslice u Krku, Njivicama i Baški). Prilikom podnošenja prijave mora se priložiti i potvrdu o sistematskom pregledu djeteta, njegov rodni list ili izvadak iz matice rođenih, a za djecu iz obitelji s troje i više djece, i rodne listove ostale malodobne djece. Uz to, valja dostaviti i potvrdu o prebivalištu djeteta (ne stariju od 6 mjeseci), preslike osobnih iskaznica oba roditelja, potvrdu o zaposlenju roditelja i preslike radnih knjižica ili obrtnica te sve ostale potvrde kojima se dokazuju činjenice iz prijave. Rezultati upisa bit će objavljeni 14. lipnja na oglasnim pločama vrtića za koje su podnesene prijave. (Mladen Trinajstić, Novi list) Obavijesti 2012-05-19T20:22:05+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/lutajuci-i-foto-brujo/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/lutajuci-i-foto-brujo/#When:19:27:41Z Moram priznati da me je Ivica Brusić Brujo pozvao na otvorenje svog studija. A ja sam zaboravio. Ne znam kako mi se to moglo dogodit. Da li sam spavao ili lutao po srednjoj Dalmaciji, nemam pojma. Sjetio sam se tek kad sam u poštanskom sandučiću našao nekoliko slika koje mi je poslao prijatelj fotograf Luka Žanić. Zato ću ipak, makar sa malim zakašnjenjem, objaviti ovu važna vijest za otočane, jer sad napokon mogu napravit pristojne fotografije za dokumente i razvit koju fotku bez da zbog toga moraju odlazit u Rijeku. Hvala Luka na obavijesti i fotkama. Tu ispd mogu ih vidjeti i svi ostali. A tebi Brujo želim puno uspjeha u radu. Vidim da svašta radiš u tvojoj radnji-studiju sa slikama, filmovima, majicama, tajicama… Kako si krenuo, ne bih se čudio da jednog dana budem mogao kod tebe slikati i bubrege. Lutajući reporter 2012-05-19T19:27:41+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/lutajuci-uranio-na-bajkerijadu-u-dobrinju/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/lutajuci-uranio-na-bajkerijadu-u-dobrinju/#When:14:15:25Z Prva postaja mi je bila uvala Meline gdje se nalazi ono ljekovito blato. Nikad mi nije bilo jasno zašto sve ljekovite stvari moraju bit ružne, neukusne i smrdljive? Ipak da ne bude zabune, obratno ne vrijedi, jer sve ružne, neukusne i smrdljive stvari ne moraju nužno biti i ljekovite. Zapalio sam svoju prljavo bijelu nekadašnju ljepoticu i krenuo prema Melinama preko Rasopasnog. Prije Solina vidio sam lijepu novu cestu. Normalno da sam skrenuo na nju i našao se u Čižićima. Stao sam ispred jednog restorana na čijoj je tendi pisalo MALA STEN. Za one koji ne razumiju čižićarski jezik, to bi u prijevodu bilo LITTLE ROCK. Popio sam finu kavicu, malo popričao sa simpatičnim vlasnicima, malo poslikao i krenuo dalje. Nisam bio siguran da li će moj oldtajmer savladati uzbrdicu od Solina do Gostinjca, ali ipak je uspio. I evo mene na Ogrenom, malo prije Dobrinja. A tamo vidim da se okupljaju nekakvi jaki motori, dečki u crnim jaknama na kojima piše Griffons… Ipak sam svladao strah i približio sam im se. A tamo na igralištu ogromni šank, pozornica, stolovi…  Ipak sam usudio pitati što se to tamo priprema. A oni su mi vrlo ljubazno odgovorili da se tamo danas održavaju tradicionalni već osmi po redu Moto susreti u organizaciji Moto kluba Griffons i Karnevalske udruge Kataroška. Tek sam onda vidio da su to naši dečki koje većinu i poznajem. Jedan od njih, Tomislav, iako ima ozlijeđenu ruku, ovakve susrete bajkera ne propušta. Zato je i danas došao, ali ne motorom nego sa svojim autom. Napomenuli su da se tek skupljaju, a program će započeti za koji sat, ali da mogu slobodno ostati bez straha. Već sam skoro i pristao, ali sam se sjetio kako reagira moja zakonita kad ne dođem doma na pripremljeni ručak, pa sam ih ipak, makar nerado, napustio i otišao doma. Ako nekoga zanima, tu ispod mogu vidjeti nekoliko fotki. Lutajući reporter 2012-05-19T14:15:25+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/slasticar-cemil-uzeli-su-mi-terasu-ali-konobu-ne-dizem-u-zrak.-netko-mi-pod/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/slasticar-cemil-uzeli-su-mi-terasu-ali-konobu-ne-dizem-u-zrak.-netko-mi-pod/#When:11:12:05Z KRK - Kao i svakog drugog dana, i tog je jutra gospođa Katica Prebeg, referentica za izvršenja kazni u Prekršajnom sudu u Krku, stizala na posao u 7.05. Stala je usput u trgovinu koja se otvarala u 7 po marendu, a tih pet minutica zakašnjenja uviđavno joj se toleriralo. No, tog je petka ujutro nešto bilo neobično. Prolazeći s vrećicom u kojoj su jogurt, pecivo i mortadela, pored ulaza u Gradsku upravu prema svojem uredu koji je smješten u prizemlju s druge strane zgrade, uočila je komešanje. Strah ne, nelagoda da - Stajala je uspravno, na vrhu škala. Lipa, vela, zelena, ručna bomba. Ni imela oni kvadratići, bila je lipa glatka. Ni bilo ugodno. Prsten je imela, nismo niš dirale, ali ča znaš.... Znala sam da tu ni zbog mene, ali kod takvih stvari najčešće stradaju obični prolaznici. Bilo je tu još žena, one su je prve vidjele. Pozvala sam policiju - govori Katica. Policija je stigla vrlo brzo. Ono što Katica u tom trenutku nije znala jest da se slična drama odvijala nekoliko stotina metara dalje, pored konobe Šime u neposrednoj blizini malih gradskih vrata. - Stajala je na stepenicama, ispred ulaznih vrata. Da li sam se uplašio? Neugodno jest, ali nisam se uplašio. Nemam neprijatelja i ne znam tko bi mogao biti protiv mene. Ovo sigurno jest nekakva poruka, ali ne znam kakva... Prijetnja? Neee. Ucjena? Reket? Ma dajte, molim vas... Mi smo miran narod. Ja u životu nisam vidio bombu - priča Josip Radivoj, vlasnik konobe Šime. Sjedimo na terasi ispred konobe, na krčkoj rivi, kojom, iako je tek predsezona, šeće već sasvim pristojan broj turista. Šime je klasičan “Ribe - Pesci - Fische” restoran kakvih na našoj obali ima na tisuće. Josip djeluje nervozno, govori ispod glasa, valjda da nas ne čuju turisti koji zadovoljno mumaju frigane lignje s pomfrijem. Oženjen Krčankom - Loše je što se sve to događa. Ne znam zašto o tome treba pisati - priznaje ugostitelj. No, Radivoj dobro zna da stvari u Krku baš nisu tako idilične. Uzevši u najam prostor TIC-a, prije mjesec i pol dana od Grada je dobio dozvolu da proširi svoju terasu. Međutim, paralelno s time, pravo na terasu izgubio je onaj tko ju je do tada koristio, a to je slastičarnica u vlasništvu Cemila Ayduguna. Slastičarnica je koristila terasu od 19 četvornih metara posljednje dvije godine, a sada ju je, zbog širenja konobe Šime, morala pod hitno napustiti. Cemil (čita se Čemil), inače Kurd iz Njemačke koji u Krku živi već 12 godina, postao je, logično, prvi osumnjičeni. Vatru je potpalio i lokalni dnevnik, pišući o ratu ugostitelja “za zlatne kvadrate na rivi” i implicirajući Aydugunovu krivnju za bombe. Policija je Cemila odmah nakon što su pronađene bombe pokupila na obavijesni razgovor. - Bilo je oko 9 ujutro. Zaustavili su me i pitali da li bih, ako mi je zgodno, pošao s njima. Rekao sam im da imam nešto za obaviti pa su me pričekali. U policiji sam bio do 15 sati - govori krčki ugostitelj. Krivnju, naravno, negira. - Ne, nisam to bio ja. Imam djecu, imam ugostiteljstvo, ovdje živim. Koliko bih glup bio da sve to riskiram? - govori Cemil, koji je već deset godina u braku s rođenom Krčankom Marijom Depikolzvane Aydugun i s njom ima dvoje djece. Njegova je slastičarnica smještena odmah uz mala gradska vrata u bivšem Tošu, gdje je bio mlin za masline, što je prostor toliko malen da je nemoguće raditi bez terase. Nakon što je ostao bez terase ispred TIC-a, od Grada je, s obzirom na gabarite prostora Toša, zatražio da mu se odobri komad terase, 24 kvadrata, koji koristi susjedni restoran Korsara. Čeka se odluka Grada Terase se, naime, dodjeljuju na privremeno korištenje, što znači da nisu u vlasništvu restorana već Grada, a Aydugun smatra da, kao i njegovi susjedi, na te kvadrate koji ugostiteljima život znače ima pravo. No, nezadovoljan je politikom koja se vodi u Gradu i smatra da tu ima puno nepotizma i premreženih interesa te da se njega pokušava namjerno isključiti. Po tom pitanju angažirao je odvjetnika Ljubu Kostiča, a o prijedlogu da mu se dodijeli nova terasa uskoro će odlučivati krčko gradsko vijeće. Policiji je ispričao i da su mu u dva navrata dolazili drugi slastičari i tražili da podigne cijene kuglice sa 6 na 7 kuna i uskladi se s njima. - Nisam to doživio kao prijetnje. Osobno, nemam nikakvih problema sa susjedima ugostiteljima. Poslovno smo konkurencija, ali ne mogu vjerovati da bi netko išao rješavati probleme na taj način - kaže Cemil Aydugun.   Izvor: http://www.jutarnji.hr/ Krk 2012-05-19T11:12:05+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/18.-svibnja-2004.-godine-osnovana-je-udruga-za-zastitu-zivotinja-felix/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/18.-svibnja-2004.-godine-osnovana-je-udruga-za-zastitu-zivotinja-felix/#When:05:03:19Z Na današnji dan 18. svibnja 2004. godine u Njivicama je osnovana Udruga za zaštitu životinja Felix. kao humanitarna i neprofitna organizacija a u Hrvatski registar Udruga  upisana je 25. listopada 2004. godine. Ista je osnovana na inicijativu nekolicine, pojedinačno angažiranih prijatelja životinja s otoka Krka, a bavi se problematikom zbrinjavanja napuštenih, izgubljenih i odlutalih životinja. Jedan od osnivača udruge i višegodišnji predsjednik Marijan Lesica preminuo je 12. srpnja 2010. (MK) Dogodilo se na današnji dan 2012-05-18T05:03:19+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/najava-8.-moto-susret-u-dobrinju/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/najava-8.-moto-susret-u-dobrinju/#When:15:33:17Z DOBRINJ - Ova će subota, 19. svibnja 2012. godine, biti u znaku motora! Naime, na području Općine Dobrinj održati će se 8. Moto susret u organizaciji Moto kluba Griffons i Karnevalske udruge Kataroška. Točno u 12 sati je, ispred lovačkog doma u Dobrinju, predviđeno okupljanje motorista. U 16 sati kreće panoramska vožnja motorima do špilje Biserujke, a onda do centra Malinske. Povratak motorista u Dobrinj je predviđen u 18 sati, a tada je predviđen i početak lude zabave uz grupu Supernova i Nadzorni odbor. U ponoć je predviđen striptiz.   Poneku informaciju više možete uloviti na: Untitlefinaloool-1.pdf.     Dobrinj 2012-05-17T15:33:17+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/volim-proljece-na-krku-proljece-na-kotacima/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/volim-proljece-na-krku-proljece-na-kotacima/#When:14:22:32Z KRK - "Proljeće na kotačima" je višednevno događanje koje će trajati od 18. svibnja 2012. godine (petak) do 20. svibnja 2012. godine (nedjelja). Ovo događanje obuhvaća zanimljive biciklističke ture po otoku, zabavni program za učesnike uz još poneko iznenađenje. Potencijalni će učesnici moći izabrati jednu od četiri pripremljene vođene ture uz pratnju članova Brdsko-biciklističkog kluba "Otok Krk". Kotizacija za bicikliste iznosi 50 kuna po svakoj turi uz napomenu da djeca do 16 godina, u pratnji roditelja, ne plaćaju kotizaciju. Kotizacijom od 50 kuna učesnik ima pravo na: okrijepu za vrijeme biciklijada, hranu i piće na Bike Party-u, Bike koktel u hotelu Valamar Koralj po promotivnoj cijeni, te na besplatno korištenje wellnessa (relax zona i sauna) u hotelu Valamar Koralj u razdoblju od 18. svibnja 2012. g. do 20. svibnja 2012. g. Prvih sto prijavljenih dobivaju poklon bocu za vodu! Prijave i informacije na: Valamar Koralj Romantic Hotel ++385 51 655 400. Osigurano će biti i vozilo u pratnji, okrijepe na stazi, te zabavni program uz piće i obrok nakon završetka biciklijada - Bike party. Sudionici biciklijada sudjeluju na vlastitu odgovornost, obavezno je nošenje kacige za glavu. Sudionici se moraju pridržavati pravila u prometu na segmentima gdje se biciklističke ture odvijaju na prometnicama. Za više informacija o samim turama možete kontaktirati članove BBK "Otok Krk" (Daniel – 099 7301330  ili  Nikola 091 538 1042). Rute i detaljnije informacije možete vidjeti na ovoj poveznici: http://www.bbk-ok.hr/dokumenti/proljece2k12.pdf Možete se odlučiti i za turu na quadovima. Naravno, ako nemate vlastiti quad, možete ga iznajmiti. Za sve informacije o quadovima možete kontaktirati gospodina Andreja Lazara iz LOSKO d.o.o. na 091 502 0264.   Program događanja (izvor: http://tz-krk.hr/): 18.svibanj - petak 15:00 - okupljanje biciklista ispred hotela Valamar Koralj i prijava 16:00 - start rekreativne biciklijade u smjeru Kornića, dužina 20 km 17:00 - obilazak Etno muzeja Kornić, vožnja po maslinicima i tematskoj stazi Putevima zlatnih kapi krčkog blaga 19:00 - planiran povratak u Krk 19:00 - BIKE PARTY – zabavni program u Konobi Koralj, uz hranu i piće za učesnike 19.svibanj - subota 11:00 - okupljanje biciklista na krčkoj rivi i prijava 12:00 - natjecanje u vožnji SPOROSTI. Prvih pet dobiti će poklon pakete Valamar Koralja, te besplatni ručak nakon biciklijade 13:00 - start rekreativne biciklističke ture   dužina ture 25 km, biciklisti će obići Krk, Kaštel, Vrh, Bajčić, Sv.Juraj Okrijepa u Bajčićima i u seoskom gazdinstvu Stancia BonMartin 13:00 - start sportske biciklističke ture, dužina ture 45 km okrijepa u Bajčićima i u seoskom gazdinstvu Stancia BonMartin 13:00 - start vođene ture sa quadovima 18:00 - povratak biciklista na krčku rivu 18:30 - BIKE PARTY zabavni program na krčkoj rivi uz hranu i piće za učesnike 20.svibanj - nedjelja 10:00 - Relax biciklijada – okupljanje i polazak ispred hotela Valamar Koralj Vožnja po poluotoku Prniba, dužina ture 15 km 12:00 - povratak u hotel Krk 2012-05-17T14:22:32+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/dobrinjski-sipunici/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/dobrinjski-sipunici/#When:10:50:04Z Dobrinj 2012-05-17T10:50:04+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/javni-poziv-za-dodjelu-oznake-hrvatski-otocni-proizvod/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/javni-poziv-za-dodjelu-oznake-hrvatski-otocni-proizvod/#When:20:54:46Z REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 1, 10000 Zagreb objavljuje J A V N I P O Z I V ZA DODJELU OZNAKE «HRVATSKI OTOČNI PROIZVOD» Temeljem članka 16. Zakona o otocima («Narodne novine» 34/99, 32/02 i 33/06) i Pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinu označavanja proizvoda oznakom «Hrvatski otočni proizvod» («Narodne novine» 47/07) Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije objavljuje Javni poziv za dodjelu oznake «Hrvatski otočni proizvod» u cilju poticanja razvoja otočne proizvodnje kroz prepoznatljivost i jačanje konkurentnosti otočnih proizvoda na tržištu. UVJETI DODJELE OZNAKE «HRVATSKI OTOČNI PROIZVOD» Oznaka «Hrvatski otočni proizvod» može se dodijeliti tradicionalnim i inovativnim proizvodima koje proizvode otočni proizvođači. Otočni proizvođači, korisnici oznake «Hrvatski otočni proizvod», su pravne (trgovačka društva, zadruge i udruge) i fizičke osobe (obrti, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, kućne radinosti i slobodna zanimanja) koji imaju sjedište na otocima i koji svoju djelatnost obavljaju na otocima. Tradicionalnim i inovativnim proizvodima smatraju se proizvodi nastali kao rezultat otočne tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacije i invencije čija razina kvalitete mora biti mjerljiva. Također, moraju zadovoljavati zakonske odrednice o sigurnosti, zaštiti zdravlja, zaštiti okoliša i zaštiti potrošača, te svojim ukupnim karakteristikama (sastav, dizajn, ekološki kriteriji i dr.) udovoljiti izraženim ili pretpostavljenim potrebama potrošača, te zahtjevima utvrđenim u normama ili specifikacijama kojima se osigurava razina kvalitete. Oznaka «Hrvatski otočni proizvod» može se, bez provođenja procedure, dodijeliti proizvodima označenim jednom od sljedećih oznaka: - Oznaka ekološki proizvod, - Oznaka izvorno hrvatsko, - Oznaka hrvatska kvaliteta, - Oznaka tradicionalnog ugleda, - Oznaka izvornosti, - Oznaka zemljopisnog podrijetla. Oznaka «Hrvatski otočni proizvod» može se dodijeliti i proizvodima koji nemaju jednu od navedenih oznaka, a koji su nastali kao rezultat otočne tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacije i invencije, uz provođenje procedure. NAČIN I UVJETI STJECANJA PRAVA UPORABE OZNAKE «HRVATSKI OTOČNI PROIZVOD» Otočni proizvođači podnose ispunjen Zahtjev za dodjelu prava uporabe Oznake. Obrazac Zahtjeva za dodjelu prava uporabe Oznake objavljen je u Prilogu 1. Pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinu označavanja proizvoda oznakom «Hrvatski otočni proizvod» (“Narodne novine” 47/07) i sastavni je dio ovog javnog poziva. Obrazac Zahtjeva za dodjelu prava uporabe Oznake dostupan je i na web stranicama Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije www.mrrfeu.hr Dokumentacija koju je uz Zahtjev potrebno priložiti sastoji se od po jednog primjerka sljedećih dokumenata: 1. podaci o pravnom statusu: • za trgovačka društva: – preslika rješenja o upisu u sudski registar; – preslika društvenog ugovora u slučaju da se radi o više osnivača trgovačkog društva; • za zadruge: – preslika rješenja o upisu u sudski registar; – preslika ugovora o osnivanju zadruge; • za udruge: - preslika rješenja o upisu u registar udruga; • za obrtnike: – preslika rješenja o osnivanju obrta (obrtnica); – preslika ortačkog ugovora u slučaju da se radi o više vlasnika obrta; • za obiteljska poljoprivredna gospodarstva: - preslika rješenja o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava; • za kućnu radinost - preslika potvrde o kućnoj radinosti • za slobodna zanimanja: - preslika upisa u Registar poreznih obveznika (RPO). 2. izjava podnositelja zahtjeva ovjerena kod javnog bilježnika o otočnom podrijetlu proizvoda; 3. tehnička dokumentacija (opis tehnološkog procesa proizvodnje), fotografija proizvoda, i/ili dokumentacija za vizualnu jednoznačnu i pouzdanu identifikaciju proizvoda; 4. ovjerena preslika ili prijepis rješenja o korištenju jedne od sljedećih oznaka: Ekološki proizvod, Izvorno hrvatsko, Hrvatska kvaliteta, Oznaka tradicionalnog ugleda, Oznaka izvornosti, Oznaka zemljopisnog podrijetla; 5. ovjerena preslika ili prijepis rješenja ili potvrdni dokumenti o zadovoljenju zakonskih odrednica o sigurnosti, zaštiti zdravlja, zaštiti okoliša i zaštiti potrošača, te rješenja ili dokumenti o uvedenom sustavu osiguravanja kvalitete za proizvode koji nemaju jednu od oznaka navedenih u podtočki 3., a nastali su kao rezultat otočne tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacije i invencije; 6. preslike dokumentacije o proizvodu s kojom podnositelj Zahtjeva raspolaže, a koja se odnosi na dokazivanje kvalitete proizvoda (analitička izvješća koja moraju biti izdana od ovlaštenih laboratorija sukladno važećoj zakonskoj regulativi Republike Hrvatske i ne smiju biti starija od godine dana). Javni poziv otvoren je do 1. lipnja 2012. godine što je ujedno i krajnji rok za dostavu Zahtjeva. Podnositelji zahtjeva podnose ispunjen Zahtjev za dodjelu prava Oznake s propisanom dokumentacijom sukladno uvjetima dodjele oznake «Hrvatski otočni proizvod» na adresu Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Uprava za regionalni razvoj Sektor za otoke Savjet projekta vizualnog označavanja proizvoda Oznakom Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 1, 10000 Zagreb u zatvorenim omotnicama s naznakom «ne otvaraj – javni poziv» i adresom podnositelja zahtjeva. Nepravodobni i nepotpuni zahtjevi neće se uzimati u razmatranje. Klasa: 302-02/12-02/10 Urbroj: 538-03-12-1 Zagreb, 09. svibnja 2012. Obavijesti 2012-05-16T20:54:46+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/mol-s-kataranima-u-gradnju-lng-a-na-krku/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/mol-s-kataranima-u-gradnju-lng-a-na-krku/#When:20:20:42Z MOL je pred zaključivanjem pregovora s katarskim investitorima, s kojima bi u Hrvatskoj gradio LNG terminal na Krku, ili u Pločama – informacija je Business.hr-a, koji spominje i drugu grupaciju, zainteresiranu za suradnju s Katarom u ovom poslu, a koju čine Samsung, General Electric i Macquarie Grupa. Navodno su zainteresirani za gradnju terminala kapaciteta 20 milijardi kubika plina, ali i dvaju kogeneracijskih termoelektrana snage 500 MW na Krku. Plin bi koristila i TE Rijeka, sada na mazutu, ali i TE Plomin. Međunarodni konzorcij navodno je pismo namjere Hrvatskoj vladi poslao još u veljači, dok je mađarski premijer Viktor Orban prošli tjedan na susretu sa Zoranom Milanovićem planove MOL-a i Katara spomenuo hrvatskom premijeru. MOL je još 2007. godine s kompanijom Qatar Petroleum International potpisao Sporazum o razumijevanju, s namjerom osnivanja »saveza koji će razvijati poslovne prilike«. Qatar Petroleum Intl. je podružnica katarske nacionalne naftne kompanije Qatar Petroleum, koja se svojevremeno spominjala kao interesent za investiranje u izgradnju LNG terminala u Hrvatskoj, dok Katar općenito u MOL-u sudjeluje i sa sedam posto vlasništva. Otkud, prema navodima iz Vlade, odjednom toliko zainteresiranih stranih partnera u budućem LNG-u, u kojem bi polovicu vlasništva imala Hrvatska, a polovicu strani partneri, dok je, istovremeno, dosadašnji partner, Adria LNG, od projekta odustao, nije poznato. Potonji je međunarodni konzorcij odavno za projekt izradio studiju utjecaja na okoliš, koju sada ne želi prodati Hrvatskoj, krajem 2010. godine podnio je i zahtjev za izdavanjem lokacijske dozvole. Godinama prije toga Hrvatska je sama s projektom oklijevala, između ostalog zato što se ni HEP, Plinacro i Ina, koji su tada sačinjavali tvrtku LNG Hrvatska, nisu mogli dogovoriti o vlastitim udjelima u projektu. Malo po malo, i strani je konzorcij od projekta odustajao, da bi navodno sada za njega bili zainteresirani mnogi drugi. (B. Mrvoš Pavić, Novi list) Gospodarstvo 2012-05-16T20:20:42+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odigrano-27.-kolo-prve-zupanijske-nogometne-lige/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odigrano-27.-kolo-prve-zupanijske-nogometne-lige/#When:12:00:09Z ZAMET - OŠK OMIŠALJ 2:2 Utakmica odigrana u Rijeci 13.05. na igralištu na Podmurvicama. Gledatelja: 100 Sudac: Gabrijel Flegar (Rijeka). Pomoćnici: Rožman i Kučan (obojica iz Rijeke) Strijelci: 0:1 Škoda (27'), 1:1 Pribanić (34'), 2:1 Komljenović (68'), 2:2 Šare (84') Crveni karton: Mašić (OŠK – 54') ZAMET. Muminović, Barkić, Belušić, Majstorović, Špiranec, Latinčić (od 55' Borčić), Marković (od 76' Šprem), Mijić, Krunić (od 62' Jukić), Komljenović (od 82' Poropat), Pribanić. OŠK OMIŠALJ: Avdić, Mašić, Celić, Rožajac, Škoda (od 72' Vortić), Grubišić, Šare (od 85' Žunić), Dajdžić (od 72' Veljačić),  Toić, Tabako, Turčić. Rezultati ostalih utakmica: Omladinac – Kraljevica 1:1 Lokomotiva – Lošinj odgođeno Lučki radnik - Rikard Benčić 2:1 Cres – Draga 0:2 Lovran – Rječina 2:2 Turbina – Rab odgođeno Vrbovsko slobodno   Tablica nakon 27. kola: Kraljevica     59 Lovran         51 Draga          49 Lučki radnik 47 Lošinj          34 OŠK Omišalj  34 Omladinac    34 Lokomotiva    33 Rikard Benčić  32 Rab            28 Zamet        26 Rječina       25 Turbina       22 Cres           22 Vrbovsko    20   Slijedeće kolo (20. svibnja) OŠK Omišalj – Lokomotiva Rab – Lovran Rječina – Cres Draga - Lučki radnik Rikard Benčić – Zamet Lošinj – Omladinac Kraljevica – Vrbovsko Turbina slobodna (MK) Sport 2012-05-16T12:00:09+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/na-danasnji-dan-je-rodena-elfrida-matuc-mahulja/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/na-danasnji-dan-je-rodena-elfrida-matuc-mahulja/#When:17:11:59Z Na današnji dan 15. svibnja 1967. u Rijeci rođena je Elfrida Matuč Mahulja, hrvatska i bodulska književnica, prvenstveno pjesnikinja. Osnovno obrazovanje započela je u Malinskoj, a dovršila u Puntu. I srednju školu je započela u Krku, nastavila u Rijeci, a dovršila u Opatiji gdje je stekla zvanje inokorespondenta. Onda je zaključila da joj je dosta putovanja i odlučila živjeti u Krku, ali ipak svakodnevno putuje na posao u Punat. Od ove godine članica je Društva hrvatskih književnika - Ogranka u Rijeci. Suradnica je ovog našeg bodulskog portala. Kako sama kaže, obožava životinje i aktivna je u društvima za zaštitu životinja. Do sada je objavila podosta djela, među ostalima knjige: „Vidici i mrakovi“(2003.) - zbirka pjesama „Rukohvat ljubavi“(2004) - zbirka pjesama „Ugriz proljeća“(2005) - zbirka pjesama „O ljubavi i zabludama“(2006) - kratka proza „Pisanje po vodi“ (2006) - koautorski roman s Dušanom Gojkovom „Minijature u tehnici olovke na papiru“ (2008) - pjesme kratke forme i haiku „Razglednica iz provincije“ (2009) „Diskrecija zajamčena“ (2009) „Mirno spavaj anđele“ „Smrt je baby blue - Živ sam itekako!"… i još puno toga.   Više o njoj pročitajte na našem portalu: http://otok-krk.org/krk/hrvatska/dvije-bodulke-postale-nove-clanice-drustva-hrvatskih-knjizevnika/. (MK) Dogodilo se na današnji dan 2012-05-15T17:11:59+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/rezultati-kvalifikacija-za-ekipno-kadetsko-prvenstvo-hrvatske/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/rezultati-kvalifikacija-za-ekipno-kadetsko-prvenstvo-hrvatske/#When:16:09:00Z Prvi put je naš mladi klub dorastao do ekipnog nastupa na kadetskom prvenstvu Hrvatske. Već je sama ta činjenica razlog za slavlje. Završili smo kvalifikacije kao jedanaesti u muškoj i kao petnaesti u ženskoj konkurenciji, a prvih osam klubova ide u finale. Tome se nismo niti nadali, obzirom da smo u vrlo mladom sastavu koji cjelokupan i iduće godine nastupa u istim kvalifikacijama. Imali smo trideset i jedan start, od čega je postignuto dvadeset i sedam osobnih rekorda, među kojima je trinaest klupskih. Najvrijedniji rezultati su u muškoj konkurenciji 13,67s Luke Kosića (98.) na 100m, 4,32m Frana Bonifačića (00.) u dalju, te Lukinih 46,38s na 300m.  Najvrijedniji rezultati među djevojkama su nastupi Eve Marije Jurešić (00.) na 100m (14,09s) i u dalju (4,40m), te Donatele Dekanić (99.) u visu (1.10m). Nastupali su kao muška kadetska ekipa: Luka Kosić (98.), Filip Braut (02.), Gabriel Malović (02.), Adrian Stašić (02.), Kristijan Žužić (00.), Fran Bonifačić (00.), Matija Depope (99.), Goran Dekanić (01.) i Kristijan Maračić (00.). Ekipa kadeta je osvojila ukupno 1.259 bodova, što je malo manje od polovice potrebnih za plasman u finale (2.541). To nam je izazov za iduću godinu. U ekipi kadetkinja nastupale su: Laura Lončarić (99.), Eva Marija Jurešić (00.), Marija Kirinčić (01.), Marija Rode (98.), Clarissa Topolčić (02.), Ana Turčić (02.), Rea Čondrić (02.), Dajana Mihalić (99.), Donatela Dekanić (99.), Andrea Dorčić (00.), Lucija Blažić (99.) i Doris Hrabrić (97.). Kadetkinje su osvojile 2.001 bod, ukupno petnaesto mjesto, a za plasman u finale trebalo je prikupiti 3.897 bodova. Rezultati kvalifikacija ekipnog kadetskog prvenstva RH Plasman najboljih 12 u državi Klupski rekordi     Izvor: http://www.atletika.tv/ Sport 2012-05-15T16:09:00+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/malinska-rocks/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/malinska-rocks/#When:14:58:36Z MALINSKA - Dan nakon "SENSE - fešte od sira", slijedi dvodnevna rock manifestacija "MALINSKA ROCKS". Ovo je drugo izdanje ove manifestacije koja se drži prokušanog i uspješnog ključa prvog izdanja pa, kao i prošle godine, okuplja četiri austrijska i četiri hrvatska benda koji će na bini smještenoj na malinskarskoj Rivi zabavljati okupljene. Manifestacija traje dva dana (18. svibnja i 19. svibnja 2012. g.). Na malinskarskoj će Rivi, prvu večer, 18. svibnja 2012. godine, nastupiti BAND GRAZ i 13 PLUXX iz Austrije, te INNUENDO i ALEN BRENTINI BAND iz Hrvatske. Na istom mjestu, sljedeću će večer, 19. svibnja 2012. godine, nastupiti IRIE ROCKER ALLSTARS i BEATCOLLECTIVE iz Austrije, te MJUZIKL BAND i PSIHOMODO POP iz Hrvatske. Organizatori manifestacije "MALINSKA ROCKS" su TZO Malinska-Dubašnica i Općina Malinska-Dubašnica u suradnji s turističkom agencijom Hakali iz Graza i hotelom Malin iz Malinske. Malinska 2012-05-15T14:58:36+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/spremni-za-sensu-festu-od-sira/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/spremni-za-sensu-festu-od-sira/#When:14:27:51Z MALINSKA - Kao što smo nedavno pisali u sklopu manifestacije "Dani sira" u Malinskoj, 17. svibnja 2012, s početkom u 20 sati, na malinskarskoj Rivi, će se održati "SENSA - Fešta od sira". Sve okupljene će na ovoj će fešti, uz ponudu i degustacije jela od sira, zabavljati Grupa Point i folklor Dubašnica. Saznajemo od direktora TZO Malinska Nediljka Vučetića da će "SENSA - Fešta od sira" biti obogaćena sa dva zaista zanimljiva dodatna sadržaja. Riječ je o dva natjecanja; biti će organizirano prvenstvo u dojenju ovaca i natjecanje u jedenju palačinki sa skutom - "Biranje naj-skutera". Malinska 2012-05-15T14:27:51+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/mario-depicolzuane-i-sabina-barbis-bukaletom-osvajaju-publiku/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/mario-depicolzuane-i-sabina-barbis-bukaletom-osvajaju-publiku/#When:09:45:26Z Ručno rađene od bijele glazirane gline bukalete su ergonomične i vrlo ugodne za ispijanje kave, čaja ili vina, bilo kroz njihov kljun ili pak postrance, a set se sastoji od nekoliko različitih veličina  Mladi krčki dizajneri Sabina Barbiš i Mario Depicolzuane koji su pažnju šire javnosti do sad privukli s nekoliko vrijednih dizajnerskih projekata, među kojima i nagrađivanim autorskim projektom »Zlatne i srebrne točke«, predstavljaju svoj novi, vrlo zanimljiv i potencijalno vrlo uporabljiv rad.  Njihov projekt nazvan »Pij!« koji je nedavno prvi put i službeno predstavljen na Milano Design Weeku u sklopu grupne izložbe »Croatian Holiday '12« iznova je pokazao i dokazao nemali kreativni potencijal mladog bodulskog dueta od kojeg se, sudeći prema njihovim do sad predstavljenim radovima, u skorijoj budućnosti može očekivati još mnogo zanimljivih »zavičajno obojenih« dizajnerskih uradaka.         Projekt »Pij!« obuhvaća set tradicionalnog keramičkog posuđa – bukaleta prilagođenih suvremenoj uporabi, prenio nam je Mario Depicolzuane iz Krka, 27-godišnji diplomirani inženjer grafičke tehnologije koji sa Sabinom Barbiš iz Malinske, diplomiranom arhitekticom već nekoliko godina stvara projekte koji sve češće bivaju zapaženi i u međunarodnim dizajnerskim krugovima.     Kvarner i Istra »Pij!« je zapravo svojevrstan dizajnersko-istraživački projekt koji propitkuje način uporabe bukaleta, hrvatskog tradicijskog posuđa s područja Kvarnera i Istre. Obuhvaća suvremenu interpretaciju bukalete u obliku seta posuđa namijenjenog trima nužnim ritualima suvremenog čovjeka – ispijanju kave, čaja ili pak vina, objašnjavaju nam naši sugovornici. Bukaleta (grč. bokalion, tal. boccale) je glazirani vrč izrađen od pečene gline. Korijene vuče iz Italije i Austrije. Na sjevernom Jadranu i području Istre pojavljuje se početkom 20. stoljeća, a danas je bukaleta ponajprije simbol druženja, zajedništva i okupljanja. Tradicionalno se koristila za zajedničko ispijanje vina nakon napornog radnog dana, ali i u prigodama druženja. Nažalost, bukaleta je kao uporabni predmet svakodnevice gotovo iščezla te je danas najčešće možemo sresti tek kao suvenir ili kao ukras u interijerima brojnih konoba koje nastoje evocirati autohtoni, domaći ugođaj – nastavlja Depicolzuane.  Set »Pij!« trebao bi ipak dati novi život tom vrlo zanimljivom tradicijskom predmetu i to ne samo u formi samostojećeg ukrasa već ponajprije kroz njegovu uporabnu komponentu i namjenu.      – Oblikovno, bukalete iz seta zadržavaju sve karakteristike njihovih tradicijskih rođaka, osim same veličine, koja im je u ovom slučaju nešto smanjena i prilagođena novim namjenama – kažu ovi kreativni i produktivni krčki dizajneri. Bukalete iz seta dvojca Barbiš-Depicolzuane ergonomične su i vrlo ugodne za ispijanje kave, čaja ili vina, bilo kroz njihov kljun, ili pak postrance. Uklanjanjem tradicionalnih ornamenata kojima su bukalete u pravilu oslikane dobivena je čista forma koja, naglašavaju naši sugovornici, poštuje i veliča sam predmet, ali i njegov sadržaj, što god on bio. Set se sastoji od bukaleta različitih zapremina – od 25, 50, 75, 150, 200 i 1000 mililitara, a sve dolaze s odgovarajućim tanjurićima i žličicama. Set je prigodan za serviranje kave, čaja, vina ili bilo kojeg drugog toplog ili pak hladnog napitka. Doznajemo i kako je set originalnih, atraktivnih i nadasve prepoznatljivih bukaletica rezultat ručnog rada na lončarskom kolu, a sve posude koje ga čine izrađene su od pečene i glazirane bijele gline.    Put do srca Set »Pij!«, koji s ponosom predstavljaju Sabina Barbiš i Mario Depicolzuane, bilo kao prigodan suvenir, bilo integracijom u ugostiteljsku ponudu i domove otočana, ali i svih koji taj dio Lijepe Naše drže dragim može na zanimljiv i sasvim neočekivan način, kroz dašak tradicije i mediteranskog temperamenta, obogatiti svakodnevne i uobičajene rituale suvremenog čovjeka, zaključuju naši sugovornici nadajući se kako će njihove bukalete pronaći svoj put do srdaca, ali i stolova štovatelja krčke tradicije kao i svih onih koji »padaju« na ono što je lijepo i oku ugodno. Nedavna izložba u Milanu bila je premijerni prikaz »Pij!« seta u javnosti, a nakon toga, po odjecima čini se vrlo uspjelog i zapaženog predstavljanja, uslijedit će daljnji razvoj i branding projekta kojemu je, zaključio je na koncu našeg razgovora Mario Depicolzuane, konačni cilj stvaranje suvremenog autohtonog suvenira   PUČKA GLAZBA Mario Depicolozuane, inače stalno zaposlen u zagrebačkom dizajnerskom studiju »Bunch«, u svoje slobodno vrijeme u svojstvu dizajnerskog freelancera sa Sabinom Barbiš surađuje već dulji niz godina. Iz njihove kolaboracije koja se dijelom odigrava kao zasebna platforma, a dijelom i unutar njegova dizajnerskog ureda »Studio 8585«, rađaju se projekti koji već danas ostavljaju vidljiv oblikovni trag dobrog dijela otočnih zbivanja. Njihov zajednički rad »Zlatne i srebrne točke« 2010. godine nagrađen je zlatnim trofejom na završnoj dodjeli nagrada »Joseph Binder 2010.« – bienalnom međunarodnom dizajnerskom natječaju u organizaciji udruge »Designaustria« – austrijskog profesionalnog udruženja grafičkih dizajnera, ilustratora i produkt dizajnera. Vrlo uspjela krčko-malinskarska suradnja rezultirala je i vizualnim oblikovanjem cjelokupnog materijala posljednjeg izdanja »Festivala folklora otoka Krka« koji je prošle godine održan u Vrbniku. Doznali smo i kako osim projekta »Pij!« koji u sklopu natječaja koji je nedavno raspisala TZ Grada Krka konkurira za pravo nošenja naziva »originalnog krčkog suvenira« dvojac Depicolzuane-Barbiš intenzivno radi i na kraćem dokumentarnom filmu o pučkoj glazbi otoka Krka koji bi uskoro također trebao ugledati svjetlo dana.   Izvor: http://www.novilist.hr/ Kultura 2012-05-15T09:45:26+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/ak-krk-na-prvenstvu-hrvatske-u-viseboju/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/ak-krk-na-prvenstvu-hrvatske-u-viseboju/#When:15:28:44Z VARAŽDIN – U gradu baroka se od 12. svibnja od 13. svibnja 2012. godine održavalo pojedinačno Prvenstvo Hrvatske u višeboju gdje su po treći puta nastupali atletičari iz AK „Krk“. U Varaždinu je boje krčkog atletskog kluba branilo petero atletičara koji su od 22 starta čak 17 završili s osobnim rekordima, od čega je palo 9 novih klupskih rekorda. Marija Kirinčić je nastupila u konkurenciji limačica. Ostvarila je svoj osobni rekord na 60m za koji joj je trebalo 9,55s, skočila je udalj 3,61m, a s 26,05m je postavila osobni i klupski rekord u bacanju vorteksa. Osvojila je 1.306 bodova i jedanaesto mjesto. Filip Braut i Goran Dekanić su imali svoj premijerni nastup u konkurenciji limača. Filip Braut je imao zapažen nastup, istrčao je osobni rekord 9,07s na 60m, skočio je udalj 3,67m, ostvario je osobni rekord u bacanju vorteksa koji je iznosio 38,55m. Braut je srušio i klupski rekord na 400m i to s rezultatom 1.12,23s. Ti rezultati su mu donijeli šesto mjesto u ukupnom poretku, a drugo mjesto među dječacima njegova godišta. Goran Dekanić je istrčao 10,0s na 60m, s 3,36m je ostvario osobni rekord u skoku udalj, ostvario je osobne rekorde s bacanjem vorteksa 29,18m i na 400 m koje je istrčao za 1.22,58s. Natjecanje je završio na 23. mjestu. Eva Marija Jurešić je nastupila u konkurenciji mlađih kadetkinja. U svojih je pet nastupa zabilježila pet klupskih rekorda, a u ukupnom poretku je zauzela 8. mjesto, odnosno 2. mjesto u njenom godištu. Jurešić je na 60m trčala 8,82s, skakala je udalj 4,40m, bacila je vorteks 33,29m, trčala 80m s preponama za 15,03s, te 600m za 1.54,59s.    U konkurenciji mlađih kadeta nastupio je Fran Bonifačić (koji je na istom natjecanju prošle godine u konkurenciji limača osvojio brončanu medalju). Bonifačić je doživio manju povredu na treningu što je utjecalo na njegov nastup. Na 60m je istrčao svoj osobni rekord 9,03s, skočio je 4,32m udalj, u bacanju vorteksa je postavio klupski rekord 56,60m, kao i na 80m s preponama 15,12s. Međutim, nije mogao istrčati 600m. Ukupno je završio na 12. mjestu, odnosno kao treći u svom uzrastu. Na ovoj poveznici se nalaze rezultati sa natjecanja, a na ovoj možete pogledati do sada ostvarene klupske rekorde. Sport 2012-05-14T15:28:44+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/dani-sira-u-malinskoj/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/dani-sira-u-malinskoj/#When:14:04:46Z MALINSKA - Ljubitelji domaćeg ovčjeg sira i prozvoda od sira mogu slobodno ovih dana posjetiti Malinsku. Naime, u Malinskoj se od danas, 14. svibnja 2012. godine, pa sve do nedjelje, 20. svibnja 2012. godine, održava manifestacija "Dani sira". "Dani sira" se održavaju u ovim malinskarskim ugostiteljskim objektima: Hotel "Malin", Konoba "Bracera", Konoba "Jedro", Konoba "Nino", Konoba "Pud murvu", Konoba "Porat", Konoba "Ive", Restoran "Noštromo", Restoran "Obala", Restoran "Primorska koliba" i Bistro "Mimi". I Trgovina Krk sudjeluje u ovoj manifestaciji, pa tako u svim marketima Trgovine Krk na području Općine Malinska-Dubašnica daje se dodatni popust od 10 posto na sve sireve iz prodajnog asortimana. Međutim, nesumnjivo centralno zbivanje manifestacije "Dani sira" biti će "SENSA - Fešta od sira" koja će se održati u četvrtak, 17. svibnja 2012. godine, s početkom u 20 sati, na malinskarskoj Rivi. Tamo će sve okupljene, uz ponudu i degustacije jela od sira, zabavljati Grupa Point i folklor Dubašnica. Malinska 2012-05-14T14:04:46+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/krcki-malisani-nastupili-na-olimpijskom-festivalu-djecjih-vrtica-hrvatske/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/krcki-malisani-nastupili-na-olimpijskom-festivalu-djecjih-vrtica-hrvatske/#When:09:24:18Z Na jedanaestom po redu Olimpijskom festivalu dječjih vrtića Hrvatske održanom 12. svibnja 2012. u Novom Vinodolskom, na stadionu Nogometnog kluba Vinodol, pored raspoloženih predstavnika četrnaest županijskih vrtića nastupili su i maleni sportaši iz Dječjeg vrtića Katarina Frankopan, koji okuplja jedan matični i sedmero područnih vrtića. Sudionici ove tradicionalne smotre tako su dobili priliku natjecati se u pet disciplina posebno priređenih za djevojčice, a posebno za dječake, i to: trčanju na 50 m, štafeti, bacanju loptice u dalj, skoku u dalj i nogometu. Krčki mališani, njih četrdeset (po dvadeset djevojčica i dječaka) natjecali su se u svim disciplinama, a nagrade su osvojili: Natali Gržetić iz Malinske u bacanju loptice u dalj - 1. mjesto; Ronald Berisha iz Krka u bacanju loptice u dalj - 2. mjesto; Jana Ostogović, Danijela Čuljat, Manuela Mašić Čubranić iz Baške i Dorotea Jurešić iz Polja u štafeti - 3. mjesto; te Dario Šutić, Josip Filipović, Lovro Živković i Leon Bajčić iz Krka u štafeti - 2. mjesto. U ukupnom poretku Dječji vrtić Katarina Frankopan zauzeo je izvrsno 5 mjesto. Izvor: http://www.grad-krk.hr/ Događaji 2012-05-14T09:24:18+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odrzan-scuba-fest-edukativna-eko-i-zabavna-manifestacija-za-ljubitelje/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odrzan-scuba-fest-edukativna-eko-i-zabavna-manifestacija-za-ljubitelje/#When:09:03:40Z Netom završenog vikenda, između 11. i 13. svibnja, u gradu Krku održan je Scuba fest ili trodnevni festival ronjenja kojeg čini nekoliko zasebnih cjelina. Najprije valja izdvojiti prezentaciju bogate ponude ronilačkuh centara s područja Grada Krka koja se tijekom čitave subote odvijala na prostoru Krčke rive. Istog dana održana je i tradicionalna eko-akcija čiščenja podmorja krčkog akvatorija koja predstavlja tek jedno u nizu sličnih događanja karakterističnih za svibanj, mjesec rezerviran za brigu o plažama, šetnicama, uvalama i otočićima. No, najveća među takvim eko-akcijama, pa čak i u odnosu na sličnja događanja duž čitavog Jadrana, upravo je ona vezana uz Scuba fest kojoj se ove godine pridružilo dvjestotinjak ronica iz različitih djelova Hrvatske, ali i susjednih zemalja - osobito Slovenije. Obzirom na takvu brigu o okolišu koja zasigurno predstavlja rezultat visoke ekološke svijesti otočana, ali i njegovih posjetitelja, otok Krk s pravom nosi naziv - najčistiji dio Hrvatske. U nastavku ovog brojnim sadržajima ispunjenog dana predstavnici ronilačkih centara za sve ljubitelje podmorja i rekreativce na Plaži Porporela organizirali su promotivno ronjenje, a dan je u večernjim satima na Krčkoj rivi zaključen uz Scuba party i Nadzorni odbor. Edukacija tijekom nedjelje, u nešto drugačijoj formi, nastavljena je programom u Velikoj vijećnici Grada Krka gdje su održana tri zanimljiva predavanja. Čedomir Benac, za početak, poučio je o karakteristikeama geologije našeg mora. Profesor Kovačić okupljenima je ukazao na neke od ljepota biologije Jadrana, dok je Branko Gašpar zavirio u bogatu povijest ronilačkog sporta. Kao novost ovogodišnje manifestacije valja izdvojiti edukativni dio programa održan u glavotočkom Biološkom centru Mare Vivum gdje su održana dva dvojezična izlaganja. U organizaciji ove edukativne, eko i zabavne manifestacije, koja svakog proljeća doprinosi širenju svijesti o potrebi očuvanja okoliša u kojem uživamo i od kojeg živimo, sudjelovali su: Grad Krk , Klub podvodnih aktivnosti Bios, ronilački centri grada Krka, Slovenski ronilački savez, Trgovačko komunalno društvo Vecla d.o.o., Športsko ribolovno društvo Lovrata i Turistička zajednica Grada Krka. Sljedeći rekreativni program na redu je već sljedećeg vikenda kada će na svoje doći krčki biciklisti, bilo profesionalci ili tek rekreativci.   Izvor: http://www.grad-krk.hr/ Događaji 2012-05-14T09:03:40+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odigrano-32.-kolo-3.-hrvatske-nogometne-lige-zapad/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odigrano-32.-kolo-3.-hrvatske-nogometne-lige-zapad/#When:19:35:36Z KRK - JADRAN 1:1 Utakmica odiigrana 12.05. u Krku na igralištu Josip Uravić Pepi. Gledatelja 100. Sudac: Tomislav Jurinčić (Samobor). Strijelci: 0:1 Kepčija (15'-11m), 1:1 Maglić (64'). Žuti kartoni: Zmajla, Brlošić (Krk), Sertić (Jadran). KRK: Zmajla, Gegić, Avdić, Ilić, Nenadić, Bošnjak, Pejanović, Jović, Buljubašić (od 56' Flego), Maglić, Brlošić. JADRAN: Gržentić, Bonaca, F. Čabraja, Barbić (od 46' Dujanić), Kepčija, Drkić (od 60' B. Čabraja), Udovičić, Đurić, Sertić, Plecić, Ereiz.   Rezultati ostalih utakmica: ORIJENT – NOVALJA 0:0 ROVINJ – NEHAJ 3:0 DUGO SELO – DUBRAVA 0:0 VRBOVEC – GROBNIČAN 1:1 CRIKVENICA – SEGESTA 1:0 BUJE – VINODOL 3:0 ZELINA – STUPNIK4:0 VRAPČE – OPATIJA1:0   Tablica: Zelina 32       62:26    66 Vrapče 32       47:15    63 Dugo Selo 32       48:33    54 Jadran 32       47:31    53 Opatija 32       36:36    51 Segesta 32       39:43    45 Novalja 32       40:38    42 Vrbovec 32       43:32    41 Grobničan 32       53:49    41 Nehaj 32       25:41    39 Stupnik 32       52:52    38 Orijent 32       37:46    38 Buje 32       32:43    37 Krk 32       44:51    36 Dubrava 32       43:52    34 Crikvenica(-2) 32       32:48    32 Rovinj 32       29:44    32 Vinodol 32       38:66    31   Slijedeće kolo (19. svibnja): Krk – Orijent Jadran – Vrapče Opatija – Zelina Stupnik – Buje Vinodol – Crikvenica Segesta – Vrbovec Grobničan – Dugo Selo Dubrava – Rovinj Nehaj – Novalja (MK) Sport 2012-05-13T19:35:36+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/aerodrom-muzej/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/aerodrom-muzej/#When:12:33:14Z Od svih fino ušminkanih i sređenih hrvatskih aerodroma, počevši od Osijeka preko Pule pa sve do Dubrovnika, samo je onaj krčki ostao zapušten i zaboravljen. Stare i ružne smeđe pločice, po kojima zalutali putnici gaze, još su uvijek tamo, prozore pere valjda samo kiša, a između stotinu žvakačih guma, zalijepljenih za pod kod ulaza u glavnu zgradu, još uvijek se može razabrati ona predsjednika Tita, kojemu je slučajno ispala iz usta, prilikom svečanog otvorenja ovog aerodroma davne 1970. godine. Kada se njime prošeću oni koji putuju, ne mogu vjerovati kamo su stigli, često ismijavajući ovu luku pitajući se jesu li na pravome mjestu ili su jednostavno zalutali u neku drugu dimenziju. Više od 40 godina nad njime stoje kišni oblaci, sve je nekako otužno, a duhovi prošlosti, koji su stradali na njemu, prate ga i danas šireći nekakav čudan osjećaj. Nakon što su ovaj aerodrom, 60-ih godina 20. stoljeća, naftni moćnici potjerali iz Kostrene pokraj Rijeke gdje se on zapravo trebao graditi te imati čak i bazu za hidroavione, 23. svibnja 1971. godine dogodila se i druga nesreća! Avion Tupolev TU-134A koji je letio iz smjera Londona prilikom slijetanja se, zbog problema lijevog krila, srušio na pistu, eksplodirao i izgorio. Poginulo je 78 putnika među kojima je bio i poznati hrvatski pjesnik Josip Pupačić za kojeg mnogi tvrde kako je baš tu nesreću, nekoliko mjeseci ranije, svojom pjesmom „Moj križ svejedno gori“ i predvidio. Za taj događaj čulo se daleko, popratili su ga svi važni mediji stavljajući krčki aerodrom na svijetsku kartu velikih avionesreća. Poslije ove nesreće prolazile su godina za godinom, no sreće i dalje nije bilo! Avioni su neozbiljno dolazili i odlazili, siva zgrada je ostala siva, smeđe pločice nisu se mijenjale kao niti uniforma konobarica aerodromskog kafića, koja je s lajbekom, crnom suknjom i borosanama još uvijek ista kao prije 40 godina. Kada već krčki aerodrom nema tko pokrenuti i koliko god baš sve na njemu izgledalo zastarjelo, ponekad je dobro i to što mjesta poput ovog uopće postoje. Mjesta u koja se može ući, vidjeti kako se nekada živjelo i poslovalo te doći do saznanja kako imamo muzej, a da toga nismo ni svjesni!   Izvor: http://www.crckarije.com/ Zanimljivosti 2012-05-13T12:33:14+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/krcki-most-je-otvoren-za-osobna-vozila/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/krcki-most-je-otvoren-za-osobna-vozila/#When:11:24:55Z Naglo pogoršanje vremena i orkanska bura danas rade probleme na pojedinim hrvatskim prometnicama. Nime, Krčki je most zbog orkanske bure neko vrijeme bio zatvoren, ali sada je otvoren i njime mogu voziti samo osobna vozila. Dodajmo samo da su trenutno u prekidu trajektne linije: Valbiska-Lopar, Jablanac-Mišnjak i svi katamarani na riječkom području. 14:16 sati - Nove vijesti: Na Krčkom mostu je zabranjen promet autobusima na kat, vozilima s kamp prikolicama i motociklima (I. kategorije). Obavijesti 2012-05-13T11:24:55+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/lutajuci-cestita-majcin-dan/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/lutajuci-cestita-majcin-dan/#When:08:42:30Z Majčin dan je blagdan u čast majki i majčinstva koji se u većini zemalja obilježava svake godine druge nedjelje u svibnju. Primijetio sam da neki ovaj blagdan uspoređuju na „novouvezenim“ Valentinovom ili Noći vještica, ali nisu u pravu. Majčin dan se na ovim prostorima obilježavao još prije stotinjak godina, ali su ga komunističke vlasti ukinule nakon 2. svjetskog rata i spojile sa Danom žena 8. travnja. Hvala Bogu, Majčin dan se vratio na pravi datum. Međutim sad se radi druga greška da se pokušava dokinuti, ili barem minimalizirati Dan žena. Nemojmo opet ponoviti „grešku“ komunista, nego dostojno proslavimo oba dana, jer naše žene i majke to zaslužuju! Majčin dan ima svoje korijene u engleskom i američkom pokretu žena. Amerikanka Ann Maria Reeves Jarvis godine 1865. je organizirala Mothers Day Meetings gdje su majke mogle razmjenjivati ideje o aktualnim pitanjima. Kao osnivač današnjeg Majčinog dana slovi Anna Marie Jarvis. Ona je u Graftonu 12. svibnja 1907. u nedjelju nakon druge godišnjice smrti njezine majke osnovala Memorial Mothers Day Meeting. S 500 bijelih karanfila izrazila je svoju ljubav prema preminuloj majci i u mjesnoj ih je crkvi dijelila drugim majkama. Posvetila se inicijativi za osnivanje službenog državnog praznika u čast majki, pišući pisma političarima, gospodarstvenicima, svećenicima i ženskim udrugama. Već 1909. majke su u 45 država SAD slavile majčin dan.   Lutajući reporter 2012-05-13T08:42:30+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/ekoloska-akcija-ciscenja-podmorja-u-akvatoriju-malinske/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/ekoloska-akcija-ciscenja-podmorja-u-akvatoriju-malinske/#When:20:09:43Z MALINSKA - Kako saznajemo od TZO Malinska, što se tiče akcije čišćenja podmorja akvatorija Malinske koja će se održati sutra, 12. svibnja 2012. godine, a o kojoj smo već pisali u kratkim crtama, da je ova ekološka akcija kao i vrbnička dio akcije "Volim Hrvatsku 2012.". Očekuje se dolazak od 30 do 40 ronioca iz Bakra, Karlovca, Kostrene, Kraljevice, Rijeke, Siska i Zagreba, te otoka Krka. Osim ronioca, u ovoj će akciji biti uključeni i lokalni barkajoli, školska djeca i EKO bord Dezinsekcije iz Rijeke. U 9 sati je ispred ureda TZO Malinska predviđeno okupljanje ronioca, a akcija i uron bi trebali početi oko 10 sati. Čistiti će se ove lokacije: luka Malinska, lučica Porat, te plaže Rupa i Draga. Malinska 2012-05-11T20:09:43+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/u-krku-postavljene-dvije-bombe-rat-ugostitelja-izmice-kontroli/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/u-krku-postavljene-dvije-bombe-rat-ugostitelja-izmice-kontroli/#When:12:37:11Z Poznavateljima prilika u Krku, posebice onih na »ugostiteljskoj sceni« nije trebalo dugo da »zboje dva i dva« pa se tako odmah, navjerojatniji motiv tog narazumnog i potencijalno vrlo opasnog čina vezao uz spor lokalnih ugostitelja odnosno njihovu borbu za kvadrate na gradskoj rivi Krčki su policajci u petak živjeli prilično »dinamično« jutro. Čak dvije ručne bombe o čijem su ih nalazu u ranojutarnjim satima obavijestili građani alarmirale su sve raspoložive snage krčkih plavaca kojima su asistenciju, u brzom i učinkovitom djelovanju promptno pružile i njihove, iz Rijeke pristigle »protubambaške« kolege. Jedna od ručnih bombi, tzv. kinder jaja bila je postavljena na ulaznom podestu pred zgradom Gradske uprave dok je druga, tek neznatno kasnije zamijećena kako visi na kvaki ulaznih vrata krčke konobe »Šime« smještenoj na rivi, odnosno lokalitetu Malih vrata. Bombu na ulazu u zgradu u kojoj djeluju sve službe Grada Krka, uključujući i gradonačelnika Darija Vasilića po dolasku na posao zamijetili su djelatnici loklane uprave dok je ona na konobi Šime prijavljena od prolaznika. Iako tijekom policijske akcije nismo mogli dobiti službenu potvrdu, prateći rad policijskih službenika dalo se zaključiti kako se u oba slučaja radilo o »pravim bombama« odnosno ubojitim napravama koje su bile »opremljene« i eksplozivnim punjenjima i pripadajućim upaljačima! Poznavateljima prilika u Krku, posebice onih na »ugostiteljskoj sceni« nije trebalo dugo da »zboje dva i dva« pa se tako odmah, navjerojatniji motiv tog narazumnog i potencijalno vrlo opasnog čina vezao uz spor lokalnih ugostitelja odnosno njihovu borbu za kvadrate na gradskoj rivi. Naime, već neko vrijeme između vlasnika konobe na čijim je vratima bila postavljena ručna bomba i njemu susjednog lokala lociranog unutar starogradske jezgre tinja sukob oko prava korištenja javne površine na obalnoj šetnici, atraktivnom i vrlo frekventom području na kojemu kvadrati terase očito zlata vrijede.  Gradonačelnik Darijo Vasilić koji je dan proveo na službenom putu u metropoli telefonskim nam je putem prokomentirao događaje o kojima je odmah bio izvješten. – Upoće ne želim spekulirati o motivima tog nerazumnog, za Krk i njegove stanovnike i više no neprihvatljivog čina. Radi se o ozbiljnom kaznenom djelu i tko god bio počinitelj, poljedice će, siguran sam, također biti ozbiljne i drastične. Očito je da je netko htio poslati poruku odsnosno prijetnju zbog rješavanja nekih konfliktinih predmeta koji se vode u Gradu. Ipak, ne osjećam se ugroženo niti ću dozvoliti da argument sile i zastrašivanja postane element odlučivanja o bilo kojem pitanju u bilo kojem predmetu. Postavljanje eksplozivnih naprava i slični činovi nasilja apsolutno su neprihvatljivi za miran i civiliziran grad kao što je Krk. Takav nasilni rukopis građani Krka nikad neće prihvatiti i tko god mislio da na taj način može išta riješiti, nije u pravu, zaključio je Vasilić.   Izvor: http://www.novilist.hr/ Crna kronika 2012-05-11T12:37:11+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/krcki-srednjoskolci-treci-u-ukupnom-poretku-natjecateljskog-projekta-p/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/krcki-srednjoskolci-treci-u-ukupnom-poretku-natjecateljskog-projekta-p/#When:12:18:00Z Nakon promocije projekta Ponos Domovine po školama diljem Hrvatske, eliminacijskih i polufinalnih natjecanja održanih u Delnicama, Varaždinu i Splitu, učenici Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir  došli su i do njegove finalne faze. Polufinalna natjecanja tako su otkrila devet najboljih tročlanih ekipa srednjoškolaca koji su se 01. i 02. svibnja okupili u Zagrebu, točnije Hrvatskom vojnom učilištu kako bi konačno odmjerili snage i pokazali koja je ovogodišnja ekipa Ponos Domovine. Nakon teoretske provjere znanja na računalima, natjecatelji su u vojničkom duhu pokazali svoje sposobnosti u sportskim disciplinama na terenima HVU-a. Skok u dalj obavljen je u vojničkim čizmama, a zatim su ekipe imale zadatak trčati na 100 m, okušati se u igri garotki i gađanju zračnom puškom. Ipak, najviše snage i adrenalina oduzeo je prelazak vojnog poligona uz asistenciju časnika HV-a. Sljedećeg dana za sve je natjecatelje bilo organizirano razgledavanje Zagreba i posjet Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata. Ipak, šećer na kraju bio je posjet natjecatelja i njihovih profesora Uredu predsjednika. Predsjednik Ivo Josipović srdačno je primio organizacijski tim, natjecatelje i njihove mentore, te s njima popričao o samom projektu. U ovoj natjecateljskoj inicijativi Krk je predstavljala ekipa Armada, odnosno učenici 4. razreda gimnazije - Vito Balorda, Dino Buljat i Nikola Kraljić, te mentorica Gordija Marijan koji su  u ukupnom poretku osvojili izvrsno 3. mjesto. Po pojedinim disciplinama osvojili su zavidno 2. mjesto u znanju i streljaštvu.   Izvor: http://www.grad-krk.hr/ Događaji 2012-05-11T12:18:00+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/najava-ovaj-vikend-odlicni-koncerti-u-baski/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/najava-ovaj-vikend-odlicni-koncerti-u-baski/#When:11:41:59Z BAŠKA – BAŠ OVCA nudi odlične koncerte ovaj vikend u Baški koji će nedvojbeno zadovoljiti različite ukuse. Krenimo redom! U petak, 11. svibnja 2012. godine, s početkom u 20 sati, na Paladi će održati koncert grupe Elemental i grupe Point. A bašćanska će Palada odmah sljedeći dan, u subotu, 12. svibnja 2012. godine, s početkom u 20 sati, ugostiti Nenu Belana & Fiumense i grupu Accept. Baška 2012-05-11T11:41:59+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/akcija-ciscenja-plaza-u-vrbniku/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/akcija-ciscenja-plaza-u-vrbniku/#When:09:17:05Z VRBNIK - Ekološka svijest otočana buja, osim u Malinskoj, u subotu, 12. svibnja 2012. godine, održati će se ekološka akcija čišćenja plaža i na području Općine Vrbnik.  Akcija se održava u sklopu projekta "Volim Hrvatsku 2012.", a dio je programa rada Hrvatske turističke zajednice i sustava turističkih zajednica. Kako saznajemo, cilj ovog projekta je poticanje aktivnosti i sudjelovanje u programima zaštite okoliša, kao komparativne prednosti hrvatskog turizma, zatim djelovanje na unaprijeđenju elemenata turističkog proizvoda, te podizanju razine gostoljubljivosti i stvaranju klime dobrodošlice. Apel Općine Vrbnik i TZO Vrbnik: Molimo predstavnike udruga, društava, mjesnih odbora, škole, iznajmljivača i ostalih pojedinaca da se što je moguće prije jave u ured TZO Vrbnik (tel. 857 479), kako bi mogli unaprijed saznati broj učesnika, te na taj način bolje organizirati i koordinirat samu akciju.   Slijedom toga, Općina Vrbnik i TZO Vrbnik pozivaju stanovništvo da se uključi u akciju čišćenja plaže, ove subote, 12. svibnja 2012. godine, na rasporedu je čišćenje u uvalama Kostrijčica, Mala Javna, Javna, Melska i Sv. Marek, te podmorja u luci Vrbnik. Zbog rasporeda čišćenja okupljanje zainteresiranih bi bilo u 8:30 sati iz Vrbnik-Namori, a iz Risike - na Sv. Marku. Kako će se uključiti i pet ronioca iz novog ronilačkog centra "Namori" posebno se pozivaju i vlasnici plovila koji bi mogli prihvatiti prikupljeni otpad iz mora, te ga odlagali u kontenjer na Starom portu. Čišćenje  dostupnih  plaža,  kopnenim  putem: U 9 sati je početak akcije na pojedinim plažama  Čišćenje podmorja u luci Vrbnik U 9 sati je početak akcije za ronioce i vlasnike plovila   Sudionici bi trebali doći vlastitim prijevoznim sredstvom na zbirno mjesto (radi razvoženja), važno je da sa sobom ponesu čvršće tekstilne rukavice, a trebaju se primjereno obući i uzeti kapu radi zaštite od sunca. Za sve sudionike će biti, na kraju ove akcije, organiziran roštilj.   Vrbnik 2012-05-11T09:17:05+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/subotnji-dobrinjski-dir-2012/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/subotnji-dobrinjski-dir-2012/#When:08:37:04Z DOBRINJ - Rekreativna biciklijada "Dobrinjski đir" je zbog najave lošeg vremena za nedjelju prebačena dan prije, na subotu. Kao što znamo, ova je biciklijada namijenjena popularizaciji biciklizma i upoznavanju zanimljivih djelova Općine Dobrinj. Okupljanje i prijave za biciklijadu će se prikupljati u subotu, 12. svibnja 2012. godine, od 9 sati u centru Klimna, gdje je osiguran i parking. Prijaviti se mogu svi sučesnici od 7 do 77 godina s time da sudjeluju na svoju vlastitu odgovornost, a obavezno je nošenje zaštitne kacige. Kotizacija iznosi 30 kuna. Start biciklijade je u 10 sati, isto iz centra Klimna. Sama staza je duga 41 km, a voziti će se pretežito na makadamskim putevima, te dijelom kolnim putevima i asfaltom. Brzina vožnje će se prilagođavati najsporijim sudionicima biciklijade. Organizator će osigurati vozilo u pratnji, okrijepu na stazi i ručak za sve sudionike "Dobrinjskog đira". Više informacija možete pronaći na Klimno_2012_Subota.pdf Dobrinj 2012-05-11T08:37:04+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/najava-za-lipsu-nam-dubasnicu/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/najava-za-lipsu-nam-dubasnicu/#When:08:16:48Z MALINSKA - Ove subote, 12. svibnja 2012. godine, će se održati ekološka akcija čišćenja podmorja pod nazivom "Za lipšu nam Dubašnicu" u akvatoriju Malinske. TZO Malinska poziva sve zainteresirane da se pridruže ovoj akciji, te da na taj način doprinesu očuvanju podmorja. Malinska 2012-05-11T08:16:48+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odrzan-120.-kolegij-gradonacelnika-grada-krka/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odrzan-120.-kolegij-gradonacelnika-grada-krka/#When:15:08:38Z U uredu gradonačelnika održan je 120. sastanak Kolegija na kojem su osim Darija Vasilića nazočili njegov zamjenik Čedomir Miler, Marinko Bajčić, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Grada Krka, Anton Malatestinić, voditelj Odsjeka za proračun i financije, Đimi Skomeršić, voditelj Odsjeka za komunalno gospodarstvo, Josip Staničić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Krka, Radmila Živanović Čop, voditeljica Imovinsko-pravne službe, Ines Galjanić, stručna suradnica za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Marinka Margan, stručna suradnica za društvene djelatnosti, te Igor Hrast, stručni suradnik za gospodarstvo i vođenje projekata (vježbenik). Rješavajući predmete Odsjeka za proračun i financije Karate klubu Krk Croatia odobreno je 3.000,00 kn za organizaciju četvrtog po redu Krk Cupa koji ove godine namjerava okupiti tristotinjak natjecatelja različitih uzrasta, a planira se, u Srednjoj školiHrvatski kralj Zvonimir, održati 09. lipnja. Razmotrivši inicijativu Nogometnog kluba Rijeka zaključeno je kako Grad Krk i Nogometni klub Krk, obzirom na nedostatna financijska sredstva, ove godine nisu u mogućnosti potpisati organizaciju 60. međunarodnog omladinskog turnira Kvarnerska Riviera, već je predloženo da se na nogometnom terenu SRC-a Josip Uravić Pepi odigra tek jedna četvrtfinalna utakmica. Rješavajući predmete Odsjeka za društvene djelatnosti Atletskom klubu Krk za organizaciju pete po redu utrke Krk-trk izdvojeno je 2.500,00 kn. Spomenuto događanje planira se održati 03. lipnja, i to kao dio programa proslove Dana grada. Veteranima Nogometnog kluba Krk za organizaciju tradicionalnog Memorijalnog turnira Tonči Skomeršić odobreno je 2.000,00 kn. Ova sportska inicijativa planira se odigrati 02. lipnja. Prihvaćena je zamolba otočke Udruge pčelara Kadulja da se program edukacije za zvanje pčelar/ica, i to za dvanaestero njezinih članova/ica s područja Grada Krka subvencionira s 1.000,00 kn po polaznik/ci. Navedena potpora realizirati će se putem Centra za brdsko planinsku poljoprivredu Primorsko-goranske županije. Zračnoj luci Rijeka, kao podrška u provođenju humanitarne akcije kojom se prikupljaju sredstva za liječenje bolesne djece jednog od njezinih zaposlenika, izdvojeno je 1.000,00 kn. Razmotrivši zamolbu Kluba podvodnih aktivnosti Bios, zaključeno je kako spomenuto udruženje trenutno nije moguće uvrstiti u Program javnih potreba u sportu Grada Krka za 2012., međutim sredstva potrebna za njezino djelovanje pokušati će se osigurati u drugoj polovici godine. Rješavajući predmete Imovinsko-pravne službe, temeljem provedenog javnog natječaja prihvaćen je prijedlog da se tvrtki Tehno-Val d.o.o. iz Njivica, obzirom da je na isti pristigla tek njezina ponuda, ustupe komunalni poslovi održavanja i remonta javne rasvjete na području Grada Krka za sljedeće trogodišnje razdoblje. Konačnu odluku o ovom predmetu uskoro će donjeti gradski vijećnici. Iako nije donesen konkretan zaključak, molba Kluba liječenih alkoholičara Gromača za adekvatnim rješenjem prostora za obavljanje djelatnosti iz djelokruga udruženja, navela je članove Kolegija na raspravu o nedovoljnom iskorištavanju potencijala gradskih poslovnih prostora koji su na korištenje dodijeljeni gradskim udrugama, kao i alternativama u rješavanju ovog pitanja. Prihvaćen je prijedlog Ankice Šišinački iz Kornića za dodjelu dnevnog zakupa javne površine na Trgu Kamplin za prodaju reciklažnog nakita od aluminija. Uskoro će, kako je odlučeno, biti raspisan natječaj za zakup javne površine na prostoru Stare tržnice (lokacija 40) obzirom da za istu nije utvrđen najpovoljnoji natjecatelj, odnosno natjecatelji koji su dali ponudu od nje su u međuvremenu odustali. Rješavajući predmete Odsjeka za prostorno planiranje i zaštitu okoliša, prihvaćeno je Izvješće o prethodnoj raspravi provedenoj u tijeku izrade Urbanističkog plana uređenju UPU 25 - Kamp Glavotok. Nadalje slijedi javna rasprava. Obzirom na molbu Peradarskog obrta Oblić za izmještanje peradarske farme iz naselja Vrh na lokaciju Kimpi, s ciljem dobivanja povratne informacije o mogućem ishodu ove iznova pokrenute inicijative, Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja biti će proslijeđen dopis. Prihvaćen je zahtjev Građevinskog poduzeća Krk d.d. iz Krka za izradom ciljanih izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja naselja Krk. Prije nego li ovaj zahtjev bude implementiran u dnevni red nadolazećeg Gradskog vijeća, predlagatelj je dužan dostaviti način financiranja ciljanih izmjena, kao i predložiti izvođača istih. Rješavajući predmete Odsjeka za komunalno gospodarstvo prihvaćena je zamolba Mjesnog odbora Poljica za realizacijom dijela njihovog programa, i to izradu idejne skice na geodetskoj podlozi, kao i izradu troškovnika za izgradnju novih grobnih mjesta na Mjesnom groblju Poljica, prema ponudi tvrtke IN-KO d.o.o. iz Krka, na iznos od 20.000,00 kn; izradu i montažu vanjske stolarije na Društvenom domu Bajčići , prema ponudi tvrtke ALU Krk iz Krka, na iznos od 4.912,62 kn; te nabavu nekolicine sprava za dječje igralište, prema ponudi tvrtke Vojtek d.o.o. iz Belog Manastira, na iznos od 12.400,00 kn. Također, prihvaćen je zahtjev Mjesnog odbora Kornić za nabavu sprava za dječje igralište u naselju Kornić, prema ponudi tvrtke Vojtek d.o.o. iz Belog Manastira, na iznos od 20.000,00 kn. Rješavajući predmete Osjeka za opće, pravne i kadrovske poslove, Turističkoj agenciji Kompas travel d.o.o. iz Poreča dana je suglasnost za održavanje etape biciklističke manifestacije Radlfrühling Kvarner 2012. koja prolazi gradom Krkom, a planira se realizirati između 09. i 16. lipnja. Prihvaćena je zamolba Obrta za ribarstvo Rarog, u vlasništvu Kruna Mršića iz Pinezića, za odobrenje javnih okupljanja vikendom u uvali Jert, u razdoblju od 15. svibnja do 15. rujna ove godine, kao i produženje radnog vremena od 21.00 do 04.00 sata. Rješavajući predmete Odsjeka za gospodarstvo, Odsjeku za proračun i financije naloženo je da Regionalnoj energetskoj agenciji Kvarner uplati participaciju u iznosu od 23.000,00 kn kako bi se dovršio program Zelena energija u mom domu. Na samome kraju, prihvaćena je ponuda Instituta za istraživanje i razvoj održivih eko sustava iz Zagreba za izradu elaborata zaštite okoliša Ulaganje u izgradnju komunalne infrastrukture s ciljem ishođenja potvrde Ministarstva zaštite okoliša i prirode o usklađenosti ulaganja s minimalnim nacionalnim standardima, te o usklađenosti ulaganja s europskim standardima iz područja zaštite okoliša za dodjelu sredstava iz IPARD programa. Cijena izrade elaborata iznosi 18.750,00 kn.   Izvor: http://www.grad-krk.hr/ Krk 2012-05-10T15:08:38+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/premijera-video-spota-micih-bodula-skrivalo/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/premijera-video-spota-micih-bodula-skrivalo/#When:05:12:34Z S ponosom Vam predstavljamo premijeru video spota uspješnog i popularnog krčkog dječjeg zbora - Mići boduli! Pošto slika govori više od tisuću riječi, vjerujemo da slično ako ne i više riječi vrijedi jedan video! Stoga Vas prepuštamo malim i veselim Mićim bodulima u igri Skrivalo! Podržite i vi njihov trud lijepim riječima! Krk 2012-05-10T05:12:34+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/zvonimiru-griblu-zlato-i-srebro-na-turniru-u-kanadi/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/zvonimiru-griblu-zlato-i-srebro-na-turniru-u-kanadi/#When:14:26:54Z Zvonimir Gribl, član kickboxing kluba iz Malinske osvojio je dva odličja na velikom tradicionalnom kickboxing turniru «Quebec open» u semi contactu koji je po 32. put održan u istoimenom kanadskom gradu. Gribl je bio najbolji u dobnoj skupini natjecatelja do 39 godina i težine do 90 kg. Tu je imao 3 borbe u kojima je uvjerljivo pobjedio. U finalu je slavio protiv Kanađanina Bernarda 7:0. Nakon toga je Zvonko imao pravo nastupiti protiv pobjednika ostalih skupina u tzv. Grand champion kategoriji. Tamo je došao do finala u kojem je bodom razlike, rezultatom 4:5 izgubio protiv Kanađanina Davida. To je već peti put da naš reprezentativac osvaja zlato na ovom najvećem i najstarijem turniru u Kanadi. Bio je prvak 2004., 2005., 2008. i 2011., a drugoplasiran 2006. i 2009. Već 32 godine se na ovom natjecanju okupi preko 1.500 boraca, a borbe se u dva dana odvijaju na 15 borilišta.Posebno se pamti Griblov nastup 2005. na večernjoj gali pred 7.000 gledatelja kad je pred TV kamerama naš šampion pobijedio i dobio posebno priznanje upisom u knjigu slavnih – čuveni „Hall of fame“. Zvonimir je star 39 godina, oženjen je i živi u Njemačkoj,u Plochingenu. Tamo vodi svoj kickboxing klub „Kampfsportvereins Sidekick“, ali već 16 godina nastupa za hrvatsku reprezentaciju i klub iz Malinske kojeg vodi prof. Predrag Znaor. Nakon ovog uspjeha Zvonimir je izjavio: “Radim po čitav dan kao servisni menadžer u auto-predstavništvu za VW i Audi. Imam i obveze kao otac dvoje djece, ali usprkos svemu nisam zapostavio treninge. Godine nisu važne - još se uvijek osjećam mlad. Volim putovati po turnirima i volim kad su mi napeti živci prije borbe. Zato, dok god sam zdrav i dok pobjeđujem bavit ću se kickboxingom. Slobodan sam svima poručiti da budu sigurni u to što rade. Vjerujte u sebe, dobro se pripremite i onda možete osvojiti sve što želite!“ Sport 2012-05-08T14:26:54+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/gong-ovo-istrazivanje-transparentnosti-rada-lokalne-uprave/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/gong-ovo-istrazivanje-transparentnosti-rada-lokalne-uprave/#When:07:29:29Z U periodu od rujna 2011. do veljače 2012. godine, GONG je drugi put, u suradnji s Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj proveo istraživanje transparentnosti rada i otvorenosti tijela lokalne i regionalne samouprave (LOTUS 2011/12).Istraživanjem je obuhvaćeno svih 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave (127 gradova, 429 općina i 20 županija), s ciljem utvrđivanja trenutne situacije i, u slučajevima gradova i općina, njihovog napretka u odnosu na prvo istraživanje u područjima transparentnosti rada i otvorenosti prema građanima, suradnje s organizacijama civilnog društva te funkcioniranja mjesne samouprave. Stupanj transparentnosti mjeren je kroz 51 pokazatelj unutar pet osnovnih dimenzija transparentnosti: javnost sjednica vijeća/skupštine, javnost rada i odluka izvršne vlasti, primjena Zakona o pravu na pristup informacijama, suradnja s civilnim društvom, te izravna participacija građana u odlučivanju. Na našem otoku grad Krk je s ocjenom 7,87 među 25 najtransparentnijih gradova u državi i daleko na prvom mjesto na otoku Krku. Slijede općine Dobrinj (6,15), Omišalj (5,95), Punat (5,72), Baška (5,41). Malinska-Dubašnica (4,35) je među nedostatno transparentnima, dok je Vrbnik s ocjenom 2,19 svrstan među „izuzetno netransparentne“. Gradu Krku, prvenstveno gradonačelniku Dariju Vasiliću čestitamo, dok općina Malinska-Dubašnica, a naročito općina Vrbnik će pod hitno nešto morat napraviti da ovdje nešto poprave, jer smatramo da i njihovi sugrađani koji su ih birali imaju pravo znati što se u općinama radi. (MK) Obavijesti 2012-05-08T07:29:29+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/8.-svibnja-1985.-roden-je-mario-depicolzuane/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/8.-svibnja-1985.-roden-je-mario-depicolzuane/#When:04:57:58Z Na današnji dan 8. svibnja 1985. godine u Rijeci rođen je Mario Depicolzuane, mladi krčki umjetnik i dizajner. Odrastao je u gradu Krku. Diplomirao je grafički dizajn i tehnologiju na Grafičkom fakultetu Zagrebu. Trenutno radi u dizajnerskom studiju Bunch u Zagrebu. Također radi kao freelance grafički dizajner u domeni tiskanih i elektronskih medija. Uz komercijalne projekte, dio svog vremena posvećuje osobnim i samoiniciranim projektima i eksperimentima. Sudjelovao je na brojnim skupnim izložbama te osvojio nekolicinu dizajnerskih nagrada i natječaja. Također, njegov rad je objavljen u nekoliko međunarodnih publikacija o dizajnu. Slobodno vrijeme provodi skladajući glazbu i svirajući gitaru. Prošli tjedan imao je u malinskarskoj galeriji „Sveti Nikola“ sa Sabinom Barbiš vrlo uspješnu izložbu Zlatne i srebrne točke – Vizualizacija pučke glazbe otoka Krka. (MK) Dogodilo se na današnji dan 2012-05-08T04:57:58+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odigrano-26.-kolo-prve-zupanijske-nogometne-lige/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odigrano-26.-kolo-prve-zupanijske-nogometne-lige/#When:19:38:17Z OŠK OMIŠALJ - LUČKI RADNIK 2:0 Odigrano u nedjelju 6. svibnja na igralištu Pušća u Omišlju. Gledatelja: 100 Sudac: Tomislav Frlan (Pudhum). Pomoćnici: Jukica (Viškovo) i Cvijović (Rijeka) Strijelci: 1:0 (Škoda 43'), 2:0 Šare (58') Žuti kartoni: Kuzmanović, Mikić, Kljutić, Josipović, Polan (Lučki radnik) Crveni karton: Tufekčić (Lučki radnik) OŠK OMIŠALJ: Avdić, Mašić. Cerić, Rožajac, Škoda (od 90' Vortić), Grubišić, Dajdžić, Toić, Turčić, Šehić (od 73' Carbone) LUČKI RADNIK: Milić (od 59' Radman), Capjak, Josipović, Mikić (od 63' Preradović), Cvijanović, Tufekčić, Šarlija (od 46' Polan), Bobanović (od 67' Božičić), Žitković, Kuzmanović, Kljutić   Rezultati ostalih utakmica: Rječina – Turbina 1:1 Draga – Lovran 1:3 Rikard Benčić – Cres 0:2 Lošinj – Zamet 2:1 Kraljevica – Lokomotiva 5:0 Vrbovsko – Omladinac 1:0 Rab slobodan.   Tablica nakon 26. kola: Kraljevica     58 Lovran         50 Draga          46 Lučki radnik 44 Lošinj          34 Omladinac    33 OŠK Omišalj  33 Lokomotiva    33 Rikard Benčić  32 Rab            28 Zamet        25 Rječina       24 Turbina       22 Cres           22 Vrbovsko    20   Rapored utakmica slijedećeg kola (13 svibnja): Zamet - OŠK Omišalj Omladinac - Kraljevica Lokomotiva - Lošinj Lučki radnik - Rikard Benčić Cres - Draga Lovran - Rječina Turbina - Rab Vrbovsko slobodno (MK) Sport 2012-05-07T19:38:17+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odigrano-30.-kolo-3.-hrvatske-nogometne-lige-zapad/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odigrano-30.-kolo-3.-hrvatske-nogometne-lige-zapad/#When:16:50:38Z KRK – STUPNIK 4:2 Utakmica odigrana u subotu 5. svibnja u Krku na stadionu „Josip Uravić – Pepi“. Gledatelja: 150. Sudac: Sendi Soldatić (Potpićan). Pomoćnici: Čavarović i Flegar. Žuti karton:  Svetina (Stupnik). Strijelci: 1:0 Relota (15 – ag), 2:0 Jović (22), 3:0 Pejanović (46), 3:1 Zelenika (56), 3:2 Šimić (77), 4:2 Pejanović (81). KRK: Zmajla, Gegić, Avdić, Nenadić (od 84' Flego), Rakocija, Maglić, Ilić (od 88' Brozić), Buljubašić (od 77' Brlošić), Bošnjak, Jović, Pejanović. STUPNIK: Miklec, Šimić, Svetina, Relota, Hrgović, Makarun, Miović, Čunčić, Juričev, Zelenika, Balen (od 51' Holetić). Orijent – Rovinj 2:2 Dugo Selo – Novalja 2:1 Vrbovec – Nehaj 3:0 Crikvenica – Dubrava 1:0 Buje – Grobničan 2:2 Zelina – Segesta 1:2 Vrapče – Vinodol 4:0 Jadran – Opatija 0:0   Tablica: Zelina        60 Vrapče       57 Dugo Selo  53 Opatija      50 Jadran       49 Segesta     42 Grobničan  39 Stupnik      38 Novalja      38 Vrbovec     37 Orijent      37 Nehaj        36 Krk           34 Buje          34 Dubrava    33 Vinodol      31 Rovinj       29 Crikvenica(-2) 28   Slijedeće kolo (8. svibnja): Opatija – Krk Jadran – Orijent Stupnik – Vrapče Vinodol – Zelina Segesta – Buje Grobničan – Crikvenica Dubrava – Vrbovec Nehaj – Dugo Selo Novalja - Rovinj (MK) Sport 2012-05-07T16:50:38+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/gabrijel-burazer-ela-i-ana-znaor-prvi-na-medunarodnom-turniru-u-puli-marta-/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/gabrijel-burazer-ela-i-ana-znaor-prvi-na-medunarodnom-turniru-u-puli-marta-/#When:09:30:20Z Gabrijel Burazer te sestre Ela i Ana Znaor osvojili su prva mjesta na međunarodnom kickboxing turniru „Alpe Adria Open“ koji je u subotu 5. svibnja održan u Puli. Gabrijel se iz Pule vratio s čak 3 medalje: zlatnom i dvije srebrne. On je, pored zlata u semi contactu među starijim kadetima do 52 kg, osvojio i druga mjesta u semi contactu do 57 kg te light contactu do 52 kg. S njima je bila i Marta Faležić koja je zauzela treće mjesto u semi contactu među starijim kadetkinjama do 65 kg. Gabrijel Burazer je imao odličan nastup. Iako on teži 47 kg nastupao je u skupini do 52 kg i do 57 kg, tj. među 10 kg težim protivnicima. Nakon što mu u finalu semi contacta do 52 kg nije izašao protivnik iz Pule Ivan Miškić, Gabrijel se, željan športskog nadmetanja, prijavio u težu kategoriju i tu je u polufinalu pobijedio Marka Popovića iz Rijeke rezultatom 6:1. U finalu se srčano opirao Slovencu Žanu Tomažiću, ali je ovaj ipak nadmoćno pobijedio rezultatom 10:0. I drugi Slovenac je bio bolji u finalu light contacta do 52 kg. Tamo je u izjednačenoj borbi nad našim borcem slavio Matjaž Pleh iz Ormoža sudačkom odlukom 3:0. Ela Znaor je bila najbolja u semi contactu među mlađim kadetkinjama do 32 kg. Pokazala je superiornu tehniku i zasluženo slavila. Najprije je u polufinalu čekala pobjednicu iz četvrtfinalnog meča između Labinjanke Chiare Franković i Slovenke Lare Vuzem Vajde. Pobijedila je Lara rezultatom 10:0, a onda je nju Ela deklasirala za nekoliko sekundi istim rezultatom 10:0. U finale joj je s druge strane ždijeba nakon dvije pobjede došla stara poznanica i „ljuta“ suparnica Sara Pešut iz riječke Drage. Njihov posljednji meč je bio prije tri tjedna kad je u Slunju nakon neriješenog rezultata i dva produžetka pobijedila Sara. Ovaj put Ela nije dozvolila iznenađenje. Nakon nekoliko preciznih pogodaka nogom u glavu Sara je već u prvoj rundi predala borbu pri rezultatu 9:3 za Elu Znaor. Marta Faležić nije imala sreće sa ždrijebom. U polufinalu svoje kategorije se borila s državnom reprezentativkom Katarinom Cukarić iz Labina. Meč je očekivano završio pobjedom puno iskusnije Istranke koja je slavila rezultatom 11:1. Ana Znaor nije imala protivnicu u seniorskom semi contactu. Zato je nastupila u light contactu apsolutne kategorije preko 65 kg. Tamo se u finalu sastala s 25 kg težom domaćom predstavnicom Marijom Vitasović iz Pule. Bez obzira na težinsku razliku i na Marijinu srčanost, Ana je očekivano dominirala. Presudilo je ogromno iskustvo i savršena tehnika aktualne europske prvakinje u toj disciplini kickboxinga. Sucima nije preostalo ništa nego bodovati meč 3:0 za Anu Znaor. Ela Znaor, Gabrijel Burazer i Marta Faležić su članovi KBK Malinska, a Ana Znaor KBK Sušak iz Rijeke. Njih je na natjecanju vodio trener Predrag Znaor. U Puli su pored njih iz Primorsko-goranske županije nastupili natjecatelji iz Rijeke i Kostrene. Na Alpe Adria Openu je nastupilo oko 240 natjecatelja iz 23 kluba iz 3 države (Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina). Oni su se 7 sati nadmetali na 4 borilišta. Turnir je odlično poslužio kao priprema za državno prvenstvo u light contactu koje će se održati sljedeći vikend u Splitu. Sport 2012-05-07T09:30:20+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/poetika-svakodnevice-u-galeriji-decumanus/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/poetika-svakodnevice-u-galeriji-decumanus/#When:07:07:53Z KRK - Centar za kulturu Grada Krka organizira otvorenje izložbe slika "Poetika svakodnevice" Petra Đakulovića. Otvorenje izložbe će se održati u Galeriji Decumanus 11. svibnja 2012. godine, s početkom u 21 sat. Autor izložbe Petar Đakulović je rođen u Rijeci, 1980. godine. Prve crtačke korake radi 1997. godine u radionici Tatjane Kostanjević. Završio je gimnaziju i Tehnički fakultet, a 2009. godine završava i Accademia di belle arti di Venezia, smijer slikarstvo u klasi profesora Carla Di Raca. Do sada je izlagao i samostalno i grupno, a dobitnik je i nekoliko nagrada.  U Rijeci živi i radi.   Više o izložbi: Pop art danas | Vratimo se na trenutak vremenu kada su nebrojene segmente popularne kulture, odosno više ili manje sliko­pisnu svakodnevicu, početkom druge polovice prošlog stoljeća bilježili neki od velikana još jednom revitilizirane figurativne liko­vnosti. Bio je to agresivan početak anti-ikonoklazma koji će uskoro trijumfirati u svojoj socrealističkoj, a ujedno i hiperrealističkoj maniri: prvi uzdižući ljevičarske ideale, a drugi jasno demonstrirajući snagu kapitala, kasnije njezinu otužnu neodrživost. Đakulovićeve figu­racije, ako se prelista takva postmodernistička slikarska tradicija, postaju posve razumljive, jer u njegovu slučaju izdvojili smo, Gom­brichovim riječnikom sugerirano, “shemu”. Naime, prepoznavanje i stvaranje, kako nas ovaj poznati antihistoricist uči, nisu isto, a da bismo nešto uopće mogli stvoriti, u odnosu na prepoznati, mo­ramo posjedovati razrađen sustav dogovorenih konceptualnih znakova. Ako tako posložimo stvari, postaje nam jasno da bogatu paletu svojih “shema” Đakulović crpi iz evoluiranog popartističkog nasljeđa dajući još jednom priznanje onom svakodnevnom, sve­prisutnom, hiperrealnom. No svakodnevnica je bitno izmijenila svoje konture ukoliko se i one u međuvremenu nisu posve ra­sule. Jasnoća i slatka banalnost tako su ustuknule pred naletom fantastičnog (jer fantastično postaje realnije od samog realnog) kako bi se što vjernije ocrtalo opće urušavanje. Međutim, ono što i nadalje ostaje isto, ili barem slično, nedvojebeno je smisao za humor/ironiju, i to uglavnom kao reakcija na sveprisutan ap­surd. No, to nije čitava geneza. U Đakulovićevim slikama, osim one popularne nazire se upliv još jedne poznate tradicije. One nadrealističke. Odnos popularnog, realnog i hiperrealnog, te nadrealnog više je nego specifičan, a kao takav snažno eksploati­ran. Predstavljanje nadrealnog iz hiperrealističke perspektive ili hiperrealističkog iz perspektive nadrealnog danas je čest model. Elegično-uznemirujući motivi iz uradaka Shirin Neshat, oživaljavanje subkultura iz poznatog Ballardovog romana, torture-porn horor­ci, found-footage manira, Barneyeve instalacije, te Helnwei­nova ili LaChapelleova fotografija, jasno govore tome u prilog. Đakulovićeva platna na tom su tragu. S jedne strane možebitne dnevničke ilustracije, portreti grada, kontemplacija, hiperreali­zam, ikone i ikoničnost, a s druge neobičnost na putu k suludosti, fantastičnost, pomaknuta dekadentnost, pa čak i zbunjujuća nedorečenost. Ovdje se radi o oslikanoj stvarnosti koja to nije, ali i fantaziji koja to nije. Jednom riječju fantazmogoriji u kojoj sve biva i moguće, i nemoguće. Dekonstrukcija “per se”. Jer njezin karakter leži u uspoređivanju suprotnosti i konačnoj demonstraciji kako one ne postoje - nikad nisu. Upravo ovdje nazire se bit svakodnevice uhvaćene u Đakulovićevim slikama (njezina poetika i njezina eti­ka). Ona, promatrana kroz Derridinu prizimu, ujedno je hiperrealna i fantastična, pozitivna i negativna, jednostavna i pretenciozna. Ukratko, postmodernistička? Igor Gržetić Krk 2012-05-07T07:07:53+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/josip-kranjcec-pobjednik-svjetskog-kickboxing-kupa-u-austriji/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/josip-kranjcec-pobjednik-svjetskog-kickboxing-kupa-u-austriji/#When:06:02:45Z Josip Kranjčec je osvojio prvo mjesto na Svjetskom kickboxing kupu koji je održan u Innsbrucku, u Austriji. Josip je bio najbolji u semi contactu među veteranima preko 75 kg. U istoj skupini je Zvonimir Gribl osvojio drugo mjesto. Naime, nakon što su pobijedili sve protivnike u skupini Josip i Zvonko su se trebali međusobno boriti u finalu, ali budući su članovi istog kluba do borbe nije došlo već je Zvonko predao Josipu bez borbe. Dodatni razlog za to je bio zato što je Gribl prije ove kategorije već imao puno borbi u seniorskoj konkurenciji. Tako je Zvonimir Gribl osvojio još jedno drugo mjesto među seniorima do 94 kg. U toj skupini je bio 21 natjecatelj. Pored svega, Zvonko je nastupio i u seniorskoj kategoriji do 89 kg. Tamo je zauzeo peto mjesto među 23 natjecatelja. Sve zajedno je fantastičan uspjeh za 39-godišnjeg Zvonimira Gribla koji je pokazao da je još uvijek u izvrsnoj formi i da zauzima sam svjetski vrh semi contacta. Prisjetimo se da je Gribl Malinskoj donio čak tri naslova svjetskog seniorskog prvaka u semi contactu i to 2001. iz Maribora, 2003. iz Pariza i 2005. iz Szegeda. Ana Znaor je osvojila drugo mjesto među seniorkama u light contactu preko 65 kg. U semi contactu preko 65 kg je bila peta među 19 natjecateljica, a isto mjesto je zauzela i u Open skupini gdje je bilo 39 natjecateljica. Moglo bi se reći da je i to odličan športski rezultat, ali Ana i svi koji su gledali njezine borbe nisu nimalo zadovoljni ishodom. Naime, naša najbolja kickboksačica je na ovom Svjetskom kupu drastično oštećena sudačkim odlukama. U dva dana je odradila 7 mečeva, a u 3 borbe je doslovno pokradena. Nakon Svjetskog kupa je uložena žalba i glavni sudac iz Engleske je pregledao snimke te se složio s navedenom konstatacijom. Posebna komisija svjetske organizacije se nakon toga sastala i zaključili su na osnovu priloženih fotografija da se od sljedeće godine trebaju mijenjati neka pravila suđenja, a da se u međuvremenu suci trebaju dodatno educirati po tim specifičnim pitanjima. Naime, Ana Znaor je 4 puta bila svjetska prvakinja, 3 puta Europska prvakinja, a čak 18 puta pobjednica Svjetskog kupa. Mađarski i Talijanski treneri su zaključili da je jedini način na koji njihove natjecateljice mogu pobijediti Anu taj da se saviju skroz do poda i izbjegnu Anine napade, a baš to suci nisu sankcionirali. Priložene fotografije sve govore o sramotnom suđenju i o tome tko je dominirao na Austrijskom borilištu. Ela Znaor je bila peta u semi contactu među mlađim kadetkinjama do 32 kg. Ona je prvi put nastupila na nekom natjecanju u inozemstvu i bila je najmlađa među dvije godine starijim djevojčicama. Borila se odlično, ali je od nje u četvrtfinalu bila bolja Slovakinja Stela Levička koja je pobijedila rezultatom 12:2. Ela Znaor je članica Kickboxing kluba Malinska, a Ana posljenje 3 godine nastupa za Kickboxing klub „Sušak“ iz Rijeke. Budući da klub iz Malinske nije imao dovoljno sredstava za financiranje nastupa na ovom Svjetskom kupu Gribl je nastupio za Allstar Europe team iz Britanije, a Kranjčec za Stergi team iz Njemačke. Bez obzira na te formalnosti, kao i obično, sve njih je na natjecanju vodio trener Predrag Znaor. U Austriji je nastupilo 1.702 natjecatelja iz 30 država. Oni su se 3 dana nadmetali na 11 borilišta, a posljednje borbe su se odvijale oko ponoći. Sve to govori u kakvoj konkurenciji i pod kakvim uvjetima naši kickboksači redovito osvajaju najsjajnija odličja. Pored njih, istaknuo se još jedan član kluba. Naime, ovaj Svjetski kup je u ulozi tehničkog direktora vodio Romeo Deša iz Omišlja. Sport 2012-05-06T06:02:45+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/u-baski-seminar-o-turistickoj-suradnji/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/u-baski-seminar-o-turistickoj-suradnji/#When:00:14:59Z Ekonomska kriza je problem čije posljedice nisu zaobišle niti turistički sektor u Italiji. Porezna opterećenja, slabljenje platežne moći Talijana, neizvjesnost, samo su neki od problema koji muče Talijane, što je dovelo do toga da se manje putuje te da se čeka s rezervacijama. Turistička ponuda Italije treba veću koordinaciju i povezanost, međutim goste se na dolazak treba animirati i većom suradnjom s drugim državama, poput susjedne Hrvatske. Istaknuto je to jučer u hotelu Corinthia u Baški, gdje je održan seminar pod nazivom Partnerstvo Italije i Hrvatske. Seminar je organiziran u okviru višednevnog boravka članova talijanskog udruženja putničkih agencija (FIAVET) na Kvarneru i u Istri. Dvjestotinjak talijanskih turističkih djelatnika i novinara posjet Kvarneru započeli su prekjučer u Novom Vindolskom, radionicom Buy Croatia, da bi ga jučer nastavili u Baški, gdje su održane Generalna skupština FIAVET-a te rasprava o mogućem partnerstvu Italije i Hrvatske na turističkom planu, na čemu još treba podosta raditi. Boris Žgomba, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) tako je istaknuo kako je suradnja potrebna, i to osobito u nastupu na trećim tržištima. – U mnogim stvarima imamo isti interes, obje zemlje su dio Mediterana i imaju komplementarnu ponudu, a koliko čujem, i problemi turističke branše i kod vas i kod nas su vrlo slični. Zajednička suradnja može nam samo pomoći. Potencijal za zajedničku promociju postoji u predstavljanju na ostalim tržištima Europe, a još više na dalekim tržištima. Naime, poznato je da gosti s tih dalekih tržišta ne dolaze samo u jednu zemlju, nego rade ture po Europi i tu imamo šansu, rekao je Žgomba. Inače, dolazak FIAVET-a u Hrvatsku rezultat je angažmana UHPA-e, a domaćini talijanskim turističkim djelatnicima ovih su dana HTZ, TZ Kvarnera i TZ Istre. I turistička regija Kvarner od suradnje sa susjedima može imati koristi, smatra Irena Peršić Živadinov, direktorica Turističke zajednice Kvarnera. – Italija nam je izuzetno važna i kao emitivno tržište, ali i kao potencijalni partner u stvaranju zajedničkih turističkih proizvoda, istakla je direktorica županijske TZ.  (Alenka Juričić, Novi list) Turizam 2012-05-06T00:14:59+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/strategija-razvoja-grada-krka-na-doradi/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/strategija-razvoja-grada-krka-na-doradi/#When:00:08:25Z Sastancima radnih grupa koje predstavljaju različite grupacije Krčana – gospodarstvenika, poljoprivrednika, turističkih djelatnika, ugostitelja, predstavnika različitih udruga, ustanova i institucija započeo je proces izrade Strategije razvoja Grada Krka, razvojnog dokumenta kojim lokalna uprava nastoji osvježiti, revidirati i novim potrebama prilagoditi već postojeći Program ukupnog razvitka Grada Krka (PUR). U Maloj su vijećnici okupljeni predstavnici raznih grupacija i brojnih »interesnih skupina« imali prigodu izložiti izraditeljima tog strateškog dokumenta i nositeljima izvršne vlasti svoje vizije, potrebe i željene ciljeve čijem bi ostvarenju taj dokument, koji obrađuje razdoblje do 2020., trebao pridonijeti. Kako je naglasio gradonačelnik Darijo Vasilić, važeća Strategija izrađena je još 2007. u bitno drugačijim ekonomskim i političkim okolnostima, u predkrizno vrijeme, kad je naša zemlja tek počinjala ozbiljnije koristiti predpristupne fondove EU-a. - Sad kad smo na pragu formalnog ulaska u EU, kad nam se otvaraju neki novi izvori financiranja, i u vrijeme koje još uvijek obilježava smanjenje proračunskih sredstava, potrebno je osvježiti naš razvojni dokument i prilagoditi ga aktualnim okolnostima i potrebama sviju, naglasio je gradonačelnik. Alen Alija, predstavnik tvrtke Microprojekt kojoj je povjerena izrada Strategije, rekao je kako tijekom postupka njene revizije očekuje aktivno sudjelovanje širokoga kruga Krčana te kako taj okvirni razvojni dokument mora »pretresti« sve ranije proklamirane ciljeve i mjere te inkorporirati nove razvojne potrebe svih interesnih skupina. Nova, revidirana Strategija razvoja Grada svjetlo dana trebala bi ugledati već ove jeseni, a dotad će Krčani imati prigodu sudjelovati u većem broju sličnih skupova. (Mladen Trinajstić, Novi list) Krk 2012-05-06T00:08:25+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/izbori-za-mjesne-odbore-opcine-dobrinj-provest-ce-se-20.-svibnja/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/izbori-za-mjesne-odbore-opcine-dobrinj-provest-ce-se-20.-svibnja/#When:00:00:38Z Općinski načelnik Dobrinja Neven Komadina donio je odluku o raspisivanju izbora za članove vijeća mjesnih odbora Dobrinj, Čižići (za naselja Čižići i Rudine), Sveti Vid – Gostinjac, Gabonjin, Hlapa (za naselja Gornja i Donja Hlapa), Klanice – Tribulje, Klimno, Kras, Polje (za naselja Polje i Žestilac), Rasopasno, Soline, Sužan, Sveti Ivan i Županje. Vijeća MO će, obzirom o području za koji se izbori provode, imati od pet do sedam članova, a sukladno istoj odluci dobrinjskog načelnika, izbori će se provesti u nedjelju, 20. svibnja. (Mladen Trinajstić, Novi list) Dobrinj 2012-05-06T00:00:38+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/bodulka-u-brestu/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/bodulka-u-brestu/#When:23:54:51Z Na Skupštini Turističke zajednice Grada Krka rečeno je kako se ove godine Grad Krk priključuje projektu predstavljanja pomorske tradicije sjevernog Jadrana na poznatom Festivalu mora i mornara koji se svake četiri godine tradicionalno organizira u francuskom gradu Brestu. Uz pasaru "Bodulku" koja je već postala prepoznatljivim simbolom krčke pomorske i jedriličarske tradicije, na tom bi značajnom događanju, od 13. do 19. srpnja, ukoliko sve bude teklo prema planu, trebao biti predstavljen i guc "Bodul" kojeg tek očekuje porinuće. (Mladen Trinajstić, Novi list) Krk 2012-05-05T23:54:51+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/zlatni-otok-pjeva-2012-fotoreportaza/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/zlatni-otok-pjeva-2012-fotoreportaza/#When:21:13:12Z Već smo vidjeli dvije strane priče o ovom događaju. Jedna je u službenom i hladnokrvnom prvom članku (LINK) i druga, veselija, strana priče je u članku Lutajućeg reportera (LINK). A sada je vrijeme za treću stranu priče... U ovom kratkom tekstu, poštedjet ću Vas imena sudionika, voditelja, pobjednika i sl, to su prethodna dva članka već izvrsno obradila. Ono na što se želim fokusirati je atmosfera ovog eventa i ono što sam zapazio fotkajući ovaj, prije svega, pjevački susret mladih nada otoka Krka. Voditelji su izabrani odlično. Svoj dio nastupa su odradili po priručniku, kako bi se reklo. "Veliki bijeli" je tu samo stavio točku na "i" što se tiče simpatičnosti cijelog događaja. Što se tiče pjevača, mladih naših pjevača - ostao sam iznimno ugodno iznenađen! Mnogo ovih mladih ljudi definitivno posjeduje talent, znanje i upornost da daleko dospiju u svojoj "branši", ako se nastave baviti ovakvim intenzitetom i dalje! Iskrene čestitke svim izvođačima! Sa tehničke strane, organizatori su uspjeli ovaj veoma bogat program izvesti bez većih poteškoća do kraja! Dvije kritike idu definitivno majstoru rasvjete koji je prvo loše osvjetlio klavijaturiste, a kasnije u potpunosti bio nemoćan poduzeti nešto kako bi gledatelji mogli vidjeti ijednu od tri (3) plesne skupine, jednu za drugom! Šteta jer su izvođači bili vrlo spretni! Na kraju svega skupa ostaje mi  samo žao što nije više ljudi došlo podržati ovaj izniman talent mladih ljudi te hvalevrijedan trud organizatora, žirija i voditelja koji su svoj posao obavili što je profesionalnije moguće. Kašnjenja nije bilo što sam ja primjetio i puni trosatni program izveden je u zaista revijalnom tonu. Malo subjektivno, ali izdvojiti ću posebnu pohvalu domaćim snagama u sviračkom odjelu (dečki koji su izvodili sve pjesme), te vrijednom triju back-vokala koji su "muški" izdržali cijeli događaj. S obzirom da je za razliku od nekih drugih sličnih događaja ovo sve bilo "u živo" i bez playbacka, toliko je veći uspjeh svih izvođača i samim time, još jedna potvrda njihove kvalitete! Za iduću godinu, nadam se većoj podršci gledatelja i bar jednako dobar, ako ne i bolji program nego ove godine! ps. Domaći folklor nije razočarao. Ples i zvuk legendarnih sopela su bili izvrsni!   Sve navedene slike su intelektualno te autorsko vlasništvo Srđana Hulaka, autora istih. Sva prava pridržana. Zabranjeno je korištenje slika u bilo kakvom obliku ili načinu bez dopuštenja autora, u suprotnom će biti poduzeti legalni koraci za očuvanje autorskog prava. Krk 2012-05-05T21:13:12+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/lutajuci-na-festivalu-zlatni-otok-pjeva-2012/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/lutajuci-na-festivalu-zlatni-otok-pjeva-2012/#When:20:42:43Z Najprije sam mislio da će se tamo pjevati 2012 pjesama, ali onda mi je strpljivi organizator Tonči Morić (hvala mu i na pozivu i na objašnjenju) rastumačio da se radi o godini, a ne o broju pjesama ili izvođača. Hvala Bogu, jer sam već namjeravao uzeti dovoljno hrane i pića za nekoliko dana. Nego da počnem ispočetka. Kad sam se rodio, padala je kiša. U to doba predsjednik Amerike je bio… Uf, malo sam previše krenuo ispočetka. Dakle, sinoć sam, nećete vjerovati, bio pozvan da dođem u sportsku dvoranu krčke Srednje škole (ta škola ima i nekakvo ime, ali trenutno sam u blokadi pa će to u svojim dojmovima sigurno napisati naša simpatična novinarka Ninuška ili genij na škljocalici Srđan Hulak) na festival koji se zove kako piše u naslovu, da ne ponavljam. Ipak, preventive radi, maskirao sam se u barbu u najboljim godinama (sad neka mi netko proba kazati da samo ja mislim da su to najbolje godine čut će svog Boga). Stavio sam naočale, sijedu bradu i brkove. Da me ne bi zamijenili za Djeda Mraza, na glavu sam stavio bezkosnu periku i udobno se smjestio u prvi red partera.. Uključio sam diktafon da snima ako ja slučajno zadrijemam. To nije kinesko sranje kojeg mi je poklonio onaj gnjus Horvatinčić, nego pravi diktafon kojeg sam dobio od drage prijateljice Mirjane pa sam znao da neće eksplodirati i da će sve snimiti kako treba. Na kraju je ispalo da je sve bilo tako zanimljivo i, bez obzira što je program trajao više od 3 sata, ne samo da nisam zaspao, nego nisam čak izašao ni cigaretu zapalit. Program je počeo skoro na vrijeme. Voditelji Irena Grdinić i Branko Uvodić trudili su se da to bude što ležernije. I bogami su uspijevali u tome. Kostimi su im bili super, jedino bi Ireni bolje stajalo da je nase klala njade hojevi. Bilo je dosta izvođača, pa ih neću nabrajati, već će to učiniti netko od dvoje genijalaca koje sam ranije naveo. Ovdje ću samo napomenuti da je među njima bila i prošlogodišnja pobjednica Mira Crnčić koja je na pozornicu došla s peharom. Rekli su joj da je taj pehar prijelazni. Vidio sam da nije baš presretna da ga preda nekom drugom. Već sam se spremio da skočim na binu i spriječim da joj oduzmu taj važ, ali sam se sjetio da sam se već jednom zeznuo kod nje. Na fejsu sam je jednom pokušao obraniti, a umjesto zahvale dobio sam izbacivanje s liste prijatelja. Zato sam sinoć odustao da opet stanem u obranu njenog digniteta i važa da me ne izbaci iz dvorane. A na kraju su nastupili zvijezda večeri Melanija Purić sa svoje dvije prekrasne pjesme i zvjezdan noći Mario Battifiaca koji je izazvao salve smijeha imitirajući neke naše poznate pjevačice i pjevače. Uspio sam na trenutak uhvatiti Melaniju i upitati je zašto se i ona ne takmiči. Nije mi baš bio jasan njen odgovor da je ona već prošla tu fazu, ali mi je ona strpljivo, kao malom djetetu, odgovorila da ona već jako dugo pjeva, ima svoju grupu Fortunal i s njima zarađuje kruh njihov svagdašnji, te ne bi htjela biti nelojalna konkurencija ovim mladim zvijezdama u usponu. Dobro, hajde, recimo da sam (nerado) prihvatio njene argumente. Kad je rekla da će me obavezno pozvati kad odu svirati i pjevati na October Fest oduševio sam se i nisam više ništa pitao. Ovaj put se izvukla, ali… Ajme kako jedva čekam da tamo, dok oni sviraju, ja tamanim kobase i pivo. I konačno su voditelji izašli na pozornicu i sa svojih papira uspjeli pročitati rezultate. Žiri u sastavu Andrej Baša (čif), Mirjana Zec, Natalija Banov, Ranka Butković i Robert Grubišić presudio je da su pobjednici: 1. Ivana Filipić iz Omišlja 2. Vjekoslav Ključarić iz Punta 3. Marta Trinajstić iz Vrbnika Prema glasovima publike pobjednik je Vjekoslav Ključarić. Malo sam popričao s pobjednicima. Simpatični Vjeko Ključarić je kazao da se neće hvalit da je to očekivao, ali da mu je ipak drago da ga je publika tako ocijenila i da se ljudima svidio takav stil glazbe. U svakom slučaju je prezadovoljan, jer ga je i žiri stavio na visoko drugo mjesto. Malo se začudio kad sam ga pitao da li je majka zadovoljan njegovim pjevanjem, ali sam mu objasnio da je Urbanova majka (naime, otpjevao je, i to izvrsno, Urbanovu pjesmu Mjesta za tebe) rekla da njen sin nema pojma o pjevanju. Nasmijao se i napomenuo da ni njegova majka nije baš zadovoljna njegovim pjevanjem, ne zato jer ne zna pjevati, nego jer sa svojim bendu izvode malo žešću glazbu. Na red je došla još simpatičnija pobjednica, prema odluci žirija, Ivana Filipić. Ni moje uporno inzistiranje nije je pokolebalo u izjavi da ni ona, kao ni Vjekoslav, nije očekivala pobjedu. Povjerovao sam joj. Kaže da se inače ne bavi pjevanjem, tako da je ovo prihvatila više kao nekakav izazov i jednostavno da vidi kako to izgleda. Malo smo još pročavrljali, ali  ja ne bih bio ja da ne postavim neko čudno pitanje. Tako da sam i nju pitao koliko je vremena vježbala hodati na štiklama. Normalno da je ostala zatečena, ali je ipak odgovorila da se to posebno ne vježba nego ih se jednostavno obuje i hoda u njima i tako se nauči. I onda me iznenadila kad je rekla da u štiklama ne ide na plažu, nego ih nosi samo u posebnim prilikama, jer bole noge u njima. Ma ne mogu vjerovat kako je pogodila moje slijedeće pitanje. Sad sam ja ostao šokiran. Samo sam je pozdravio i zaželio da je i slijedeće godine ponovo vidimo na ovoj pozornici u revijalnom dijelu programa, jer kao pobjednica ne smije se slijedeće 3 godine natjecati, a ja sam krenuo o potragu za nekadašnjom voditeljicom dječjeg zbora Mići Boduli Natalijom Banov da i s njom porazgovaram. Ali… ispriječio mi se stol sa sendvičima i pivom i … potraga je s time završila. Nadam se da ćemo porazgovarati 9. lipnja na proslavi dvadesetgodišnjice tog zbora. Ovaj put je Srđan pažljivo motrio na mene da mu opet ne maznem koju fotku, ali se onda smilovao kad sam ga molećivo pogledao i dao mi sve ove koje ovdje vidite. Hvala Srđane! Lutajući reporter 2012-05-05T20:42:43+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/mala-liga-trcanja/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/mala-liga-trcanja/#When:19:54:15Z Mala liga trčanja za djevojčice i dječake održava se već petu godinu zaredom na raznim stazama Grada Rijeke i drugih gradova i mjesta Primorsko-goranske županije. Na utrkama sudjeluju učenici svih razreda osnovnih škola podijeljenih u skupine po razredima. Cilj utrka je doprinijeti razvoju sportskih programa za djecu osnovnih škola, promicanje trčanja kao sporta koji je izuzetno koristan za kardiovaskularni, respiratorni i lokomotorni sustav djece u razvoju, promicanje kretanja i fizičke aktivnosti djece zbog rizika gojaznosti, promicanje zdravog života i kretanja u prirodi kao jednog od čimbenika preventive negativnih ponašanja i ovisnosti kod djece i mladih, razvijanje navike kod djece da se bave sportom. Moto „Male lige" je „Veži i kreni!„. Naglasak je na poticanju kreativnosti kod osnovnoškolaca, pa će djeca, sudionici utrka dobiti vezice na dar i uputstva o nekim zanimljivim i kreativnim načinima vezivanja svojih tenisica. Liga se sastoji od pet kola, a posebnost joj daje različitost lokacija. Tri utrke kola su gradske utrke na asfaltu - u Mošćeničkoj dragi, Malinskoj i Rijeci, a dvije su cross u prirodi - u Viškovu i Fužinama. Danas je natjecanje održano u Malinskoj na obali. Sudjelovao je veliki broj učenica i učenika. Ovdje nećemo navoditi imena pobjednika, jer su ustvari pobjednici svi učesnici. (MK) Sport 2012-05-05T19:54:15+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/zlatni-otok-pjeva-2012/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/zlatni-otok-pjeva-2012/#When:17:32:00Z Skupilo se puno ljudi koji su s nestrpljenjem čekali čuti deset mladih talentiranih nada našeg otoka. Ove godine voditelji su bili dobro nam poznata Irena Grdinić, te Branko Uvodić. Ovogodišnji članovi žirija su bili Andrej Baša, Robert Grubišić, Mirjana Žic, prva pobjednica ovog festivala još davne 1968. godine, Ranka Butković, te šećer na kraju, Natalija Banov, osnivačica i dugogodišnja voditeljica zbora Mići boduli. Bend koji je pratio sve natjecatelje, te goste bio je skombiniran iz nekoliko bendova: Mala vida, Aquarius i Brain production, s voditeljem Mateom Žmakom. Uvodnu riječ prvo je dao predsjednik udruge, Tonči Morić, a nakon njega kratkim riječima im se obratio krčki gradonačelnik Darijo Vasilić. Prije naših natjecatelja nastupili su ovi izvođači: KUD Šoto iz Jurandvora, komorni trio Da camera, Mirjana Gajzler, najuspješnija debitantica ovog festivala s pjesmom Prijatelji stari gdje ste, te prošlogodišnja pobjednica (i moja prošlogodišnja favoritkinja) Mira Crnčić s pjesmom Ako je vrijedilo išta. Konačno, glavni dio je mogao početi! Prva je nastupila Marina Kirinčić iz Šila s pjesmom Malo mi za sriću triba. Druga po redu je nastupila Stefany Žužić iz Krka s pjesmom Set fire to the rain. Nakon nje nas je zabavila prošlogodišnja pobjednica publike Marta Trinajstić iz Vrbnika s pjesmom Molitva za tebe. Nakon 3 natjecateljice, stigao je i jedan natjecatelj i to Valentino Kosić iz Vrha s pjesmom Još i danas zamiriši trešnja. Peta je nastupila Lorena Skomeršić iz Krka s pjesmom Tebe voljeti. Evo nam još jednog natjecatelja i to jedini dečko s prošlogodišnjeg festivala, Paolo Mikanović koji je otpjevao pjesmu Sve još miriše na nju i oduševio publiku. Iva Kovačević iz Gabonjina nam je otpjevala pjesmu Because the night. Posljednji dečko, Vjekoslav Ključarić iz Punta podigao je atmosferu žestokom izvedbom pjesme Mjesta za tebe. Ivana Filipić iz Omišlja otpjevala nam je pjesmu Valerie, pokojne Amy Winehouse. Posljednja natjecateljica, bila je Lukrecija Škoro iz Krka, otpjevala je pjesmu Tamo gdje je sve po mom i time zaključila natjecanje. Nakon što se žiri povukao da u miru odabere pobjednika, a publika na svom listiću zaokružila svog favorita (između 2 favorita, teška srca ipak sam izabrala Paola Mikanovića), zabavljali su nas brojni izvođači. Prva je nastupila Melanija Purić s dvoje svoje pjesme. I naravno, opet u predivnoj haljini i cipelama! Dajana Baković je sa svojom hip hop skupinom nastupila sljedeća, međutim, moram dati kritiku osvjetljenju, t.j. neosvjetljenju, tako da smo jedva vidjeli ples. Muzika tijekom plesa je bila predobra! Stigao nam je iz Slavonije i Vilibald Kovač, drugoplasirani kandidat u showu Hrvatska traži zvijezdu 2010. godine, te otpjevao nekoliko pjesama. Nakon njega, oduševio me KUD Dubašnica iz Malinske, sa svoje dvije skupine: break dance skupina i hip-hop skupina. Za kraj, nasmijao nas je dobro nam poznati Mario Battifiaca. Žiri je konačno odlučio i ovako rangirao natjecatelje: 3. mjesto osvojila je Marta Trinajstić 2. mjesto osvojio je Vjekoslav Ključarić (na moju žalost, jer nije završio prvi) Za pobjednicu ovogodišnjeg festivala proglašena je Ivana Filipić! Čestitamo našoj Ivani i želimo joj, kao i ostalim natjecateljica, uspjeh u karijeri. Za pobjednika publike proglašen je, na moju radost, Vjekoslav Ključarić koji je sliku, koju je dobio na poklon, odlučio pokloniti u humanitarne svrhe i tako pokazao veliko srce. Bilo je lijepo, istina, malo predugo, ali je Krk pokazao svu kvalitetu mladih izvođača. S nestrpljenjem čekamo i sljedeće godine ponovni susret. (N.M.) Zabava 2012-05-05T17:32:00+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/dive-in-baska-podvodna-izlozba-podvodne-fotografije/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/dive-in-baska-podvodna-izlozba-podvodne-fotografije/#When:06:31:48Z BAŠKA - Nakon sinoćnjih projekcija filmova „SHARK CULTURE“ i „Veliki brodolomi Jadrana“ 1-2, te „HONEY PARTY-a“, programi „DIVE IN BAŠKA – PODVODNA IZLOŽBA PODVODNE FOTOGRAFIJE“ u sklopu velike bašćanske manifestacije „BAŠ OVCA“ se nastavljaju. Pa je danas, u subotu, 5. svibnja 2012. godine, predviđeno mnoštvo raznovrsnih događanja od otvorenja izložbe za građanstvo na bazenima wellness centra Baška u 11 sati do događanja koja počinju istovremeno u 20 sati - koncerta LOS CABALLEROSA prvog hrvatskog mariachi benda na Paladi, odnosno projekcije filma „Veliki brodolomi Jadrana“ 3-5. Subota, 5. svibnja 2012. - program 11 sati -  Otvorenje izložbe za građanstvo na bazenima wellness centra Baška 12 sati - Marjan Radović - radionica podvodne fotografije s modelom 13 sati - Prezentacija SCUBALIFE - regionalni stručni časopis i web portal o ronjenju 15 sati -  polazak iz luke modernim turističkim brodom "Explorer", staklenog dna na izlet do otoka Prvića 18 sati SVEČANO OTVORENJE IZLOŽBE I NAJAVA NATJEČAJA PODVODNE FOTOGRAFIJE NA BAZENIMA WELLNESS CENTRA BAŠKA (natječaj podvodne fotografije podmorja Krka trajanja 5.5. - 11.5.2012., vrijednosti nagradnog fonda 20.000,00 HRK!) 19 sati Mali sajam lokalnih tradicijskih proizvoda na bašćanskoj rivi - Paladi uz zabavu Kumpanije Tramuntana i folklorni nastup KD Šoto 20 sati KONCERT na Paladi LOS CABALLEROS 20 – 22 sata Projekcija filma "Veliki brodolomi Jadrana" 3-5 Nedjelja, 6. svibnja 2012. godine, je rezervirana za filmove. U 20 sati je previđena projekcija filma „SHARK CULTURE“,  a u 21 sat projekcija filmova „Veliki brodolomi Jadrana“ 6. Baška 2012-05-05T06:31:48+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/u-sudaru-kod-mjesta-kras-tri-osobe-teze-ozlijedene/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/u-sudaru-kod-mjesta-kras-tri-osobe-teze-ozlijedene/#When:23:57:56Z Tri su osobe teže ozlijeđene u preksinoćnoj prometnoj nesreći što se dogodila na ulazu u mjesto Kras prema Dobrinju. Do nesreće je došlo kada je 32-godišnjak iz okolice Dobrinja upravljajući »ford escortom« u zavoju izgubio kontrolu nad automobilom. Prešao je djelomice na drugu stranu ceste gdje se sudario s »mercedesom« kojim je upravljao 53-godišnjak iz Krka. U nesreći su teže ozlijeđeni vozač i dijete iz »forda« te putnik iz »mercedesa«, 60-godišnjak iz Pleternice. (Š. B., Novi list) Crna kronika 2012-05-04T23:57:56+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/krcani-i-formalno-podvukli-crtu-pod-proslu-turisticku-godinu/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/krcani-i-formalno-podvukli-crtu-pod-proslu-turisticku-godinu/#When:23:50:04Z Zasjedanjem Skupštine Turističke zajednice grada Krka kojom je predsjedao gradonačelnik Darijo Vasilić i formalno je podvučena crta pod prošlu, po rezultatima vrlo uspješnu turističku godinu koja je toj instituciji, naglasila je u izlaganju završnih izvještaja direktorica TU TZG Krka Nataša Jurina, donijela »premašaj« planiranih prihoda. Krčka TZ u 2011. godini je ostvarila 3,98 milijuna kuna prihoda, tridesetak tisuća više od planiranog, što sada i brojčano potvrđuje opće prihvaćenu ocjenu o više no uspješnoj lanjskoj turističkoj godini. Od boravišne pristojbe TZ je tako uprihodila 2,7 milijuna kuna, od turističke članarine 441 tisuću, a proračun TZ-a dodatno je popunjen namjenski prenesenim prihodima iz proračuna Grada u visini 287 tisuća kuna. Sponzorstva, donacije i potpore donijeli su TZ-u 45 tisuća kuna, dok je od naknada, eko-takse i kamata uprihođeno 110 tisuća kuna. Prošlogodišnji rashodi ostvareni su u iznosu od 3,95 milijuna kuna od kojih je na funkcionalni marketing "otišlo" 1,87 milijuna kuna. Okupljanje skupštinara iskorišteno je i za pretresanje aktivnosti koje se u Krku već mjesecima poduzimaju na pripremama za nadolazeću sezonu. Nedeljko Dunato, direktor KD-a »Vecla« istaknuo je kako je proteklih tjedana više od milijun kuna uloženo u uređenje plaža, i to prije svega kupalište Dražica, u koju su Grad i tvrtka "Riviera Adria" uložili 430 tisuća kuna. U uređenje i komunalno opremanje plaža koje se protežu podno hotela Tamaris i Dražica sporazumom postignutim između tvrtke »Hoteli Krk«, Grada i Vecle investirano je dodatnih 200 tisuća. (Mladen Trinajstić, Novi list) Turizam 2012-05-04T23:50:04+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/prvosvibanjski-dobrinjski-obicaj-napopas-odrzan-i-ove-godine1/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/prvosvibanjski-dobrinjski-obicaj-napopas-odrzan-i-ove-godine1/#When:19:01:04Z Na prvi dan mjeseca svibnja mladost iz Dobrinjštine oživljava tradiciju drevnog pastirskog običaja „napopas“. Nekad se na napopas prvi put odlazilo na Jurjevo, a zadnjih desetak godina unatrag drvo jasena donosi se na dobrinjsku Placu upravo u prvosvibanjsko jutro. Trumbe i piski, svirale od kore, najčešće jasena, izrađuju se dan prije. A na sam dan prvog svibnja u praskozorje mladići odlaze u šumu pušući u te svirale. Nekad su se vodile i domaće životinje, prvenstveno ovce, a danas idu samo mladići. U šumi posjeku drvo jasena, tzv. „maj“,  donose ga na dobrinjsku Placu i tamo ga postave. I proteklog 1. svibnja djeca i mladići iz Dobrinja, Sv. Vida, Klimna, Hlape i Šila nastavili su održavati ovaj običaj iz starih vremena. Sve pohvale za ranojutarnje prvosvibanjsko buđenje svim učesnicima ovog lijepog običaja, a posebne pohvale idu Kristijanu za najveću trumbu i Luki kao najmlađem učesniku. Drvo „maja“ na dobrinjskoj Placi još će nas neko vrijeme podsjećati na lijepo prvosvibanjsko jutro 2012. godine koje su sudionici napopasa obogatili svojom mladošću, pjesmom i bezbrižnošću. Dobrinj 2012-05-03T19:01:04+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odrzan-119.-kolegij-gradonacelnika-grada-krka-30.-travnja2012/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odrzan-119.-kolegij-gradonacelnika-grada-krka-30.-travnja2012/#When:18:57:34Z U uredu gradonačelnika održan je 119. sastanak Kolegija na kojem su osim Darija Vasilića nazočili njegov zamjenik Čedomir Miler, Marinko Bajčić, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Grada Krka, Đimi Skomeršić, voditelj Odsjeka za komunalno gospodarstvo, Josip Staničić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Krka, Radmila Živanović Čop, voditeljica Imovinsko-pravne službe, Ines Galjanić, stručna suradnica za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Marinka Margan, stručna suradnica za društvene djelatnosti, Dinka Pejnović, stručna suradnica za proračun i financije, te Mladena Cvitković, viša stručna referentica. Ovotjedno zasjedanje započelo raspravom na temu Godišnjeg obračuna Proračuna Grada Krka za 2011., koji će na konačno odlučivanje krajem svibnja biti proslijeđen Gradskom vijeću. Rješavajući predmete Odsjeka za društvene djelatnosti najprije je Društvu Naša djeca iz Malog Lošinja za organizaciju odgojno-obrazovne inicijative, pod nazivom Program odvojenog sakupljanja otpada, odobreno 500,00 kn. U istu su uključeni učenici četvrtih razreda osnovnih škola s područja Kvarnera, a do sada je u ovoj akciji sudjelovalo čak 2.000 školaraca. Domaćinstvo ovogodišnje manifestacije potpisuje Grad Rab. Odbijena je ponuda autora Gordana Žurga za otkup knjige Zračna luka Rijeka u europskom zračnom prostoru budući da za traženo u Proračunu Grada nema planiranih sredstava. Obzirom na uspješnu prošlogodišnju suradnju, Dječji vrtić Katarina Frankopan i Osnovna škola Fran Krsto Frankopan pozvani su da likovnim radovima sudjeluju na izložbi Prozori svijeta, prozori u svijet, koju zajednički priređuju Grad Šibenik, Međunarodni dječji festival Šibenik i šibenska Gradska knjižnica Juraj Šižgorić. Centru za rehabilitaciju Fortica iz Kraljevice odobreno je 1.000,00 kn potpore za organizaciju poligona kojim će se prezentirati vještine ruku, nogu, te kretanja za djecu s poteškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom. Ovogodišnji Državni susreti tako će okupiti 150 sudionika iz različitih ustanova i udruga s područja Hrvatske, Slovenije, te Bosne i Hercegovine. Za sufinanciranje tiska knjige Svećenici i župe na području Krčke biskupije autora Antuna Bozanića, čija se promocija planira u sklopu programa obilježavanja blagdana sv. Kvirina, izdvojeno je 5.000,00 kn. Ekonomistima krčke srednje škole odobreno je 1.000,00 kn pomoći za organizaciju maturalne večeri. Rješavajući predmete Imovinsko-pravne službe donesena je odluka o produženju Ugovora o zakupu poslovnog prostora sa Željkom Skomeršićem, vlasnikom obrta za izradu maketa brodova Leut, i to za prostor koji se nalazi u prizemlju zgrade smještene na adresi Trg Sv. Kvirina 1, u gradu Krku. Ugovor se produžuje na daljnjih pet godina s dosadašnjom zakupninom od 90 € mjesečno. Razmotrivši prijedlog Zeljka Skomeršića da mu se dodijeli veći prostor za osnivanje (pomorskog) muzeja koji bi na primjeren način mogao primiti njegove vrijedne artefakte, Kolegij je isti načelno prihvatio, predloživši kako bi se muzej mogao realizirati u prostoru negdašnje Knjižare Pontes, tako da bi u narednom razdoblju trebao pokrenuti izradu idejnog rješenja. Djelomično je prihvaćen prijedlog Trgovine Krk d.d. sa sjedištem u Malinskoj da se ulaganje u uređenje poslovnog prostora smještenog u prizemlju negdašnje škole u naselju Skrpčići kompenzira zakupninom. Naime, na inicijativu tamošnjeg mjesnog odbora u radove definirane postojećim troškovnikom trebalo bi uključiti i izgradnju armiranobetonske ploče između prizemlja i prvog kata zbog dotrajalog drvenog grednika. Kako bi se regulirali međusobni odnosi donesena je odluka o zaključenju ugovora o korištenju poslovnih prostora za one koji ih koriste bez plaćanja zakupnine (Udruga umirovljenika Grada Krka, Šahovski klub Krk, Caritas, Gradsko društvo Crvenog križa Krk, Dječji pjevački zbor Mići Boduli, Centar za kulturu Grada Krka, Turistička zajednica Grada Krka, Gradska glazba Krk, Gradska knjižnica Krk i Jedriličarski klub Plav). Na zamolbu akademske kiparice Ivane Popović da joj je dodijeli atelje, zaključeno je kako Grad trenutno ne raspolaže adekvatnim poslovnim prostorom za traženu namjenu. Kako u prostoru negdašnjeg Centra za socijelnu skrb nema raspoloživog prostora odbijen je prijedlog Športskog ribolovnog društvaLovrata za dodijelu prostorije radi obavljanja administrativnih poslova iz djelokruga kluba. U nastavku, Odsjek za komunalno gospodarstvo zadužen je za vođenje evidencije nerazvrstanih cesta i izdavanje uvjerenja o parcelama koje čine nerazvrstane ceste. Nakon što je Biserka Šnidarić odustala od lokacije za prodaju suvenira i nakita na Trgu Kamplin, kao sljedeći najpovoljni natjecatelj izabrana je Marija Grbić. Odbijen je prijedlog Nevenke Kovač za davanje lokacije, površine 1 m2, na Šetalištu Sv. Bernardina, za prodaju posuda od gline, boca za maslinovo ulje i jadranskih spužvi, s plaćanjem dnevnog zakupa tijekom čitave turističke sezone. Rješavajući predmete Odsjeka za komunalno gospodarstvo najprije je razmotrena mogućnost da se na ulazu u naselje Skrpčići (iz smjera Krka) predloži lokacija za budući deponij građevinskog materijala. Kako je navedeno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske zaključeno je da će se nadležnom ministarstvu proslijediti upit o kupnji, zakupu ili dodjeli spomenutog zemljišta. Obzirom na inicijativu grupe mještana naselja Brzac za izgradnju dijela mjesne vodovodne mreže u naselju Brzac (305 m), zaključeno je kako Grad u ovogodišnjem Planu gradnje komunalnih vodnih građevina nema predviđenu izgradnju spomenute dionice, te kako će se ista biti implementirana u plan za narednu godinu. Hrvatskoj gospodarskoj komori, Županijskoj komori Rijeka, odobreno je korištenje javne površine (istočni zid Velikog parka, prostor ispred Sunčanog sata i Kule, te Ribarski mul) s ciljem organiziranja akcije Kupujmo hrvatsko, koja bi se trebala održati 09. lipnja ove godine. U nastavku, prihvaćena je ponuda tvrtke Marvel Corporatio d.o.o. iz Omišlja za izvođenje vantroškovničkih radova koji nisu dio Ugovora o rekonstrukciji poslovnog prostora u Ulici J. J. Strossmayera 9 (Turističko-informativni centar). Cijena navedenih radova iznosi 68.703,75 kn. Također prihvaćena je i ponuda tvrtke Tehno-val d.o.o. iz Njivica za izgradnju javne rasvjete u luci Sv. Fuska u naselju Pinezići, i to na iznos od 26.000,00 kn. Naime, radi se o rješenju s dva rasvjetna tijela. Rješavajući predmete Odsjeka opće, pravne i kadrovske poslove prhvaćena je zamolba Mjesnog odbora Kornić kojom se od Grada traži angažman kako bi se Poštanski ured Kornić održao otvorenim. Također, prihvaćena je zamolba Farme Plavnik d.o.o. za financijsku pomoć u nabavi cijevi i pripadajućih spojeva za opskrbu vodom otočića Plavnik. Za realizaciju predloženog zadužuje se Javna vatrogasna postrojba.   Izvor: http://www.grad-krk.hr/ Krk 2012-05-03T18:57:34+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/poziv-stolnoteniskog-kluba-malinska-dubasnica/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/poziv-stolnoteniskog-kluba-malinska-dubasnica/#When:18:26:09Z Sa službene internet stranice stolnoteniskog kluba MALINSKA-DUBAŠNICA saznajemo da spomenuti klub poziva svu djecu vrtićke dobi i polaznike nižih razreda osnovne škole da se prijave u klub i počnu trenirati stolni tenis. Prijave će se zaprimati u ponedjeljak, 7. svibnja 2012. godine, u sportskoj dvorani osnovne škole  "Fran Krsto Frankopan" u Bogovićima, u 17:30 sati, a sa sobom je potrebno ponijeti sportsku odjeću i čiste tenisice. Dodajmo još samo da će treninzi s početnicima koji se prijave održavati ponedjeljkom i srijedom u trajanju od jednog školskog sata, a do kraja školske godine ti će treninzi biti besplatni. Sport 2012-05-03T18:26:09+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/zlatne-i-srebrne-tocke-vizualizacija-pucke-glazbe-otoka-krka-u-galerij/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/zlatne-i-srebrne-tocke-vizualizacija-pucke-glazbe-otoka-krka-u-galerij/#When:17:05:20Z MALINSKA– U malinskarskoj galeriji „Sveti Nikola“ održano je u subotu, 28. travnja 2012. godine, otvorenje postava „Zlatne i srebrne točke – Vizualizacija pučke glazbe otoka Krka“  mladih krčkih autora Sabine Barbiš i Marija Depicolzuanea. Postav će biti otvoren, kako saznajemo, do nedjelje 6. svibnja 2012. godine. Uvjetno rečeno „Zlatne i srebrne točke“ čine 15 plakata koji na vizualan način dočaravaju pučku glazbu otoka Krka. Dominantni grafički uzorci odnosno te točke koje se pojavljuju na plakatima nisu posve slučajno razbacane i nabacane točke, naime točke vuku korjen iz preciznog sustava transkripcije glazbe koje je razvio melograf Ivan Pavačić zbog potreba zapisivanja, to jest prevođenja lokalnih pjesama iz standardne notacije. Dakle, točke predstavljaju na neki način „glazbeni otisak“ koji je na plakatima konkretiziran, odnosno poduprijet tekstovima pjesama, te posebno odabranim fotografskim motivima. Ukratko, zanimljiv spoj na kojem se susreću tradicija i suvremenost. Nešto više o autorima i o samom konceptu postava možete pročitati na ovoj poveznici: http://www.grad-krk.hr/docs/GradKrkHR/documents/389/Original.pdf „Zlatne i srebrne točke“ u galeriji Sveti Nikola koja se nalazi u samom centru Malinske možete pogledati radnim danom od 19:30 sati do 21:30 sati. Subotom i nedjeljom u dva termina, prvi je od 10 do 12 sati, a drugi je od 19:30 do 21:30 sati. Preostaje nam samo da vam preporučimo da pogledate fotografije s otvorenja izložbe koje je uslikao Srđan Hulak. Kultura 2012-05-03T17:05:20+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/animacija-novih-clanova-stk-malinska-dubasnica/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/animacija-novih-clanova-stk-malinska-dubasnica/#When:16:47:15Z U četvrtak 26. travnja u jutarnjim satima, u školsko-sportskoj dvorani u Bogovićima održan je animacijski trening stolnoteniskog kluba Malinska-Dubašnica, ovaj put u proširenom sastavu. Naime u ovom pokaznom treningu sudjelovali su I naši sportski prijatelji iz stolnoteniskog kluba Opatija 08, na čelu sa trenerima Diegom Lipovšekom i Tonijem Činkom. Sa njima je bilo i dvadesetak curica i dečki iz dječjeg vrtića Volosko, zajedno sa svojim tetama.   Vrtićari iz Opatije u majicama kluba pokazali su nam da su već u vrtiću započeli sa učenjem stolnog tenisa, i da uživaju u igranju ovog sporta. Naravno u prezentaciju su bili uključeni i članovi STK Malinska-Dubašnica, cure i dečki, koji su nam pokazali što su naučili u nekoliko godina bavljenja ovim sportom. Animacijski trening vodio je predsjednik stručne Komisije Srtolnoteniskog saveza Hrvatske Renato Čengić, u suradnji sa domaćim trenerom Paolom Barbišem i gostima iz Opatije. Animaciji su prisustvovali u velikom broju djeca iz Dječjeg vrtića „Katarina Frankopan“ iz Malinske, kao i djeca iz nižih razreda osnovne škole u Bogovićima, zajedno sa svojim učiteljima. Svima njima pružena je mogućnost da osajete čari ovog lijepog sporta i odigraju par poena sa članovima klubova iz Malinske i Opatije. Nadamo se da će se dio njih ponovo vratiti u dvoranu i postati novi članovi STK Malinska-Dubašnica, gdje im se pružaju vrhunski uvjeti za razvoj ovog popularnog sporta. Na kraju želimo se zahvaliti našim sportskim prijateljima iz Opatije 08 na dolasku u Malinsku, kao i prof. Renatu Čengiću, koji i dalje ustrajno radi na razvoju stolnog tenisa na otocima i šire, pa tako i u Malinskoj. Zahvaljujemo se i ravnateljici škole u Bogovićima Mileni Žic, skupa sa učiteljima i profesorima, koji su uvijek spremni pomoći klubu. Zahvala ide i voditeljici vrtića u Bogovićima Bojani Morožin, skupa sa ostalim tetama, koje su i ovaj put rado došle i sudjelovale u animacijskom treningu. Može se reći da STK Malinska-Dubašnica uz ovakvu podršku koju ima u institucijama koje djeluju u Malinskoj (škola, vrtić), kao i podrške od strane Općine Malinska-Dubašnica, ima sve uvjete za kvalitetan razvoj stolnog tenisa u ovoj sredini.     Izvor: http://www.stk-malinska.hr/ Sport 2012-05-03T16:47:15+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/kadetsko-prvenstvo-primorsko-goranske-zupanije/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/kadetsko-prvenstvo-primorsko-goranske-zupanije/#When:16:33:20Z Stolnoteniski klub „Srdoči" iz Rijeke u nedjelju 29. travnja organizirao je županijsko ekipno prvenstvo za kadete, u muškoj i ženskoj konkurenciji. U ekipi STK Malinska-Dubašnica kod kadetkinja igrali su Miranda Sesar, Darija Lipovac i Ena Kaurić, dok kod kadeta igrali su Danijel Ljubić, Leonardo Šplehar i Petar Butković uz pratnju trenera Andreja Zupana. Sve u svemu, još jedan lijepi uspjeh mladog stolnoteniskog kluba iz Malinske.   Stolnoteniski klub „Srdoči" iz Rijeke u nedjelju 29. Travnja organizirao je županijsko ekipno prvenstvo za kadete, u muškoj i ženskoj konkurenciji. Kod dječaka pobjedili su članovi kluba domaćina Srdoča, dok kod djevojčica su pobjedile cure iz Opatije 08. Članovi stolnoteniskog kluba Malinska-Dubašnica, u obje konurencije postiglu su zapažen uspjeh, osvojivši drugo mjesto u obe konkurencije, te donijeli dva nova pehara u svoj klub. Na taj način potvrdili su da da igraju sve zapaženiju ulogu u stolnom tenisu u Primorsko-goranskoj županiji. U ekipi STK Malinska-Dubašnica kod kadetkinja igrali su Miranda Sesar, Darija Lipovac i Ena Kaurić, dok kod kadeta igrali su Danijel Ljubić, Leonardo Šplehar i Petar Butković uz pratnju trenera Andreja Zupana. Sve u svemu još jedan lijepi uspjeh mladog stolnoteniskog kluba iz Malinske.   Izvor: http://www.stk-malinska.hr/ Sport 2012-05-03T16:33:20+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/3.-svibnja-1741.-sv.-antun-padovanski-postao-je-zastitnikom-grada-krka/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/3.-svibnja-1741.-sv.-antun-padovanski-postao-je-zastitnikom-grada-krka/#When:05:38:30Z Na današnji dan 3. svibnja 1741. „zastupstvo obćine krčke jednodušno prihvati ponudu ondašnjeg samostanskog starješine O. Feliksa Bartoli, te izabra sv. Antu od Padove za zaštitnika grada. To potvrdi ondašnji biskup Petar Antun Zucceri i prokurator Andjeo Priuli“ napisao je franjevac-konventualac Feliks Marija Bartoli u svojem djelu Ljetopis ili kronika samostana koje se čuva u arhivu krčkog samostana Sv. Franje Asiškoga. (MK) Dogodilo se na današnji dan 2012-05-03T05:38:30+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odrzani-programi-putevima-zlatnih-kapi-krckog-blaga-i-drobnica-fest/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odrzani-programi-putevima-zlatnih-kapi-krckog-blaga-i-drobnica-fest/#When:09:47:07Z Uvod u ovogodišnja događanja Turističke zajednice Grada Krka bila su u znaku maslina i ugodne rekreacije maslinarskim putevima. Ova jedinstvena krčka edukativna, rekretivna i gastro avantura koja sjedinjuje manifestacije Putevima zlatnih kapi krčkog blaga i Drobnica fest, a za kojom tijekom svibnja, pod geslom Volim proljeće u Krku, slijede Scuba fest i Proljeće na kotačima, započela je 27. travnja predavanjem koje je o rezultatima nedavno zaključenog Projekta ZOOB (Smanjenje zagađenja i očuvanje biološke raznolikosti u poljoprivredi s naglaskom na maslinarstvo) u Velikoj vijećnici Grada Krka održala Bernardina Hlevnjak. Bila je ovo prilika da se Krčani još jednom upoznaju s onime što je ostvareno vrijednom inicijativom provedenom u oviru programa prekogranične suradnje Slovenija - Hrvatska 2007 - 2013., sufinancirane sredstvima iz europskih fondova. Sljedećeg dana priređen je čitav niz aktivnosti. Tako se na prostoru Vele place moglo degustirati i kupiti maslinovo ulje iliti krčko tekuće zlato, kako ga se sve češće naziva, ali i ostale otočke delicije poput krčkog sira ili pršuta. Pored maslinara i otočki vinari hobisti također su na kušanje i kupnju ponudili svoje prozvode. Istoga dana u jutarnjim satima startala je vođena pješačka tura do uvale Sv. Juraj, dionicom dugačkom trinaest kilometara. Ono što ovu, kao i ostale trase, uređene u okvirima projekta Putevima zlatnih kapi krčkog blaga, čini jedinstvenom, njihova je slikopisnost pa su tako okupljeni rekreativci, tijekom višesatne šetnje, osim u ljepotama drevnih maslinika, istinski uživali i u ostalim specifičnostima prepoznatljivog otočkog pejzaža. Nakon povratka šetača kao kulminacija ovogodišnjeg Drobnica festa uz prigodan program, održana je svečanost podjele priznanja najboljim otočkim maslinarima i vinarima. Apsolutnim pobjednikom Smotre vine otok Krka tako je proglašen Željko Toić osvojivši ukupno pet medalja među kojima i tri zlatne. Ostali osvajači zlatnih odličja su: Siniša Brusić, Nenad Brusić, Mile Pavlica, Ivica Šamanić, Josip Gregčević, Sanjin Kirinčić i Zdravko Radović. Najboljim maslinarom ovogodišnjeg Drobnica festa proglašen je Josip Turčić, dok su ostale zlatne medalje zaslužili Goran Marević i Branko Jud. Srebro je odnijela Uljara Nono, a broncu Dinka Justinić. Nagrađenim vinarima i maslinarama diplome su uručili gradonačelnik Darijo Vasilić i predsjednik Drobnice Ivan Žgaljić. Kao iznenađenje večeri, u nastavku programa, priređena je prva maslinarska modna revija tijekom koju su predstavljene majice simpatičnih aplikacija što ih je zajedno s krčkim maslinarima osmislio dizajner Danijel Popović. Sve intenzivnijom revitalizacijom maslinika, ali i vinograda, proizvodnja krčkog maslinovog ulja, kao i vina, polako ulaze u svoju renesansu o čemu nam još jednom svjedoče svi segmeti ovih dviju združenih manifestacija osmišljenih u kreativnoj radionici Turističke zajednice Grada Krka, Udruge maslinara i vinara Drobnica, te Planinarskog društva Obzova. >> pogledajte galeriju >> karta odrađene pješačke ture (.jpg) Izvor: http://www.grad-krk.hr/   Krk 2012-05-02T09:47:07+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odrzana-cetvrta-sjednica-skupstine-turisticke-zajednice-grada-krka-26.-trav/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odrzana-cetvrta-sjednica-skupstine-turisticke-zajednice-grada-krka-26.-trav/#When:09:24:07Z U Maloj vijećnici Grada Krka održana je 4. sjednica Skupštine Turističke zajednice Grada Krka koju je otvorio, pozdravivši okupljene, njezin predsjednik Darijo Vasilić. Nakon što su jednoglasno usvojeni Službena bilješka s prethodne sjednice, te Izvješće o obavljenom nadzoru materijalnog i financijskog poslovanja za prošlu godinu, direktorica Turističkog ureda Nataša Jurina prezentirala je, s ciljem usvajanja, prošlogodišnji Program rada i Financijski plan Turističke zajednice. Prihodi su tako, prema riječima direktorice, ostvareni u iznosu od 3.983.218,59 kn, no ako se u obzir uzme planiranih 3.950.000,00 kn, možemo primjetiti povećanje, što govori u prilog činjenici o uspješnoj 2011. godini. Od boravišne pristojbe tako je uprihodovano 2.767.050,00 kn, a od članirana 441.350,00 kn. Prihodi iz Proračuna Grada Krka iznose 287.000,00 kn, od sponzorstva, donacija i potpora 45.000,00 kn, od naknade, eko-takse i kamata 110.000,00 kn, oni preneseni iz prethodne godine 247.600,00 kn, od preostalih aktivnosti 32.000,00 kn, te oni izvanredni 20.000,00 kn. Prošlogodišnji rashodi ostvareni su u iznosu od 3.952.179,62 kn, a njihova struktura pokazuje kako je na funkcionalni marketing utrošeno 1.876.305,80 kn, administrativni marketing 653.740,05 kn, te ostale izdatke 1.422.133,77 kn. Nakon usvajanja Programa rada i Financijskog plana za 2011. ukratko su prezentirane neposredne aktivnosti za pripremu nadolazeće turističke sezone. Nedeljko Dunato, direktor Trgovačko-komunalnog društva Vecla, istakao je kako su ove godine značajna sredstva, oko 1.000.000,00 kn, utrošena u uređenje plaža, i to prije svega kupalište Držica u koje su Riviera Adria i Grad Krk, prema projektu arhitekta Nenada Kocijana, uložili 430.000,00 kn. U plažu koja se proteže podno hotela Tamaris i Dražica, prema projektu arhitekta Tomislava Kukina, Hoteli Krk, Grad Krk i Vecla uložili su 200.000,00 kn. Osim što je okupljene upoznao s aktivnostima vezanim uz uređenje plaža, Dunato je istakao kako će se ove godine grad Krk priključiti predstavljaljanju pomorske tradicije sjevernog Jadrana na poznatom Festivalu mora i mornara koji se svake četiri godine organizira u francuskom Brestu. Uz pasaru Bodulku, na tom će značajnom događanju, između 13. i 19. srpnja, ukoliko sve bude teklo prema planu, biti predstavljen i guc Bodul kojeg tek očekuje porinuće. U nastavku skupštine, predstavnici hotelskih kuća složili su se kako je prošla godina po mnogim parametrima bila rekordna, te kako se od ove, ako ne bolji, očekuju barem jednako dobri rezultati. Nataša Jurina osim što je predstavila manifestacije u okvirima proljetnih i ljetnih programa Turističke zajednice, izdvojila je kako 01. svibnja završavaju grubi građevinski radovi na novom Turističko-informativnom centru, a započinje uređenje interijera i eksterijera koje bi trebalo biti dovršeno u nepuna dva mjeseca, što znači da otvorenje možemo očekivati početkom srpnja. Nadalje, ukratko je raspravljen tijek natječaja za suvenir grada Krka, a na samome kraju iznajmljivačima koji su ušli u projekt Kvarner Family dodijeljena su priznanja. Pored 18 prijavljenih kućanstava s područja Grada uvjete za dobivanje ovog certifikata, koji ukazuje na iznimnu kvalitetu privatnog smještaja, zadovoljilo je sedmero iznajmljivača: Jasna Balorda (Pinezići), Ljiljana Molnar Gabor (Brzac), Anica Jurešić (Krk), Željko Jurina (Krk), Nikola Končarević (Kornić), Alenka Madronić Koran (Krk), Marija Radoš (Vrh) i Zvonimir Radoš (Krk).   Izvor: http://www.grad-krk.hr/ Krk 2012-05-02T09:24:07+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/grad-krk-medu-izuzetno-transparentnim-jedinicama-lokalne-samouprave-25/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/grad-krk-medu-izuzetno-transparentnim-jedinicama-lokalne-samouprave-25/#When:08:49:35Z U periodu između rujan prošle i veljače ove godine, GONG je drugi put za redom, u suradnji s Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj, proveo istraživanje transparentnosti rada i otvorenosti tijela lokalne i regionalne samouprave - LOTUS 2012. Istraživanjem je obuhvaćeno svih 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave (127 gradova, 429 općina i 20 županija) s ciljem utvrđivanja trenutne situacije i, u slučajevima gradova i općina, njihovog napretka u odnosu na istraživanje provedeno 2009. godine, i to u područjima transparentnosti rada i otvorenosti prema građanima, suradnje s organizacijama civilnog društva te funkcioniranja mjesne samouprave. Grad Krk je za svoju otvorenost i transparentnost dobio ocjenu 7,87 (od mogućih 10) plasiravši se tako na zavidno 19. mjesto među 25 izrazito transparentnih gradova/općina. Usporedbe radi, Grad Krk je u prethodnom istraživanju s ocjenom 6,70 bio plasiran na 24. mjesto. Najbolje ocjenjena jedinica lokalne samouprave je Rijeka (9,43) za kojom na samom vrhu rangliste slijede Samobor (9,19), Labin (9,1), Pula (9) i Opatija (8,99). Primorsko-goranska županija (6,82) sedma je među županijama, dok najbolju ocjenjenu bilježi Krapinsko-zagorska (7,75). Stupanj transparentnosti mjeren je putem 51 pokazatelja unutar pet osnovnih dimenzija transparentnosti: javnost sjednica vijeća/skupštine, javnost rada i odluka izvršne vlasti, primjena Zakona o pravu na pristup informacijama, suradnja s civilnim društvom, te izravna participacija građana u odlučivanju. Najzastupljeniji pokazatelji su oni koji se odnose na formalne mehanizme, manje oni koji traže transparentnu objavu odluka i dokumenata koji utječu na život građana, a najmanje oni koji građanima omogućavaju istinsko sudjelovanje u procesima donošenja odluka. Usporedni rezultati pokazali su da je transparentnost porasla u odnosu na rezultate iz 2009., ali još uvijek je daleko od zadovoljavajuće razine. Čak 70% jedinica lokalne samouprave je netransparentno, a samo ih je 6% ostvarilo rezultate izrazite transparentnosti. Najvišu razinu transparentnosti pokazuju gradovi, a najnižu općine, dok su se županije većim dijelom pokazale transparentne. Postotak izrazito transparentnih gradova povećao se za 18%, dok se postotak nedostatno transparentnih smanjilo za 15%. Općine bilježe manji pomak, te se njih 8% prebacilo iz kategorije nedostatno transparentnih u transparentne, što ukazuje na to da izmjena zakonodavnog okvira nije značajnije utjecala na povećanje transparentnosti. Rezultati ovog istraživanja, što je zanimljivo istaknuti, ukazuju kako je transparentnost prvenstveno pitanje političke volje i razumijevanja njene važnosti za zajednicu, a manje financijskih i institucionalnih kapaciteta. Ovo istraživanje trebalo bi prije svega koristiti predstavnicima lokalnih i regionalnih vlasti da unaprijede vlastito djelovanje, građanima da se informiraju o rezultatima svojih zajednica i postave veće zahtjeve za transparentnošću, te istraživačima kao početna točka ili inspiracija za provedbu drugih istraživanja stupnja demokratizacije na lokalnim razinama u Hrvatskoj, pa i šire. >> rang lista gradova i općina prema rezultatima (.jpg) >> karta transparentnosti Hrvatske (.jpg) >> rezultati po gradovima/općinama/županijama   Izvor: http://www.grad-krk.hr/ Krk 2012-05-02T08:49:35+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/na-danasnji-dan-2.-svibnja-1912.-roden-branko-bon/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/na-danasnji-dan-2.-svibnja-1912.-roden-branko-bon/#When:08:44:47Z Na današnji dan 2. svibnja 1912. u Krku je rođen Branko Bon, hrvatski arhitekt (umro 20. srpnja 2001 u Readingu). Građevinsku školu i studij arhitekture završio je u Zagrebu. Projektirao vile u Zagrebu, na Kvarneru i u Dalmaciji. Od 1945. radio na tipizaciji stanova i škola, izveo hotele u Kumrovcu i Tučepima i dr. Među najpoznatijim djelima mu je projekt palače Albanija u Beogradu: (MK) Dogodilo se na današnji dan 2012-05-02T08:44:47+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/2.-svibnja-1830.-roden-je-ivan-crncic/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/2.-svibnja-1830.-roden-je-ivan-crncic/#When:08:37:21Z Na današnji dan 2. svibnja 1830. u Polju na otoku Krku rođen je Ivan Črnčić (Crnčić), hrvatski povjesničar i kroatist. Doktorirao teologiju u Beču (1861.). Tajnik Krčke biskupije (1861.), kanonik i ravnatelj Zavoda sv. Jeronima u Rimu. Istraživao i objavljivao arhivsko gradivo iz hrvatske crkvene i kulturne povijesti, poglavito glagoljaštva Istre i Kvarnera, Napisao je djelo Najstarija poviest krčkoj, osorskoj, rabskoj, senjskoj i krbavskoj biskupiji (1867). ali i druga. Član JAZU od 1882. Umro je 7. siječnja 1897. u Rimu. (MK) Dogodilo se na današnji dan 2012-05-02T08:37:21+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/trci-a-niko-ga-ne-ganja/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/trci-a-niko-ga-ne-ganja/#When:11:00:57Z Kako san nezaposlena, neki dan mi se ukazala prilika za radit bar ovu sezonu u turizmu. To je jedna agencija šta voda francuske turiste po našim otocima i nacijonalnim parkoviman. Ti turisti ne dolazu vamo zbog sunca i mora, nego da bi odali. To oni zovu "trekking". Naprtu ruksake na leđa, uzmu one štapove, cokule na noge i pješaču po dvadeset kilometara dnevno. Ako se mene pita, njima je mozak malo nacika od onih francuskih sirova sa zelenin flekaman Znala san da će me sustić božja kazna. Bila san napisala jednu kolumnicu od pasiman i njihovin vlasnicima i nakon toga me po Hrvacke razapelo da kako ja mrzin pase i svašta. A ja bidna dva pasa imala doma. Od toga san jednog više puta, prid svidocima, zagrlila i pojubila. Daklem, ne mrzin pase, samo ih se bojin. U stvari, malo je reć da ih se bojin. Kad se čovik boji, onda se pripadne, jel' tako. E, a ja kad vidin velikoga pasa na ulici, ja se ne pripadnen. Nego upadnen u stanje k(l)iničke smrti. Otkažu mi sve vitalne funkcije. Šta nije dobro, jer me tako mrtvu pas more još lakše pojist, nema nikakvog otpora. Al dobro, kad si mrtav, šta te briga ko će te izist. U svakon slučaju, tako san ja najutila puno judi jerbo san se malo ka zafrkavala na račun pasa i njihovih vlasnika. "Đava ti jezik odnija" rekla bi moja mater. Koliko puta mi je to rekla u životu, pravo je čudo šta još uvik iman s čim laprdat. A sad malo o božjoj kazni. Svaki čovik na svitu se bar nečega boji. Neko se boji pasa, neko mačaka, neko mraka, potresa, hadeze se boji Uskoka, neko poskoka i ostalih gmizavaca. Ja se najviše bojin pasa i gromova. Kad vanka grmi, ne izlazin iz kuće. I ne samo to. Nego se ne javjan ni na telefon i mobitel. Jer san čula da ti neki magnetcki valovi mogu privuć grom. I onda ja vizualiziran kako u mojoj zgradi od dvi ijade stanova, grom udre baš u moj stan, preciznije u kužinu, jer san neoprezno odgovorila na nečiji poziv. I tako mučin i čekan da opasnost prođe. Osim šta se ne javjan na nikakve pozive, nastojin se primirit i ne kretat se puno po stanu, da ne bi štajaznan kretanjem izazvala nekakve silnice i elektromagnetcke polove i to sve šta gromoviman more skrenit pažnju na mene. Onda me mali pita da zašto nisan skuvala ručak. - Pa di ću kuvat ručak, sinko božji, jel' vidiš da grmi vanka! - Pa, čujen da grmi, je, ali ne razumin kakve to veze ima sa našin ručkom? - Pa ko zna koja teča ima u sebi neki materijal šta privlači pražnjenje onih atmosferskih elektriciteta! On onda kucne prston u čelo "ćuk, ćuk", zavrne očima i ode u svoju sobu dok ja vičen za njim "Ne diraj ništa metalno!". On se okrene: - Mama, šta se tiče gromova i tvog straha od njih, mislin da je problem više mentalne, nego metalne prirode. Za ovo bi ga bila naprokidala, majkemi, da nisan pobornik odgajanja dice bez fizičkog nasilja. Ajme, opet san otišla u širinu. Govori ona moja prijatejica Danica Čvorović da joj nema gore situacije u životu nego kad joj ja krenen nešto pričat, jer da nikad kraja. Judi danas ne znaju slušat, u tomen je stvar. E, božja kazna, daklem. Kako san nezaposlena, neki dan mi se ukazala prilika za radit bar ovu sezonu u turizmu. To je jedna agencija šta voda francuske turiste po našim otocima i nacijonalnim parkoviman. Ti turisti ne dolazu vamo zbog sunca i mora, nego da bi odali. To oni zovu "trekking". Naprtu ruksake na leđa, uzmu one štapove, cokule na noge i pješaču po dvadeset kilometara dnevno. Ako se mene pita, njima je mozak malo nacika od onih francuskih sirova sa zelenin flekaman. Aj dobro još u predsezoni kad nije puno vruće. Ali oni tako odaju i usrid lita, po najvećome zvizdanu. Pentraju se po brdiman, probijaju kroz zarasle putiće i puteljke, kroz draču i kroz poskoke, i ne samo to, nego za cilu tu muku još nekome i platu. Za bit vodič takvin turistima, čovik mora bit sportcki tip i imat kondiciju Stipe Božića. Ja san na prvoj uzbrdici počela hiperventilirat. Mislila san da ćedu morat zvat Gorsku službu spašavanja da me odatle evakuira. Sva srića nisan bila glavni vodič, nego ka vodič naučnik, pa nije bilo previše sramotno šta su me turisti morali reanimirat na po brda. Nekako san preživila i izvukla tu uzbrdicu. Već sam pomislila kako to i nije tako težak posal, osim problema sa uzbrdicon, ali ja san ijonako planirala moje grupe vodat samo po nizbrdicaman kad buden samostalni vodič. Međutin, onda je počeja pakal. Nebo se zaškurilo, nadvili se nad nas oni kumulonimbusi i ostali busi i oblaci, a moja kolegica i turisti i dalje odaju ka da nan nad glavom ne visi najgora moguća prirodna opasnost. Inače san bidna cilo vrime bila na kraju kolone, zapuvana, ali mi je straj da neku energiju i bržen-bolje dostignen kolegicu na čelu kolone. - Jel' vidiš ti ovo, a? Šta ćemo sad? - šapćen joj ja, da ne unesen paniku među turiste. - Jel' vidin... šta? - pita ona. - Kako šta? Pa jel vidiš one kumulonimbuse gori? Za par minuta će počet grmit! - objasnin joj ja još tišin glasom jerbo ka vodič čovik mora zadržat prisebnost i u najkritičnijin situacijaman. - E, i? - opet će ona mrtva ladna. - Pa, grmit, počet će g-r-m-i-t! A mi izloženi u mediteranskoj makiji! Ovo je čisto samoubictvo! - A smišna li si, čoviče. Pa šta ako grmi? - Pa di ćemo se sakrit? Pogleaj ovo nisko raslinje! Diš se tu sakrit, a? A opet, ako uletimo tamo pod one borove, to je još gore, gromovi uvik opalu u stabla! A ako se ne sakrijemo nigdi, bit ćemo hodajuća meta, ženo božja! Pogleaj koliko metalnih stvari ti Francuzi imaju po sebi! I štapove! Štapove! I svi imaju mobitele! Udrija bi grom u nas i iz vedra neba! Udrili bi u nas i gromovi iz susjednih zemalja! Mi smo medij za gromove! Žena me gleda nekako čudno. Taman san joj tila reć da nemamo sad vrimena za priču nego da triba podhitno zvat pomoć, kadli u tomen momentu na makadamski put isprid nas izleti pas. Ogromni, bili pas, bez lanca, brnjice i gospodara. Ja vrisnen, bacin se prvome Francuzu iza mene oko vrata vičući "Spašavajte glave! Pas!" Čovik me nije razumija jerbo san zapomagala na hvackom, šta nije ni čudno, svi zapomažemo na materinjem kad nan život visi o koncu. Možda mu je bilo malo i drago šta san mu se itnila oko vrata. Meni nije bilo drago, jerbo kad san se već itnila, tribala san se itnit onome jedinome neoženjenome Francuzu koji je bija u toj grupi. Ali taj je hoda još sporije od mene, ako je to uopće moguće, i bija je na kraju kolone pa nisan mogla do njega dobacit. Da van sad ne pričan zastrašujuće detalje cile te pogibelji, zahvaljujući nekoj ludoj srići pas nas nije raskomada jer su ga Francuzi potirali mašući onin njihovin štapoviman. Koja hladnokrvna nacija! Suprotstavit se takvoj zviri sa običnin štapoviman vičući mu sabrano "Iš, iš!", to je po meni scena za snimit film o nevjerojatnoj ljudckoj hrabrosti i nagonu za preživljavanjem. Međutin, ako san mislila da san timen završila sa pasiman, juto san se privarila. Do kraja mog odanja sa Francuzima po otoku, naletili smo na još, brat bratu, dvi ijade pasa. Iskakali su iz svakog kantuna, ja san svaki put vrištala i itala se turistiman oko vrata, nekad i ženskima, dici, nema veze, kad je glava u torbi čovik ne bira. I eto tako mi se bog osvetija za onu zločestu kolumnu o pasiman. I onda turistički vodiči pričaju turistiman kako se stanovništvo na otociman najviše bavi turizmon. Ka da nije svakomen jasno da se u stvari najviše bave uzgojen pasa. Sad bi moja prijatejica Danica Čvorović rekla da san ovo sve mogla ispričat u dvi riči, znan. Lako joj je govorit, kad nije prošla šta san ja prošla. U agenciji su poslin zakjučili da nisan baš ono šta se reče stvorena za taj posal. Na stranu pasi i grmjavinske oluje, ali malo je ka nezgodno ako vodič zbog fizičkih ograničenja hoda na kraju kolone umisto isprid turista. Ispalo je da san malo spora. A nisan. Nego Francuzi prebrzo odaju. Đava in prišu odnija. Moja mater govori kako svako jutro kad ide u dućan po kruv, sretne neke strance kako trču. - Kako znaš da je taj šta trči na primjer stranac, a ne naš čovik? - pitan je ja. - A bogati, lako ti je to znat. Ka da bi naš čovik trča, a da ga niko ne ganja?   Izvor: http://www.e-novine.com/ Razno 2012-05-01T11:00:57+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/praznik-rada-1.-svibnja/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/praznik-rada-1.-svibnja/#When:07:05:02Z U Chicagu 1. svibnja 1886. godine prosvjedovalo je oko 40.000 radnika ističući zahtjeve simbolizirane u 3 osmice - 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Policija je intervenirala oružjem i ubila šestero, a ranila oko 50 radnika. Mnogo je demonstranata uhićeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju. U spomen na čikaško krvoproliće na 1. kongresu Druge internacionale 1889. godine odlučeno je da će se 1. svibnja svake godine održavati radničke demonstracije. Već od sljedeće 1890. godine taj datum postaje međunarodnim danom opće solidarnosti radništva. I u Hrvatskoj blagdan rada počeo se slaviti 1890. Hrvatski radnici istaknuli su zahtjeve u znaku tri osmice. Zagrebački su radnici kao uvod u proslavu te godine održali niz štrajkova i skupova. U zgradi Hrvatskoga doma, kako su pisale Narodne novine, govornici su na velikoj radničkoj skupštini pred 1.000 radnika naglašavali: Mi smo za rad, ali hoćemo živjeti kao ljudi. Sljedećih godina radnici su u zapadnim zemljama, uz posredovanje sindikata i sporazumijevanje s poslodavcima, odnosno državom, postigli zapažene uspjehe u borbi za svoja prava pa su s vremenom smirene socijalne tenzije. U istočnim zemljama radnički su pokreti nadzirani od boljševičkih, odnosno komunističkih partija, koje su formalno zagovarale socijalnu pravdu, ali su radnici još više bili izrabljivani nego na Zapadu. Niske nadnice, prisilni i produžen rad zbog navodnih državnih interesa, uz strogo dirigirane sindikate, bile su osnovne značajke demokracije i svakog radničkog samoorganiziranja u tim zemljama. /web hrt/ Radio Osijek /AB/   Izvor: http://www.hrt.hr/ Zanimljivosti 2012-05-01T07:05:02+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/hodit-cakulat-i-dobrinjsko-upoznat/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/hodit-cakulat-i-dobrinjsko-upoznat/#When:16:49:04Z DOBRINJ - Na prvi maj iliti na prvi svibnja 2012. godine u Općini Dobrinj će se održati 3. planinarski pohod po stazama Dobrinjskog jednostavno nazvan "HODIT, ĆAKULAT I DOBRINJSKO UPOZNAT". Ove je godine start u 9,30 sati u Solinama, odakle bi se krenulo prema Čižićima do Sužana. Od Sužana bi se ovaj planinarski pohod nastavio preko Klanica do Dobrinja, Svetog Vida... Od Svetog Vida bi se planinarska povorka vratila natrag u Soline gdje je planirano druženje uz topli obrok. Dužina staze je otprilike 10 kilometara, a pretpostavlja se da bi da bi pohod trajao 5 sati. Vodiči bi vodili dvije grupe, a valja uzeti u obzir da kraća staza ne bi vodila do Dobrinj i Sveti Vid, već bi se preko Klanica vratila natrag do Solina. Iznos kotizacije za pokriće tekućih izdataka je 25 kuna. Nadalje, preporučuje se sportska odjeća i obuća, te zaštita od sunca, a obavezno valja ponijeti i tekućinu. Informacije možete pročitati i na poveznici: Dobrinjsko_planinarski_pohod.pdf Organizatori ove manifestacije su TZO Dobrinj i Planinarsko društvo "Obzova" Krk, a za sve informacije u vezi ove manifestacije, kao i za prijavu za sudjelovanje, možete se obratiti gospođi Katici Dunato na e-mail: katica.dunato@ri.t-com.hr , odnosno na broj tel: 051/852-270 ili na mob: 091 528 3017.   Turizam 2012-04-30T16:49:04+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/nakon-sestog-kola-kvarnerske-lige-i-dalje-uvjerljivo-drugi/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/nakon-sestog-kola-kvarnerske-lige-i-dalje-uvjerljivo-drugi/#When:16:30:43Z Vruća subota nas je pomalo iznenadila 28.-og travnja na stadionu Kantrida u Rijeci. Nakon kišovitog proljeća sunce je naglo zasjalo, pa je vrućina utjecala i na nastupe. Imali smo ukupno pedeset i četiri starta, od kojih je četrdeset i šest završilo osobnim rekordima, a njih deset su istovremeno i klupski rekordi. Među najvećim uspjesima ističemo: pobjede Marije Kirinčić i Gorana Dekanića u utrkama na 300m, dva druga mjesta Filipa Brauta (60m i dalj), drugo mjesto Matije Depopa u bacanju koplja, Luke Kosića na 600m, Gabriela Malovića na 300m, te treće mjesto Frana Bonifačića u bacanju koplja i Dore Lazar u bacanju loptice. Redom, po kategorijama ostvareni su slijedeći rezultati: Limačice su nastupile oslabljene zbog povrede Andreje Orlić koja neće moći nastupati par mjeseci. Tako je najveći teret pao na Mariju Kirinčić (01.) koja je pobijedila izvrsnom utrkom na 300m (50,0s), te zauzela četvrto mjestu u skoku udalj. Veliku pomoć su naše limačice dobile u dvije djevojčice koje su stigle iz naše skupine u Malinskoj, a ovo im je bio prvi nastup za klub: Ana Turčić (02.) je bila najbrža od naših limačica na 60m (10,3s) i zauzela peto mjesto, dok je Dora Lazar (02.) bila treća u bacanju loptice sa 18,17m. Nastupile su i Magdalena Kekelj (04.), Kiara Romina Jaspi Juranić (04.), Lucija Kirinčić (04.), Petra Dekanić (05.), Natali Žužić (03.), Hana Petrović (04.) i Iva Magdić (04.), uglavnom postavljajući osobne rekorde. Konačno, sa novih dvanaest bovoda limačice Krka su druge u Kvarnerskoj ligi sa 35 bodova, prvi je Kvarner sa 47, a na trećem mjestu je Albona sa 18. Limači su zabilježili izvrstan nastup. Filip Braut (02.) je kao i obično ponio najveći teret osvajajući druga mjesta na 60m (8,7s) i u dalju (3,93m), ali su pomogli i Goran Dekanić (01.) pobjedom na 300m (54,2s), te Mateo Lužina (03.) šestim mjestom u bacanju loptice (18,88m). Valja istaći i drugo mjesto Gabrijela Malovića (02.) na 300m (56,2s). Nastupali su i Vid Jurešić (04.), Karlo Bajo (04.) i  Mihael Malović (04.), ostvarivši niz osobnih rekorda. U ovom kolu su naši limači osvojili isti broj bodova (12) kao i Kvarnerovi, pa je razmak ostao na istih pet bodova. Prvi Kvarner sa 45, drugi mi sa 40, treća Albona sa 18.  U konkurenciji kadetkinja smo najmlađi i svaki je rezultat vrlo vrijedan. U dvije discipline nismo imali predstavnice (600m i 100pr). Na utrci od 100m najuspješnija naša predstavncia je Eva Marija Jurešić (00.) na četvrtom mjestu s izvrsnim vremenom (13,6s). Odlično su trčale i Donatela Dekanić (99.) (sedma sa 14,4s) i Marija Rode (98.) (deveta sa 14,9s). U dalju je bilo dosta problema sa probnim skokovima, pa su rezultati ispod očekivanja.  Eva Marija je bila najbolja od naših djevojaka - peta sa 4,26m. U prvom nastupu našeg kluba u bacanju koplja (500gr) AK Krk je predstavljala Lucija Blažić (99.) i hicem od 8,66m zauzela sedmo mjesto. Nastupila je i Korina Hrabrić (00.) kojoj je to prvi dolazak naKvarnersku ligu. Ukupno, naše su kadetkinje sa osam novih bodova ponovo druge (30 bodova), Kvarner vodi sa 63 boda, a Albona je treća sa 24 boda. U konkurenciji kadeta smo imali najjaču postavu dosad, što je donijelo i najviše bodova u dosadašnjim kolima. U dalju je Fran Bonifačić (00.) zauzeo četvrto mjesto izjednačivši svoj i klupski rekord sa 4,55m. Na 10m je najbolji od naših bio Matija Depope (99.) s 14,9s što je bilo dovoljno za šesto mjesto. Vrlo je zanimljiva bila utrka na 600m, gdje je u konačnici Luka Kosić (98.) bio drugi, a Kristijan Žužić (00.) četvrti. Luka je trčao 1.54,3, a Kristijan 1.57,5. Na koplju (600gr) je Matija sa 23,81m pobijedio Frana (22,66m) i osvojio drugo mjesto. Nastupili su i Neven Magdić (00.) i Kristijan Maračić (00.). U ukupnom poretku, novih osam bodova zadržalo je naše kadete na drugom mjestu. Ovdje se jedino razlikuje trećeplasirani, nije Albona kao u ostale tri kategorije već je to Jadran iz Crikvenice sa 23 boda. Kvarner ima 53, a Krk 29. Jako zadovoljni ukupnim nastupom i individualnim napretkom, očekujemo posljednje kolo Kvarnerske lige koje je najavljeno za sredinu lipnja, prije državnog prvenstva na otvorenom. Dotle, očekuju nas prvo Ekipno državno prvenstvo za kadete (9.5.) i Državno prvenstvo u višeboju (12/13.5.). Rezultati 6. kola Kvarnerske lige     Izvor: http://www.atletika.tv/ Sport 2012-04-30T16:30:43+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/prvomajski-inkubator-2012.-sloboda-privatnost/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/prvomajski-inkubator-2012.-sloboda-privatnost/#When:16:03:09Z  Naziv Prvomajski inkubator krije glazbeno-likovno događanje koje se u gradu Krku sada već tradicionalno održava krajem travnja i početkom svibnja s ciljem okupljanja, druženja i razvijanja rasprave među mladim glazbenicima, likovnjacima, ali i ostalim entuzijastima. Prvomajski inubator tako čine dva samostalna, ali ipak zavisna, konglomerata: skupna tematska izložba i koncert demo bendova ojačan nastupom poznatijih gostiju. No redci koji slijede posvećeni su aktivističkim nastojanjima okupljenih likovnjaka. Postav ovogodišnje izložbe otkriva radove inozemnih i domaćih autora koji su se jednako progresivno osvrnuli na fenomen sve češće ugroze slobode i privatnosti pojedinca koji je nedavno kulminirao predlaganjem ACTA-e (The Anti-Counterfeiting Trade Agreement), kao multilateralnog sporazuma kojim se predlažu međunarodni standardi za zaštitu intelektualnog vlasništva, još jednom pokrenuvši lavinu negodovanja. Slijede tek neki od nedostataka demokratskog kredibiliteta eventualnim potpisivanjem ovog dokumenta: stavljanje interesa vlasnika prava ispred prava na slobodu govora i privatnost, prepuštanje slobode nad kontrolom govora privatnom sektoru, ometanje korištenja društvenog i kulturnog nasljeđa ili kriminaliziranje velikog broja građana za beznačajne prijestupe. No inzistiranje nekolicine pripadnika političke elite na neprihvatljivim propozicijama ACTA-e predstavlja tek mali dio više ili manje uspješnih pokušaja da se čovjeka, zbog pretpostavljenog višeg cilja koji ne podliježe definiranju, u potpunosti razodjene - ukoliko se to već prethodno nije dogodilo.  Daque (Austrija) dvijema računalnim grafikama Privacy (2012.) i Total Surveillance (2012.) istražuje koliko suvremeni oblici komuniciranja poput (gotovo neuništivih) QR kodova, što ih se krajnje simptomatično čita smartphone uređajima, utječu na proces apsorbiranja umjetničke poruke. Einat Shteckler (Izrael) fotografijom Freedom 2 (2011.) postavlja pitanje o sveprisutnosti problema ropstva danas, bilo da se radi o onome klasičnom, rasprostranjenom više nego li ikad prije, gdje je nekome bez njegove volje oduzeta sloboda, a nametnute različite prisile, ili onome gdje netko iz vlastitih pobuda, pod utjecajem pojedinih segmenata popularne kulture, svjesno ulazi u razna fetišistička ropstva. Enzo Comin (Italija) isprepličući prizore iz svakodnevnog života s opasnostima koje nam neprestano prijeke u ciklusu Sulla sicurezza (2009. - 2012.) jasno ilustrira činjenicu kako je čovjekov strah od nesigurnosti, ali i neizvjesnosti, u direktnoj vezi s načinom na koji suvremeno shvaćanje slobode ograničava naš javni, ali i privatni život. Erin Fortier (Kanada) činom umnažanja autoportreta Trace écrite (2012.) podsjeća kako možebitna kontrola nad akcijama pojedinca, sukladno propozicijama ACTA-e, ima potencijal bitno ugroziti njegove kreativne potencijale. Hagen Klennert (Njemačka) fotografijom Untitled (2008.) s istaknutim geslom Luja XIV L'état, c'est moi (Država, to sam ja) analizira neobičnost političkog prostora europskog Zapada. Jelena Jovančov (Crna Gora) grafičkim poliptihom Gaženje refleksija (2009.) propituje živimo li iluziju, gotovo borgovsku svakodnevicu, jesmo li toga svijesni, te imamo li snage za suočavanje. Johannes Gérard (Njemačka) fotoinstalacijama Your are suspicious (2010.) i Your privacy… (2012.), pomalo ironično, ukazuje kako su sloboda i privatnost pod različitim pritiscima, i to ponajviše zbog politike i njezinih aktera koje sve intenzivnije izjedaju interesi kapitala. Klaus Pinter (Austrija) radom Untitled (2011.), kao svojevrsnim komentarom shvaćanja slobode danas, entuzijaste animira da iskušaju nove plesne korake. Maja Radešić (Hrvatska), slikarskom instalacijom Keyhole Diptih (2006.)  komentira voajersku potrebu za konstantnom penetracijom u tuđe intimne prostore, odnosno za uspoređivanjem, špijuniranjem i nadzorom koji je stvoren pojavom internetskih tražilica, a potvrđen egzistencijom socijalnih mreža. Mirta Grandić (Hrvatska) kiparskom instalacijom Mozak (2011.), insceniravši simboličnu situaciju, ukazuje na globalnu sliku svijeta opterećenog silnicama neoliberalnog kapitalizma čija se kompetitivnost temelji na komunikacijskim procedurama s konzumerizmom kao krajnjim ciljem. Patricia Aramburu (Švedska) instalacijom COSY or OVERCRODED (2012.) istražujući arhitektonske standarde, nejasnu granicu između udobnosti i pretrpanosti, ukazuje na činjenicu kako, bili toga svjesni ili ne, utječemo jedni na druge. Dijelimo li sobu, stan ili grad, svako naše djelovanje biti će utisnuto u akcije drugih. Rinat Schnadower (Izrael) dvama autoportretima Please Don't (2011.) i The Mark (2011.) materijalizira napetost između onoga što skrivamo i onoga što pokazujemo, ilustrirajući granicu između definiranja sebe subjektom ili objektom. Roberto Voorbij (Nizozemska) instalacijom Private Space (2011.) dovodi u odnos privatno, javno i komercijalno referirajući se na ACTA-u kojoj su kapitalistički ideali važniji od slobode. Private Space tako opću komercijalizaciju odvodi u ekstrem servirajući sigurnost i slobodu tek kao robu. Sal'it Krac (Izrael) dokumentarnim fotografijama Shanghai 01 (2012.) i Untitled 01 (2012.) istražuje međuodnos privatnosti, svoje socijalne pojavnosti i roda/spola (gender). Tamara Tokić (Hrvatska) plakatom Alea iacta est (2012.), reciklirajući Cezarov poklič (Kocka je bačena), poziva na pobunu, a unatoč njezinom neizvjesnom ishodu, obzirom na karakter svakodnevice, alternative nema. Ting-Ting Cheng (Tajvan, Velika Britanija) videom Dubbing Project (2012.) propituje odnos jezika, komunikacije i kulturnih/kulturalnih barijera. Istraživanjem poruka koje se primaju unatoč nepoznavanju jezika na kojem su odaslane otkrivamo način na koji jezična barijera kodirs sadržaj. Umjetnička knjiga GODISAWOMAN (2012.) nastala spajanjem opisa dvanaestanog pritvora proživljenog na Londonskom aerodromu (razlog: suspicious reason of visiting) i slikovnog materijala pronađenog putem Google-a razmatra problem utjecaja rase, spola i nacionalnosti na zaštitničke akcije Zapada. Ovaj projekt istražuje i ulogu Interneta, kao najbrže rastućeg medija, inzistirajući na pitanju cenzure i autetntičnosti u slučaju informacija koje svakodnevno konzumiramo. Vedrana Valenčić (Hrvatska) instalacijom PUBLIC HANDSHAKE (2012.) istražuje koliko je bitna kvantiteta javnosti koja će se usuglasiti i međusobno stisnuti ruke protiv dogovota kao što je ACTA.   Igor Gržetić Kulturno-umjetnički laboratorij [KUL•] k-u-l.hr Kultura 2012-04-30T16:03:09+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/30.-travnja-1671.-u-beckom-novom-mjestu-umro-je-fran-krsto-frankopan/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/30.-travnja-1671.-u-beckom-novom-mjestu-umro-je-fran-krsto-frankopan/#When:14:15:08Z Na današnji dan 30. travnja 1671. u Bečkom Novom Mjestu smaknut je Fran Krsto Frankopan (rođen 4. ožujka 1643. u Bosiljevu), hrvatski plemić, vojskovođa i pjesnik iz velikaške obitelji krčkih knezova Frankopana. Bio je polubrat Katarine Zrinski i šurjak Petra Zrinskog, s kime je bio jedan od organizatora urote hrvatskih i ugarskih velikaša (poznate pod nazivom Zrinsko-frankopanska urota), nezadovoljnih centralizatorskom i kunktatorskom, oklijevajućom politikom Bečkoga dvora koji je sklapao ponižavajuće mirovne sporazume s Osmanlijama, najviše na štetu Hrvata i Mađara. Fran Krsto, najmlađi sin karlovačkog generala Vuka Frankopana, prema nekim se izvorima rodio u Karlovcu 4. ožujka 1643. Nakon očeve smrti poslali su ga na školovanje u Zagreb, gdje je polazio isusovačku gimnaziju. Stanovao je u konviktu za vanjske učenike u Habdelićevoj ulici, a dodatnu je nastavu pohađao u isusovačkom kolegiju, gdje je stekao sklonost prema knjizi i pisanju. Radi nastavka školovanja i odgoja odlazi u Italiju gdje je proučio talijansku poeziju i upoznao uglednu rimsku patricijku Julijanu de Naro kojom se i oženio. Vrativši se u domovinu pošao je očevim stopama i postao ogulinski kapetan te je sudjelovao u velikom boju s Turcima kod Otočca. S rimskom obitelji Frangipane (od koje zapravo potječe hrvatska varijanta prezimena Frankopan) hrvatski su Frankopani imali bliske odnose, pa je čak posljednji potomak te obitelji, Mario Frangipane, koji je, prema povijesnim izvorima, umro u Rimu 19. siječnja 1654., u svojoj oporuci sve posjede i naslov markiza ostavio hrvatskim Frankopanima. Stoga se u nekim dokumentima i na slikama, Fran Krsto Frankopan titulira kao markiz. Grb Frana Krste Frankopana u Zagrebačkoj katedrali Velikaš izrazite umjetničke nadarenosti, rođeni pjesnik, Fran Krsto je za života objelodanio samo jedan književni rad, spjev "Elegia" (1656.). Današnji istraživači vjeruju da dio njegove zbirke intimne poezije "Gartlic za čas kratiti", što ju je priredio u posljednjim danima života kao zatočenik u Bečkom Novom Mjestu čekajući smaknuće, sve do nedavna poznata samo djelomice, sadrži i pjesme napisane u doba vedre mladosti, u danima kad je prevodio na slovenski jezik Moliereovu komediju "Georges Dandin", dok su samo one tužne nastale u tamnici. Priređujući zbirku, znajući da gleda skoroj i strašnoj smrti u oči, nije ih poredao kronološki, nego ih je pomiješao. Tragičnu sudbinu pjesnikovu slijedila je i sudbina njegove poezije, sabrane u zbirci "Gartlic za čas kratiti". Morala su proći puna dva stoljeća dok ju je otkrio tadašnji knjižničar u bečkoj Dvorskoj knjižnici Ivan Kostrenčić; on ju je prvi i objelodanio, i to odmah u knjizi (Vrtić, 1871.), ali samo u izboru, jer su neke od tih pjesama, one erotske iz "Gartlica" i ciklusa "Zganke", zbog smjelosti izraza bile suviše izazovne a da ne bi vrijeđale moralni osjećaj čitatelja. Iako je pojava te knjižice bila literarna senzacija, ipak nitko od tadašnjih kritičara, ni Vatroslav Jagić, nije u njoj prepoznao vrijednost. Nedostajale su im bitne znanstveno-teorijske spoznaje, ali i receptivno-doživljajne, emotivne pretpostavke (sam Jagić, iako izuzetno zaslužan filolog, nije, kao ni većina hrvatskih jezikoslovaca dopro do razine estetskoga). Tvrdnjom da je Frankopanov jezik "mješovit i šarovit" nije se ni moglo doći do ispravnog estetskog suda. Jer ta "mješovitost i šarovitost" nije bila mana nego specifična osobina svih pisaca ozaljskog kruga, koja nažalost nije dala onakve plodove kakve je mogla dati, jer je u vrijeme kodifikacije hrvatskoga književnoga jezika uzorom bio Ivan Gundulić, pa je Frankopanova, po idiomu tronarječna poezija, iz toga diskursa djelovala kao odstupanje od središnjega tijeka razvoja hrvatskoga jezika. Tek su novija jezičnopovijesna istraživanja, posebice Josipa Vončine, dostojno opisala i vrjednovala osebujnost i gipkost Frankopanova umjetničkog izraza. Dana 11. travnja 1671. poseban sud je optužio Petra Zrinskog da je htio postati vladar (što je značilo da je radio protiv Habsburgovaca), a Frana Krstu Frankopana da je pozvao na ustanak. Smaknuti su 30. travnja 1671. u Bečkom Novom Mjestu. Protiv njihova ubojstva su bili mnogi europski vladari pa i papa. Jedini koji se nije oglasio bio je Luj XIV. (preneseno iz hr.wikipedije) Dogodilo se na današnji dan 2012-04-30T14:15:08+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odigrano-25.-kolo-prve-zupanijske-nogometne-lige/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odigrano-25.-kolo-prve-zupanijske-nogometne-lige/#When:07:00:01Z CRES – OŠK OMIŠALJ 1:0 Cres, igralište Dari. Gledalaca: 60. Sudac: Valentin Jakovac. Pomoćnici: Mehinović i Tićak (svi iz Rijeke) Strijelac: 1:0 Kezić (73') Žuti kartoni: Fumić, Erić (Cres) i Toić (OŠK Omišalj) CRES: Sepčić, Al. Opatić (od 47' Herak), Ilijić, Kezić, Tomljanović, Đurđević, Fumić, Tica, Erić, (od 62' Stojaković), Drndić, Peričić OŠK OMIŠALJ: Jedrlinić, Mašić, Cerić (od 76' Žuvić), Rožajac, Škoda, Šare, Dajdžić, Toić, Tabako, Veljačić, Turčić.   Rezultati ostalih utakmica 24. kola: Lokomotiva – Vrbovsko 5:1 Zamet – Kraljevica 1:1 Lučki radnik – Lošinj 1:1 Lovran – Rikard Benčić 2:0 Turbina – Draga 1:2 Rab – Rječina 4:0 Omladinac slobodan Tablica: Kraljevica     55 Lovran         47 Draga          46 Lučki radnik  44 Omladinac    33 Lokomotiva    33 Rikard Benčić  32 Lošinj         31 OŠK Omišalj   30 Rab           28 Zamet        25 Rječina       23 Turbina       21 Cres           19 Vrbovsko     17 Slijedeće kolo (6. svibnja): OŠK Omišalj - Lučki radnik Rječina – Turbina Draga – Lovran Rikard Benčić – Cres Lošinj – Zamet Kraljevica – Lokomotiva Vrbovsko – Omladinac Rab slobodan. (MK) Sport 2012-04-30T07:00:01+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odigrano-29.-kolo-3.-hrvatske-nogometne-lige-zapad/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odigrano-29.-kolo-3.-hrvatske-nogometne-lige-zapad/#When:20:50:59Z Igralište Bahalin u Novom Vinodolskom 28.04.2012. Gledatelja: 220. Sudac: Ribarić (Rijeka). Pomoćnici: Pavlešić i Barbić (obojica Rijeka). Strijelci: 1:0 Šmit (9'), 2:0 Franjković (35'), 2:1 Pejanović (57'). Žuti kartoni: Domijan, Tomić, Jelenović, Hajdini (Vinodol), Gegić, Nenadić, Buljubašić, Jović (Krk). VINODOL: Vojnović, Domijan, (od 75. Mađarević), Mataija, Lenac (od 43' Fetoshi), Tomljanović, Iftić, Šmit (od 90' Pavelić), Tomić, Hajdini, Jelenović, Franjković. KRK: Zmajla, Gegić, Avdić, Nenadić, Jerković (od 46' Ilić), Rakocija, Brlošić (od 56' Stanivuk), Bošnjak, Buljubašić (80' Brozić), Jović, Pejanović.   Rezultati ostalih utakmica: Opatija – Orijent 1:0 Stupnik - Jadran 3:0 Segesta – Vrapče 1:1 Grobničan – Zelina 3:5 Dubrava – Buje 3:1 Nehaj – Crikvenica 0:3 Novalja – Vrbovec 1:1 Rovinj – Dugo Selo 0:2   Tablica: Zelina        60 Vrapče       54 Dugo Selo   50 Opatija      49 Jadran       48 Segesta     39 Stupnik      38 Grobničan   38 Novalja      38 Orijent      36 Nehaj        36 Vrbovec     34 Dubrava     33 Buje           33 Krk             31 Vinodol      31 Rovinj       28 Crikvenica(-2) 25   Slijedeće kolo (5. svibnja): Krk – Stupnik Orijent – Rovinj Dugo Selo – Novalja Vrbovec – Nehaj Crikvenica – Dubrava Buje – Grobničan Zelina – Segesta Vrapče – Vinodol Jadran – Opatija (MK) Sport 2012-04-29T20:50:59+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/prvomajski-inkubator-u-krku-zavrsna-vecer/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/prvomajski-inkubator-u-krku-zavrsna-vecer/#When:07:03:35Z Sinoć je bio baš kao što je trebalo biti: ludo, dobro i glasno! Došlo je mnogo mladih ljudi, ne samo sa otoka već i "oni preko mosta". Zabave, dobrih priča i ludorija nije nedostajalo. Moram reći da je bilo raskošnije nego prvi dan. Pozornica je bila veća, bilo je više bendova, razglas i rasvjeta su bili puno bolji. Sve skupa - stepenicu bolje nego jučer. Gosti koje su svi čekali, Dječaci, nisu razočarali. Društvo se rasplesalo, a imam dojam da će biti mnogo lijepih iskustava nakon ovog Prvomajskog inkubatora u Krku. Čestitke organizatorima i bez daljnjih najava, pozivamo Vas da uživate u fotogaleriji koja Vam dočarava dio atmosfere koja je sinoć "rasturala" Plav.   Sve navedene slike su intelektualno te autorsko vlasništvo Srđana Hulaka, autora istih. Sva prava pridržana. Zabranjeno je korištenje slika u bilo kakvom obliku ili načinu bez dopuštenja autora, u suprotnom će biti poduzeti legalni koraci za očuvanje autorskog prava. Krk 2012-04-29T07:03:35+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/hrabri-tata-krenuo-polovnim-biciklom-na-put-od-1.100-km/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/hrabri-tata-krenuo-polovnim-biciklom-na-put-od-1.100-km/#When:17:12:06Z Ispraćen brojnim kolegama iz Zračne luke Rijeka, prijateljima, novinarskim ekipama iz gotovo svih domaćih redakcija, ali i nemalim brojem nekih nepoznatih ljudi koji su, potaknuti njegovim plemenitim nastojanjima došli dati podršku, s omišaljskog se aerodroma na 1.100 kilometara dug put biciklom jučer zaputio Ivan Urbanovski. Omišljanin, otac dvoje djece s posebnim potrebama, na hrabar poduhvat devetodnevnog bicikliranja od Omišlja do Frankurta odlučio se u namjeri da tim činom, ali i usputnim promoviranjem svoje Zračne luke Rijeka, otoka Krka i Kvarnera te brojnih donatora, prikupi novac potreban za liječenje njegovih mališana. – Samo ovaj put to činim za svoju djecu. Već druge godine vozit ću za neko drugo dijete u potrebi za čije ću liječenje i ozdravljenje potegnuti do Pariza, Londona ili nakraj svijeta, prenio nam je jučer, svime što se oko njega događalo vidno ganuti Urbanovski prije no što se, u »počasnoj pratnji« nekoliko članova biciklističkog kluba »Istra bike« s omišaljske zračne luke zaputio u smjeru Udina. - Sve je ovo nadišlo moja očekivanja i više sam no pozitivno iznenađen iskrenom i toplom ljudskom podrškom svih ovih ljudi, medijskom pažnjom i odazivom donatora koji mi se javljaju i daju do znanja da će mi pomoći u mojim nastojanjima. Svima se zahvaljujem i potrudit ću se da ne razočaram nikoga, napomenuo je ovaj hrabri zaposlenik omišaljskog aerodroma. Prije no što je krenuo na put koji ga je još noćas trebao dovesti do 180 kilometara udaljenog talijanskog grada, Urbanovski nam je otkrio kako će cijeli pothvat izvesti sasvim običnim, polovnim biciklom kojeg je lani kupio za svega 1.500 kuna. Na pitanje kako se pripremao za dug i naporan put odgovorio nam je na ništa manje iznenađujući način – više od mjesec dana vozio sam se biciklom do posla i natrag, a dodatnu sam kondiciju skupljao radeći na „baušteli“. To vam je otprilike to, zaključio je Ivan koji bi se 5. svibnja kući trebao vratiti prvim letom Condor Airlinesa iz Frankfurta. (Mladen Trinajstić, Novi list). Zanimljivosti 2012-04-28T17:12:06+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/veslacima-omisaljskog-glagoljasa-najvise-titula/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/veslacima-omisaljskog-glagoljasa-najvise-titula/#When:16:57:11Z U velikoj dvorani Narodnog doma Punat održano je proglašenje sportaša godine otoka Krka. Tradicionalna manifestacija i ove je godine protekla u veslačkom tonu, što i ne čudi obzirom na brojne uspjehe kojima su se na nemalom broju državnih i međunarodnih natjecanja okitili članovi VK »Glagoljaš« iz Omišlja. Plaketu krčke najsportašice u 2011. godini u kategoriji djevojčica do 14 godina ponijela je omišaljska veslačica Iva Domišljanović, i to ispred svoje klupske kolegice Mie Domišljanović i Mare Parentić iz Krka, članice wakeboard kluba Krk. U muškoj kategoriji istog starosnog uzrasta najboljim sportašem proglašen je »Glagoljaš« Mihael Girotto iz Omišlja, a slijede krčki jedriličar Marko Žužić, član JK »Horizont« iz Poreča, te Leo Herić iz Judo kluba Krk. Najbolja sportašica u kategoriji do 18 godina starosti u protekloj je godini bila Paola Girotto iz VK Glagoljaš. Drugo mjesto pripalo je njenoj klupskoj kolegici Tii Kraljić, a treće Lori Kukić iz Šahovskog kluba Krk. U istoj starosnoj kategoriji najbolji je malinskarski strijelac Antonijo Cvrtila, član ŠSK Dub, drugi je također »Dubaš« Donik Begaj, a treći puntarski streličar Bruno Žic, član kluba »Maura kal« iz Krka. Najboljom seniorkom proglašena je Ivana Lesica iz VK Glagoljaš, koja je titulu najsportašice ponijela ispred Nataše Rogine i Ljiljane Biro, obje članice ŠRD Čikavica Šilo. Najbolji senior otoka iznova je Andrej Krstinić, streljački as ŠSK Dub iz Malinske koji je titulu najboljeg ponio ispred Luke Pejakovića, člana ŠRD Arbun Punat. Najbolji sportski klub u kategoriji ekipa do 18 godina je VK Glagoljaš Omišalj, i to ispred članica Rukometnog kluba Omišalj, odnosno ekipe morčića Nogometnog kluba Krk. U ekipnoj konkurenciji seniora najboljom je također proglašena ekipa VK Glagoljaš za kojom slijedi ŠSK Dub Malinska te ŠRD Arbun iz Punta. Posebnim su nagradama nagrađeni i Puntar Fran Bonifačić, član Atletskog kluba Krk – mladi i vrlo perspektivni sportaš koji je na brojnim natjecanjima ostvario zapažene rezultate, te Boris Kovač, dugogodišnji tajnik Arbuna, koji je svojom predanošću i radom pridonio razvoju ŠRD-a Arbun i popularizaciji sportskog ribolova. „Glagoljašica“ Iva Domišljanović najsportašica u kategoriji do 14 godina (Mladen Trinajstić, Novi list). Sport 2012-04-28T16:57:11+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/bogat-kreko-vikend-28.-travnja-29.-travnja-2012/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/bogat-kreko-vikend-28.-travnja-29.-travnja-2012/#When:10:43:02Z NJIVICE – Još uvijek imate prilike za popravak ako do sada niste bili kušali KReKo delicije u određenim restoranima u Općini Omišalj ili posjetili KReKo predavanja jer se manifestacija KReKo nastavlja kroz dva događanja koja će se održati ovaj vikend. Na Rivi, u Njivicama, će biti održan KReKo SAJAM I GASTRO SHOW događanje koje traje dva dana, 28. i 29. travnja 2012. godine, prvi dan s početkom u 10 sati,  a obuhvaća sajam proizvođača ekoloških proizvoda (od prehrane do suvenira) uz bogatu ponudu hrane spremljene po zdravaj KReKo recepturi. Ove je nedjelje u Njivicama, 29. travnja 2012. godine, s početkom u 12 sati, za ljubitelje divljih šparoga predviđena ŠPAROŽVIJADA 2012. u kojoj će se moći uživati u velikoj fritaji sa šparogama, a svaki zainteresirani posjetitelj će moći sudjelovati u branju šparoga s time da će najuspješniji u branju šparoga biti nagrađeni. Njivice 2012-04-28T10:43:02+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/prvomajski-inkubator-u-krku/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/prvomajski-inkubator-u-krku/#When:06:07:15Z Prvomajski inkubator je postao "tradicionalno" dvodnevno događanje na Plavu u Krku. Glazbeno okupljanje mladih entuzijasta otoka Krka, Prvomajski inkubator prvi put je organiziran 1998., a nakon duže stanke ponovno je aktiviran 2006. godine. Uz sinoćnje fotke pozivamo Vas da i danas dođete na "čašicu" dobre muzike. Sinoć se održala smotra demo bendova sa cijelog otoka Krka, od kojih već neke i dobro poznajete. Imena poput: Klaptomani, Brain Production, Buco i Kalašnjikovi, Mala Vida. Današnja postava izgleda ovako: Delyricum (warm up) 20:00 – 20:50 Droid 21:00 – 21:20 Šoder 21:30 – 21:50 Trip Ice 22:00 – 22:20 Milost 22:30 – 22:50 Lonely passengers 23:00 – 23:20 Sunshine madness 23:30 – 23:50 DJEČACI 00:00– 01:30 DJ L-Jay 01:45 - 03:15 Uz fotogaleriju koju Vam donosimo, nadamo se da smo Vas uspjeli "namamiti" da večeras navratite i prepustite se dobrim vibrama. Vidimo se! Sve navedene slike su intelektualno te autorsko vlasništvo Srđana Hulaka, autora istih. Sva prava pridržana. Zabranjeno je korištenje slika u bilo kakvom obliku ili načinu bez dopuštenja autora, u suprotnom će biti poduzeti legalni koraci za očuvanje autorskog prava. Krk 2012-04-28T06:07:15+00:00