http://otok-krk.org/krk/hrvatska/ en ivan.dermicek@gmail.com Copyright 2012 2012-02-05T19:25:24+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/obiljezen-medunarodni-dan-zivota-u-krckoj-biskupiji/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/obiljezen-medunarodni-dan-zivota-u-krckoj-biskupiji/#When:19:25:24Z KRK– U Krčkoj je biskupiji danas, 5. veljače 2012. godine, obilježen po sedamnaesti put Međunarodni Dan života. Svečanost toga dana se mogla osjetiti u krčkoj katedrali gdje je svečano euharistijsko slavlje predvodio krčki biskup mons. Valter Župan ujedno i predsjednik Vijeća za život i obitelj pri HBK. Krčki je biskup slavlje predvodio s kanonicima Zbornog kaptola, krčkim župnikom vlč. Robert Zubovićem, svećenicima koji rade u Ordinarijatu i s predstavnicima redovničkih zajednica koji djeluju u Krku. Svečanost euharistijskog slavlja potenciralo je i krštenje četvero djece, biskup je čestitao obiteljima krštenika, te kako prenosi portal http://www.biskupijakrk.hr/, ustvrdio: „„... da se i u ovo naše vrijeme koje nazivamo neizvjesnim i teškim, može živjeti i donositi odluke s povjerenjem u Boga. Onima koji Boga ljube sve služi i sve se okreće na dobro.“ Na kraju euharistijskog slavlja  biskupu Županu se obratila, u ime Pokreta za život krčke biskupije koji uzgred rečeno slavi 20 godina djelovanja, Miljenka Katunar - prva predsjednica ovog pokreta. Katunar je,  u ime pokreta koji promovira život , izrazila svoju zahvalnost  biskupu Županu na njegovoj pomoći i stalnoj podršci. Nakon svete mise krčki biskup je ugostio predstavnike Pokreta za život u krčkom biskupskom dvoru.   Foto: http://www.biskupijakrk.hr/ Događaji 2012-02-05T19:25:24+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/foto-zima-uzvraca-udarac/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/foto-zima-uzvraca-udarac/#When:07:14:43Z Cijelu Hrvatsku muči zima, a ni otok Krk nije prošao lišo u tom smislu. More se ledilo, bura je puhala sve u šesnaest, most je bio zatvoren, neka karnevalska događanja su se otkazivala zbog vremena, čak su i ptice izgubile volju za letom. Međutim, naš fotoreporter Srđan Hulak je odlučio, hladnoći unatoč, snimiti nekoliko fotografija koje oduzimaju dah. Možda vam čak i približe kako je to zima uzvratila udarac. Uzmite neku dozu toplog napitka i uživajte u fotografijama. Događaji 2012-02-05T07:14:43+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/potres-na-otoku-krku/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/potres-na-otoku-krku/#When:23:20:56Z Nije bura, nije ni neka šala jer doista se treslo kako je i seizmološka služba Republike Hrvatske zabilježila. Bio je to doduše slab potres jačine 1,2 prema Richteru, dok je intenzitet u epicentru bio trećeg stupnja MCS ljestvice. Prema saznanjima koja smo do sada prikupili, bila su dva potresa jedan oko 23.00 sata, a 11 minuta kasnije, još jedan, dok nam neki javljaju i za treći. Materijalne štete na svu sreću nema. Ako imate više saznanja, javite nam na e-mail adresu otokkrk.org@gmail.com (LL) Događaji 2012-02-04T23:20:56+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/krcki-most-i-dalje-zatvoren-za-sav-promet/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/krcki-most-i-dalje-zatvoren-za-sav-promet/#When:18:02:33Z Da li čekati na hladnoći trenutak kada će moći krenuti kući ili .... Razno 2012-02-04T18:02:33+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/posalji-svoj-mi-foto/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/posalji-svoj-mi-foto/#When:15:24:16Z "Šaljem Vam fotke koje sam upravo uslikala u Vrbniku prije 15 minuta. Išli smo u posjet muževom bratu. Nisam mogla odoljeti da ne uslikam, pa smo zastali na Vajavini, tako Vrbenčani zovu ovo područje, inače veliko parkiralište koje ima pogled prema Crikvenici, Novom, Selcima .... možete mislit kako onda bura dere kod njih. Sve je samo sol i led, snijegu nema ni traga." Pisalo je u poruci koju nam je poslala Zvjezdana, iz Grada Krka, a njen je suprug rođeni Vrbenčan. Pozivamo i tebe, dragi čitatelju, pošalji nam svoje fotografije vremenske situacije na našem Otoku na e-mail adresu: otokkrk.org@gmail.com Zanimljivosti 2012-02-04T15:24:16+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/otkazan-2.-bljak-fest/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/otkazan-2.-bljak-fest/#When:11:18:04Z OMIŠALJ – Na vijestima radija Rijeke su danas javili da je zbog vremena otkazan 2. BLJAK FEST. Kako stvari stoje drugo izdanje ovog festivala specifičnih specijaliteta pučke gastronomske baštine će biti prebačeno za sljedeću nedjelju, 12. veljače 2012. godine, s početkom u 12 sati na Placi u Omišlju. Događaji 2012-02-04T11:18:04+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/srebro-i-bronca-kadeta-s-otvorenog-prvenstva-rijeke/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/srebro-i-bronca-kadeta-s-otvorenog-prvenstva-rijeke/#When:10:21:49Z U Rijeku, na Otvoreno prvenstvo Rijeke u dvorani, kao pripremno natjecanje za kadetsko dvoransko prvenstvo Hrvatske, otišlo je troje kadeta Atletskog kluba "Krk": Luka Kosić, Marija Rode i Doris Hrabrić. U bacanju kugle za kadete, nastupio je Luka Kosić i kuglom od 4kg bacio je svoj osobni rekord - 8,24m, te zauzeo treće mjesto. U kugli za kadetkinje (3kg) nastupile su Marija i Doris. Marija je bacala nešto slabije od svojeg klupskog rekorda (7,32m), te je sa 7,04m zauzela drugo mjesto. Doris je bacila svoj novi osobni rekord sa 6,06m i zauzela četvrto mjesto. Dva osobna rekorda u tri nastupa odličan je rezultat za pripremno natjecanje. Čestitke našim kadetima! Cjelokupne rezultate možete pogledati ovdje.   Izvor: http://www.atletika.tv/ Sport 2012-02-04T10:21:49+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/tri-klupska-i-pet-osobnih-rekorda-na-dvoranskom-prvenstvu-hrvatske-za-mlade/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/tri-klupska-i-pet-osobnih-rekorda-na-dvoranskom-prvenstvu-hrvatske-za-mlade/#When:10:13:52Z U subotu 28. siječnja 2012.-e po treći put je Atletski klub "Krk" nastupio na državnom prvenstvu u dvorani za mlađe kadete. Iako je osmero naših atletičara nastupalo, nismo očekivali medalje jer nismo imali niti jednog u starijem uzrastu (ove godine su mlađi kadeti '99.-o i '00.-o godište, a mi nismo imali niti jednog rođenog 1999.-e). Svejedno, postignuti su neki izvrsni rezultati i svi su opravdali svoj dolazak na prvenstvo. Počelo je sa nastupom Frana Bonifačića ('00.) u skoku uvis, koji je završio nesretnim četvrtim mjestom uz izjednačen osobni i klupski rekord od 1,15m.  Odmah po završetku natjecanja, Fran je pristupio bacanju kugle (3 kg) koje je njegova jača disciplina. Nažalost, još pod dojmom četvrtog mjesta na visu nije dostigao potrebnu koncentraciju. Iako je podizao daljine iz hica u hitac, ostao je na devetom mjestu sa bačenih 7,47m (osobni rekord mu je 8,13m), te nije ušao u finalne tri serije. Izvrstan rezultat i klupski rekord za limače je napravio Renato Braut ('02.) koji je bio najmlađi natjecatelj na kugli, ali je bacio čak 6,13m i tako zauzeo pretposljednje mjesto ravnopravno se natječući sa tri godine starijim takmacima. Uslijedila je kugla za mlađe kadetkinje, gdje je iznimno uspješno nastupila Andrea Dorčić ('00.). Iz hica u hitac je podizala daljine i osobni rekord. Samo prvi hitac je bio ispod osobnog rekorda, a šesti hitac je završio na 9,03m, što je samo sedamnaest centimetara kraće od bronce. Novi klupski rekord i više od metra i pol bolje od prijašnjeg osobnog rekorda! Poslije bacačkih disciplina uslijedile su kvalifikacije u sprintu na 60m. Prvo su trčali mlađi kadeti. Odmah u prvoj skupini nastupio je Filip Braut ('02.) i istrčao svoj novi osobni rekord, vrlo brzih 9,26s, što je bilo dovoljno za dvadeset i treće mjesto u ukupnom poretku. Nešto kasnije trčao je svoju prvu šezdesetku s elektronskim mjerenjem naš noviji član Kristijan Žužić ('00.). Njegovih 9,19s ga je dovelo na dvadeseto mjesto u ukupnom poretku.  U konkurenciji mlađih kadetkinja imali smo četiri predstavnice. Najuspješnija je bila Eva Marija Jurešić ('00.) sa 9,01s (ukupno 14.-a), Andrea Orlić ('01.) je uvelike popravila osobni rekord sa 9,26s i zauzela 25.-o mjesto, Andrea Dorčić ('00.) je istrčala 9,60s (38.-a), a Marija Kirinčić ('01.) sa 9,89s također je rušila osobni rekord i završila na 44.-om mjestu među pedeset i četiri trkačice. Kao što se vidi iz broja natjecateljica na sprintu, nastupilo je mnogo mladih atletičara, tako je i na dalju za mlađe kadetkinje bilo čak četrdeset i sedam prijavljenih. Iako je realno, po svojim rezultatima mogla i do rezultata za finale, Eva Marija je bila ograničena na samo dva skoka nakon kojih je osam najboljih ušlo u finale, u čemu nije uspjela skočivši 4,23m, ukupno zauzevši šesnaesto mjesto. Sve u svemu, bio je to odličan nastup naših mladih atletičara koji su sa dva četvrta mjesta, tri klupska i pet osobnih rekorda opravdali svoje nastupe. Čestitamo! Ovdje možete pogledati nastupe naših atletičara, ovdje neke fotografije, a ovdje rezultate.   Izvor: http://www.atletika.tv/ Sport 2012-02-04T10:13:52+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/poziv-na-savjetovanje-o-fotonaponskim-sustavima/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/poziv-na-savjetovanje-o-fotonaponskim-sustavima/#When:08:00:48Z KRK–  Kako ostvariti vlastiti fotonaponski sustav uz mogućnost ostvarivanja bespovratnih poticaja? Zainteresirani otočani bi mogli odgovor dobiti na savjetovanju o fotonaponskim sustavima u organizaciji tvrtke OPM Koncept d.o.o. iz Zagreba. Održavanje savjetovanja o fotonaponskim sustavima je planirano za 9. veljače 2012. godine  u Velikoj vijećnici Grada Krka s početkom u 18 sati.  Krk 2012-02-04T08:00:48+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/uskoro-zapocinju-radionice-za-osnovnoskolce-o-kodeksima-ponasanja-uz-vodu/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/uskoro-zapocinju-radionice-za-osnovnoskolce-o-kodeksima-ponasanja-uz-vodu/#When:07:43:16Z Kao i prethone godine, Gradsko društvo Crvenog križa Krk u suradnji sa Spasilačkom službom spašavanja života na vodi i ekološke zaštite priobalja Hrvatskog Crvenog križa, te koordinatorom spasilačke službe Primorsko-goranske županije Nikolom Mrđanom, kreće s provođenjem kreativnih radionica na temu Kodeksi ponašanja uvodi. Primarna zadaća ovakvog tipa edukacije, uz razvijanje socijalnih kategorija, jest prevencija nesreća vezanih uz vodu. Jednosatne radionice organiziraju se za učenike trećih i četvrtih razreda, a prema riječima ravnateljice Gradskog društva Crvenog križa Krk Marijane Jakoinić, predviđeno je sudjelovanje više od 250 polaznika rasporedenih u niz grupa od kojih će svaka brojati dvadesetak učenika. Tijekom tako organiziranih radionica koje u osnovnoj školi Krka i Baške započinju sredinom veljače, učenici će se upoznati s opasnostima na vodi i u neposrednoj blizini vode, kodeksima sigurnosti na vodi i podizanjem razine osvještenosti o čuvanju okoliša uz vodu!   Izvor: http://www.grad-krk.hr/ Događaji 2012-02-04T07:43:16+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/medunarodno-priznanje-edukativnom-filmu-eko-otok-krk-najcistiji-dio-hr/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/medunarodno-priznanje-edukativnom-filmu-eko-otok-krk-najcistiji-dio-hr/#When:07:18:27Z U Solinu je krajem prošle godine održan 14. ITF'CRO 2011. (Međunarodni festival turističkog filma) na kojem je pristiglo nevjerojatnih 272 filmova turističke, promotivne, putopisne, dokumentarne, kulturološke, ekološke i religiozne tematike iz čak 67 zemalja svijeta. Međutim, u službenu je konkurenciju za prikazivanje selekcijsko povjerenstvo izabralo 80 filmova od kojih su 55 bili strani filmovi, a 25 domaći filmovi. U toj je konkurenciji bilo nagrađeno desetak filmova, a među nagrađenima se našao i edukativni film „Eko otok Krk - najčistiji dio Hrvatske“ Trgovačko-komunalnog društva Ponikve – Krk dobivši posebno priznanje za izuzetnu kvalitetu redateljskih i scenarističkih informativno-edukativnih prikaza zaštite okoliša. Kao što je napomenuto ranije u tekstu, „Eko otok Krk – najčistiji dio Hrvatske“ je edukativni film koji govori o pravilnom odlaganju i razvrstavanju otpada. Inače, film „Eko otok Krk – najčistiji dio Hrvatske“ je nastao u produkciji PRdesigna iz Podhuma. Scenarij i režiju filma potpisuje Vanda Radetić Tomić, snimatelji su bili Boris Vehar i Saša Korman, tonski snimatelj je bio Berislav Markov, a montažu i grafički dizajn je uradio Tomislav Budiselić. Na filmu su još sudjelovali i Marija Kovačević koja je prevela tekst na krčku čakavštinu, te dr.sc. Slaven Dobrović sa stručnim statističkim podacima. U filmu su glumili Melita Zec, Tomica Veljačić, Dorijan Zec, Doris Kedžo i Maja Veljačić - glumci amateri iz Omišlja. Nesumnjivo da je ova vrijedna međunarodna nagrada koju je dobio „Eko otok Krk – najčistiji dio Hrvatske“ ujedno i veliko priznanje za dosadašnja nastojanja Trgovačko-komunalnog društva Ponikve – Krk u provedbi ekoloških standarada u vlastitom poslovanju, te buđenju ekološke svijesti Krčana i njihovih gostiju. Film traje otprilike 14 minuta, a možete ga pogledati na ovoj poveznici http://www.ponikve.hr/player.html?1&file=eko_otok_krk_2011_480x360.flv Ekologija 2012-02-04T07:18:27+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/upisi-za-skolu-pcelar-pcelarica/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/upisi-za-skolu-pcelar-pcelarica/#When:09:52:31Z Upisi za školu PČELAR - PČELARICA će se održati, 18. veljače 2012. godine (subota), u osnovnoj školi "Fran Krsto Frankopan" - grad Krk. Upisi će trajati od 11 do 12 sati ujutro. Zainteresirani za školu PČELAR - PČELARICA se mogu  javiti predsjedniku Udruge pčelara "Kadulja" otok Krk Nedjeljku Mrakovčiću za detaljnije informacije na e-mail: butigaomeda@gmail.com. Događaji 2012-02-03T09:52:31+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/bura-opet-jaca-od-bure-uz-udare-vjetra-od-157km-h-prevezli-dvoje-bolesnika-/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/bura-opet-jaca-od-bure-uz-udare-vjetra-od-157km-h-prevezli-dvoje-bolesnika-/#When:09:20:47Z Najprije je "Burom" preko Krčkog mosta na kopno prevezena starija Cresanka, da bi u četvrtak  isti pothvat bio ponovljen s ciljem spašavanja žitelja Malinske koji je doživio moždani  udar KRK  »Bura« – specijalno vozilo u vlasništvu Zajednice društava Crvenog križa PGŽ-a ovog je tjedna iznova potvrdilo smisao svoga postojanja i važnost koju taj neobičan kombi ima u vjetrovitim danima kao  što su ovi koji nas prate ovog tjedna. Višenamjensko vozilo prilagođeno  prelasku Krčkog mosta i u ekstremnim vremenskim uvjetima, prepravljen i teškim utezima opterećen kombi, tijekom proteklih dvaju burnih  dana s otoka Krka je na kopno sigurno prevezao dvije osobe kojima je   hitno trebala biti pružena medicinska skrb u riječkom KBC-u. Tijekom  srijede prijepodne Burom je najprije na kopno prevezena  jedna starija Cresanka, da bi u četvrtak isti pothvat bio ponovljen s ciljem  spašavanja jednog mještana Malinske koji je doživio moždani udar.  – Zahvaljujući mogućnostima tog za zdravlje i sigurnost stanovnika  kvarnerskih otoka prevažnog vozila, otočni pacijenti su unatoč orkanskoj buri zbog koje je za prometovanje dostavnih vozila most na trenutke bio zatvoren sigurno prevezeni na kopno – prenijela nam je Marijana Jakominić , ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Krk.  Inače, upravljanje specijalnim vozilom dobavljenim još 2009. godine  izdvajnjima Županije, krčkih jedinica lokalne samouprave i brojnih donatora, povjereno je Područnoj vatrogasnoj zajednici otoka Krka. »Buru« su i ovog puta preko Krčkog mosta prevezli hrabri i za pomoć uvijek spremni vatrogasci – vozač njivičkog DVD-a Josip Semijani  i Dinko  Petrov,  zapovjednik JVP-a Krk, koji zbog osjećaja odgovornosti u izlaganju »svojih« DVD-ovaca opasnosti u ovakvim nepredvidivim okolnostima u pravilu uvijek zauzima mjesto suvozača. – Nije bilo lijepo. Rečeno  nam je da je u trenucima našeg prelaska vjetar na trenutke puhao brzinom od 157 km/h pa se za vožnju mostom nije moglo reći da je bila  ugodna – prenio nam je Petrov, dodajući kako je snažan vjetar u jednom trenutku čak iščupao letvicu s Burine »šoferšajbe«. Ovo su bile prve ovogodišnje intervencije tog vozila, a obzirom na to kakve se vremenske prilike najavljuju u idućim danima, lako bi se moglo dogoditi  da to ne budu i posljednje ovotjedne akcije otočnih »jahača bure«.  »Bura« je zapravo prilično originalno prepravljen Renaultov traffic  koji je u »vjetrootpornoj varijanti« opterećen sa 700 kg olovnih utega.  Značajno mu je spušteno težište, čime je popravljena stabilnost vozila,  odnosno njegova otpornost na bočne udare vjetra. Na Buri su žičanom  mrežom zaštićena stakla, što nije nevažno s obzirom na to da se u  najekstremnijim uvjetima nerijetko događa da, posebice u usjeku s  krčke strane mosta, vozilo bude zasuto kamenjem koje nosi snažan vjetar. Kombi-vozilo koje u nekim danima otočanima život znači, preinačeno je i kako bi u njegovu unutrašnjost stala nosila, ali i druga sanitetska oprema.   Izvor: http://www.novilist.hr/ Krk 2012-02-03T09:20:47+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/omisljani-vas-pozivaju-na-2.-bljak-fets/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/omisljani-vas-pozivaju-na-2.-bljak-fets/#When:07:28:43Z                                  Dođite i Vi na   2. FESTIVAL SPECIFIČNIH  SPECIJALITETA PUČKE GASTRONOMSKE BAŠTINE "BLJAK FEST" - OMIŠALJ 2012.   Zimi, buri, pa ako bude trebalo i snijegu unatoč, u Omišlju, na centralnom trgu, Placi, u subotu 04. veljače 2012. godine održat će se drugi po redu Festival specifičnih specijaliteta pučke gastronomske baštine, "Bljak Fest". Uz vrhunske specijalitete, zagarantirana je dobra zabava i maškarani šušur kakve samo ovaj naš kraj poznaje i njeguje. Bit će tu poderanih gaća, tripica, bikovih jaja na roštilju, paprikaša od kokošjih vratova i specijaliteta čudnih naziva, kao na primjer: „palente i zeli“, „bljak broskva“, „Shrek rolada“, „liganja i fažol“, „nogi od peteha na maneštru“, „jezik ala Ulikva“...... "Ogrijeva" za dušu, ali i tijelo, neće manjkati., a svoj dolazak  na Festival najavile su brojne karnevalske grupe.   Ništa nas nemože obeshrabriti pa ni „bljak vrijeme“-„Krepat ma ne pomolat“ .       Dobro nam došli,                                  drevni grad Omišalj Vas željno očekuje! Info kontakt: GSM 098 98 27 506 Omišalj 2012-02-03T07:28:43+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/moze-li-jace-/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/moze-li-jace-/#When:20:36:19Z Vjetrom, koji je danas oko Krčkog mosta nemilosrdno puhao, priroda je dala do znanja da s njome nema šale i omogućila vjetru da pokaže svu svoju snagu. Udari bure na mahove su bili i više od 180 km/h. Za sljedeće dane predviđaju da bi bura doslovce mogla priječi u onu pravu orkansku i da bi na mahove mogla dosezati i brzinu od preko 220 km/h. Stoga, ako nije nužno, savjetujemo da ne odlazite na put. To savjetujemo svim našim otočanima i prijateljima otoka, bez obzira s koje strane mosta dolaze. I na ostalim prometnicama koje vode prema mostu, na nekim je dijelovima promet potpuno prekinut, dok je na nekima vrlo otežan. Most je i dalje zatvoren za prvu skupinu vozila. Ukoliko će, zbog povećanja brzine orkanske bure, promet mostom biti onemogućen, postoji mogućnost zatvaranja mosta za sav promet. Tada će mostom jedino prometovati posebno ojačana vatrogasna vozila koja se koriste za prijevoz bolesnih i unesrećenih. Ako niste znali da postoje takve ekipe, sada znate, a u njih možete imati potpuno povjerenje jer su to iskusni vatrogasni timovi. (L.L.) Događaji 2012-02-02T20:36:19+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/najava-retro-party-i-nedjeljne-maskarane-zabave/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/najava-retro-party-i-nedjeljne-maskarane-zabave/#When:20:18:31Z VRBNIK - Ovaj petak, 3. veljače 2012., s početkom u 20 sati, u šatoru na autobusnom parkiralištu odjekivati će zvukovi glazbe 70-tih i 80-tih godina prošlog stoljeća. Naime, održati će se 2. Retro Party, zabava pod maskama u retro stilu. U nedjelju. 5. veljače 2012., od 14:30 sati počinje okupljanje maškara ispred šatora. U 15 sati kreće maškarana reduta po Vrbniku, a od 15:30 do ranih jutarnjih sati je predviđena zabava s grupom Largo. Uz show program biti će organizirana i bogata tombola. Ravno za tjedan dana, u nedjelju, 12. veljače 2012., održati će se - Dječje maškare! Ispred šatora na autobusnom parkiralištu od 14:30 sati počinje okupljanje maškara, posebno djece iz dječjeg vrtića Katarina Frankopan i osnovne škole Fran Krsto Frankopan iz Vrbnika. U 15 sati kreće reduta po Vrbniku da bi od 15:30 sati bila organiziran zabavni program gdje će okupljene zabavljati grupa Insula, zatim će biti upriličeno prigodno predstavljanje grupa, podjela nagrada za djecu iz vrtića i osnovne škole. Osim bogatog show programa koji će trajati do jutarnjih sati biti će organizirana bogata tombola.   Vrbnik 2012-02-02T20:18:31+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/lijepom-nasom-do-malinske-8.-veljace/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/lijepom-nasom-do-malinske-8.-veljace/#When:19:39:55Z S velikim zadovoljstvom konačno možemo reći da je portal Otok Krk sudjelovao u dovođenju ekipe HTV-a za emisiju „Lijepom našom“ na otok Krk, na naš Zlatni otok gdje je i rasla od stoljeća sedmog „Lijepa naša Bodulija“. Za emisiju koja već duže vrijeme putuje Hrvatskom konačno će biti snimljen i naš otok i naši otočani. Prije gotovo godinu dana, 22. ožujka 2011. godine, prvi smo put kontaktirali gospodina Branka Uvodića, i eto, za koji dan snima se emisija na Krku. Konačno ćemo imati priliku vidjeti naše otočne snage na jednome mjestu,  8. veljače u sportskoj dvorani osnovne škole u Malinskoj, gdje će prodefilirati naše folklorne skupine, kanturi, solo pjevači i muzičke grupe, ali i poznata lica s estrade. Tako će s nama biti KUD „Dubašnica“, kantat će po domaći trio iz Malinske, nastupit će KUD „Poljica“, klapa „Krk“ iz Omišlja, klape „Volta“, „Zvonimir“, „Kaštadi“, „Rašketa", zatim naše otočne zvijezde Damir Keđo iz Omišlja i Melanija Purić iz Malinske, grupa „Aquarius–Krk“,  Željko Tabako, Mira Crnčić iz Šila, koju smo nedavno gledali kao zvijezdu emisije „Pjevaj moju pjesmu“, te tamburaški sastav „Boduli“ iz Punta. Iako nisu otočani, ali nama su bliski i dragi, nastupit će i Mario Lipovšek Battifiacca, Lidija Bačić, Joso Butorac, Vinko Coce, kao i poznati Slavonci, Zlatko Pejaković i Kićo Slabinac, poznati Dalmatinac Đani Stipaničev. Konačno će nan kantat po staro Petrica i Ana Marija. Najavljujemo i nastup kraljice Riječkog karnevala s meštrom Tonijem. Glazbu s našeg otoka izabrali su gospodin Nediljko Vučetić, direktor TZ Malinska i gospodin Tonči Morić, član grupe „Aquarius“ iz Krka. Pozivamo sve naše Bodule da svojim prisustvom uveličaju ovaj jedinstveni događaj. Bog daj zdravlja! (TM) Događaji 2012-02-02T19:39:55+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/u-opatiji-prisustvovalo-150-polaznika/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/u-opatiji-prisustvovalo-150-polaznika/#When:16:10:27Z Ovu istinitu anegdotu ispričao nam je sam Ivan, priznajući kako ga je ova zgoda potaknula da se priključi projektu „Kvarner family“. On i Hans su se dobro nasmijali i još bolje zabavili, ali i zajedno kupili već idući dan novi, kvalitetniji madrac. Često nam se dogodi da zaboravimo na nevidljive „sitnice“, gosti nam nisu uvijek iskreni kao Hans i sve nas to dovodi do neugodne situacije ili pada prometa, slabije popunjenosti naših kapaciteta. Sustav „Kvarner family“ koji se sastoji od praktičnih radionica za unapređenje sigurnosti, kvalitete usluge, promocije, bolje komunikacije s gostima, ali i konkretnih uvjeta za dobivanje oznake kvalitete - branda „Kvarner family“ zapravo ima za cilj pomoći građanima iznajmljivačima da prevladaju sve nedostatke koje danas turisti ne toleriraju. Tako obavezna knjiga utisaka za nositelje znaka kvalitete „Kvarner Family“ ima najviše savjetodavnu ulogu u smislu korekcije mogućih nedostataka i poticanja svih dobrih strana domaćinstva. To je ujedno i savjetnik za nove goste kojima ostaju neke korisne informacije o destinaciji kao naputak za bolji provod, a rukom ispisani utisci ostaju jak promidžbeni argument diskretno objavljen na marginama iznajmljivačevih web–stranica. Obavezno parkiralište za automobil, okućnica, tradicija od najmanje dvije godine, povrat gostiju, preporuke starih gostiju... samo su neki od uvjeta za sve registrirane iznajmljivače koji raspolažu smještajem na razini najmanje 3 zvijezdice da bi mogli podnijeti zahtjev za ulazak u sustav „Kvarner family“. Iznajmljivači i sami na radionicama, kroz anketne upitnike i SWOT analizu, poručuju Povjernestvu za provedbu projekta  i predstavnicima Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu što misle o samom projektu, o svojoj destinaciji, o Kvarneru, o suradnji u destinaciji i slično. Radionice potiču upravo na suradnju svih sudionika destinacije pa tako hoteli u sklopu radionica iznajmljivačima nude svoje usluge wellnessa, doručka, ručka, večere, sportske sadržaje i slično, kao dio ponude u paketu sa smještajem u domaćinstvu. Gotovo 100.000 gostiju na Kvarneru dnevno u špici sezone boravi u obiteljskom smještaju. Ti su gosti potencijalni konzumenti usluga restoratera, izletničkih agencija, frizerskih salona, trgovina... Ali informacije, konkretne i korektne moraju doći u svako domaćinstvo, do svakoga gosta. To je neizaobilazna zadaća ponuditelja usluge koji bi trebali koristiti mogućnosti internog marketinga prema već smještenim gostima. U tom poslu se pružaju nevjerovatne mogućnosti kroz sustav interneta, mobilne telefonije, digitalne TV itd., ali i klasičnim načinom tiskanja letaka i distrubucije istih od vrata do vrata. Baš kao što bi i pekari mogli dostavljati svježi kruh na vrata apartmana a brodari dolaziti po goste za izlet pred dvorište domaćina. Obrtnici su u organizaciji Obrtničke komore PGŽ dobili mogućnost dogovora i sklapanja poslova s iznajmljivačima putem mini sajma u sklopu edukacije. Uz neznatna ulaganja u modernu opremu tehničke zaštite, ali i s malo više pažnje koju treba usmjeriti na zaštitu turista i samih domaćina od mogućih otuđenja imovine, možemo znatno unaprijediti osjećaj sigurnosti u vlastitom domaćinstvu. Sef, kao jedan od poželjnih elemenata u toj zaštiti, osim pružanja sigurnosti gostima, svakako može i domaćina zaštititi od neugodnosti izazvanih sumnjom u počinjenje djela koje mu neki novi gost može staviti na teret: gostu je nestala neka dragocjenost iz apartmana koji je bio navodno zaključan a ključ imaju samo gost i domaćin... Ili sustav alarma koji upozorava na otvorene prozore i kada je uključen klima uređaj...  Ove i druge sugestije policijskih službenika utemeljene na praktičnom iskustvu vrlo su dragocjene. Jasno tumačenje postojećih zakonskih odredbi i lobiranje za promjenu onih zakonskih rješenja koja su se u praksi pokazala potpuno promašenima (poput smanjenja maksimalnog kapaciteteta s 20 na 16 postelja) zadaća je sustava TZ-a i strukovnih udruženja iznajmljivača, a pri tome je dragocjena pomoć službenika Ureda državne uprave koji prate i primijenjuju Zakon. Informatički stručnjaci upućuju građane iznajmljivače na nove mogućnosti koje im pruža internet tehnologija. Promocija je danas putem interneta dostupna svima i omogućuje jednaku priliku za prezentaciju usluge svakome tko je spreman uložiti nešto novaca ali još više vremena i truda u korištenju raznih komunikacijskih „alata“. Upoznajući se „iz prve ruke“ s aktivnostima TZ Kvarnera i svoje matične turističke zajednice, građani - iznajmljivači obiteljskog smještaja mogu bolje razumijeti i doprinositi istim aktivnostima. Na koncu, najzanimljiviji dio edukacije su uvijek praktične radionice koje prezentiraju modernu hotelsku sobu, hotelski doručak, hortikulturno uređenje i poslove recepcije - prijema i informiranja gostiju. Svi kuhari, šefovi hrane i pića, sobarice, recepcioneri, domaćice hotela koji su do sada bili u ulozi stručnih trenera dobili su najvišu ocjenu polaznika radionica. Grand hotel „Bonavia“, hotel „Internacional“ u Crikvenici, hotel „Malin“ u Malinskoj i hotel „Milenij“ u Opatiji jednoglasno su proglašeni akademijama ugostiteljstva i najboljim edukacijskim centrima za iznajmljivače obiteljskog smještaja. Svi polaznici edukacijskih radionica koji su iz ruku direktorice TZ Kvarnera mag. sci. Irene Peršić Živadinov primili uvjerenje o pohađanju edukacije, ispunili su jedan od uvjeta za podnošenje zahtjeva za dobivanje oznake kvalitete  „Kvarner family“. Sljedeća edukacijska radionica održat će se na Rabu u hotelu „Padova“ 8. veljače s početkom u 16 sati. Edukativne radionice organiziraTZ Kvarnera u suradnji s turističkim zajednicama članicama, Fakultetom za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, MUP-om PU PG, Uredom državne uprave PGŽ, Obrtničkom komorom PGŽ, tvrtkom „Multilink“ i hotelima domaćinima. Tekst i fotografiju pripremio Nedo Pinezić, koordinator projekta "Kvarner family" Turizam 2012-02-02T16:10:27+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/golf-tereni-i-nove-turisticke-zone-omisaljsko-ne-industriji/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/golf-tereni-i-nove-turisticke-zone-omisaljsko-ne-industriji/#When:14:40:15Z Za razliku od Integralne studije PGŽ-a, netom usvojeni Akcijski plan determinira budući razvoj Omišlja u smjeru turizma te su u planu sportsko-rekreacijske zone i sadržaji okrenuti golfu i nautici u uvalama Voz i Peškera OMIŠALJ Da Omišljani misle ozbiljno kad tvrde da je unatoč drugačijim stavovima s »više razine«, turizam i nadalje okosnica njihovih razvojnih planova, potvrđuje i upravo usvojeni Akcijski plan razvoja turizma Općine koji je, zajedno sa strateškim smjernicama, usvojen na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća. Taj dokument, što god netko o budućnosti tog područja mislio, determinira budući razvojni put Općine Omišalj u smjeru unapređenja i obogaćenja turističke ponude, u sklopu čega se planira izgradnja i uređenje više smještajnih i sportsko-rekreacijskih zona te sadržaja okrenutih golfu i nautici.     Ambiciozan UPU – Jasno je da smo, ne čekajući ostvarenje nama neprihvatljivih planova s državne razine koji teže širenju gospodarskih i prometnih kapaciteta, ovim dokumentom dokazali svoje opredjeljenje za djelatnosti i sadržaje od kojih otok Krk desetljećima živi, naglasio je, predstavljajući novi strateški dokument, načelnik Tomo Sparožić . Ističući kako su u stvaranju nove »razvojne Biblije« Općine Omišalj uzete u obzir sve trenutne okolnosti te izbalansirane potrebe svih interesnih skupina, načelnik naglašava kako Akcijski plan otvara put ostvarenja turističkih projekata za koje u velikoj mjeri već postoje interesi investitora. Nabrajajući planove kojima je sad i formalno dano zeleno svjetlo, Sparožić ističe projekte poput sportsko-rekreacijske zone uz samo središte Omišlja, gdje se prema važećem PPU-u planira prenamjena postojećeg nogometnog igrališta u zonu sportskih igrališta, zatvorenih sportskih objekata (dvorana, bazena i sl.) te pratećih građevina. Tu je i 50 hektara zone obuhvaćene UPU-om Voz-Peškera. Razvoj tog područja temeljit ćemo na inputima iz projekta »Novi svjetionici hrvatskog Jadrana« koji se u Omišlju bavio revitalizacijom devastiranog prostora na lokaciji bespravnog kamenoloma u uvalama Voz i Peškera. Tomo Sparožić: Dok oni razmišljaju, mi radimo Unatoč konceptualnim vrludanjima župnijskih i državnih planera, napravili smo sve kako bi legalistički ispoštovali planove »višeg reda« i propisane procedure, kaže Sparožić. Dok država razmišlja što i kako s našom Općinom, mi radimo, planiramo i pripremamo dozvole i suglasnosti. Tako smo ovih dana dobili mišljenje Županijskog zavoda za prostorno uređenje, gdje se izrijekom potvrđuje da je naš »turistički« Urbanistički plan zone Voza i Peškere u skladu s važećim Zakonom i prostornim planovima PGŽ-a i Općine. Sad uistinu više ništa ne priječi realizaciju naših projekata koje će svi koji Omišalj vide kao industrijsko predgrađe Rijeke, htjeli – ne htjeli, morati uvažavati, zaključio je Sparožić. Kamp u Pušći Tim su projektom ondje predviđeni brojni turistički sadržaji, između ostalog hotel kapaciteta 500 ležajeva, sportska luka sa 100 vezova, plaže, šetnice, zabavni/vodeni park, zone sportova na vodi, »rollercoastera« i parkirališta. Na platou prema uvali Peškera predviđa se izgradnja kampa, polivalntne pozornice te veći broj sportskih terena.     Tu je i zona obuhvaćena UPU-om Pušća, gdje se predviđa uređenje kampa koji će moći prihvatiti 900 gostiju, ali i projekt koji bi na području Jezera trebao stvoriti uvjete uređenja nove, 156 hektara velike sportsko-rekreacijske zone prepoznatljive i kao »centar golfa«. – Zona bi nudila suvremeno ekološko golf igralište, sadržaje vezane uz jahanje, pješačenje, biciklizam te smještaj u manjem broju vila. Ova zona, naglašava Sparožić, imala bi širi regionalni značaj kao novo sportsko i golf odredište za cijeli otok Krk i za gravitirajuće primorske subregije Crikveničko-vinodolske rivijere, Rijeke i Opatije. Nisu zaboravljene ni smještano-kupališne, odnosno adrenalinske zone u okolici Njivica, kao ni projekti vezani uz bogata arheološka nalazišta Fulfinum i Mirine. Mnogo je još ovdje projekata i zamisli, zaključuje Saporožić dodajući kako, nakon što je općina odradila sav prostorno-planerski i razvojno-studijski posao, sad više ništa ne priječi početak realizacije spomenutih planova za mahom ambiciozne turističke sadržaje koji se, priznaje, u velikoj mjeri kose sa zamislima proklamiranim u Integralnoj prometno-gospodarskoj studiji PGŽ-a koja, umjesto turističkih, na dobrom dijelu ovih zona predviđa razvoj gospodarskih i prometnih sadržaja. Odmah iza Krka i Baške Omišalj nije u turističkom smislu tako nevažna sredina kako se neki trude prikazati. Nakon Grada Krka i Baške, upravo je Omišalj treća po snazi krčka lokalna jedinica s najboljim turističkim rezultatima, koji su ispred jednog Punta ili Malinske. U 2010. raspolagali smo s ukupno 7.820 stalnih ležajeva, od kojih je trećina u privatnom smještaju, trećina u kampovima te nešto više od 20 posto u hotelima, gdje je lani ostvareno više od 600 tisuća noćenja, napominje načelnik.   Izvor: http://www.novilist.hr/ Omišalj 2012-02-02T14:40:15+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/teska-prometna-nesreca-na-krku/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/teska-prometna-nesreca-na-krku/#When:09:17:05Z U nedjelju 29. siječnja u kasnim popodnevnim satima na krčkoj magistrali dogodila se teška prometna nesreća. Vozeći iz smjera Malinske prema Krku, nekoliko kilometara prije Krka, zbog neprilagođene brzine vozač je izgubio kontrolu nad vozilom, prešao na suprotnu stranu i sletio s vozilom izvan ceste. Pri tome se je vozilo zaustavilo na krovu, a vozač, budući da nije imao vezan sigurnosni pojas, ispao je iz vozila i teško se ozlijedio. Prevezen je u riječki KBC, ali prema informaciji morala mu je bit amputirana jedna ruka. Očevid je izvršen isto popodne, a podaci o rezultatima istrage još nisu dostupni javnosti, tako da nismo u mogućnosti dati više podataka. (MK) Crna kronika 2012-02-02T09:17:05+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/lutajuci-mirko-i-slavko/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/lutajuci-mirko-i-slavko/#When:19:58:04Z Dobio sam nekoliko mejlova, ali danas ću izdvojiti jedan poslan iz Dobrinjštine, ne zato jer ima neku protekciju da ga je pisala cura, nego zato što bih za sve druge trebao izaći van da ih razriješim, a vidite i sami kakvo je vrijeme vani. Za ovaj ne moram čak ni proviriti kroz prozor: Dragi Lutajući! Čula son da se formiraju nikakove klasi va Hrvatskoj, pok bin te molila da me rineš va neku dobru. Mlada son, šesna, iman svoju kamaru, delan i čak i plaću priman od 4.000 kun. Velu pusu zo Sužana šalje ti X-ica. Draga Iksica! Mogla si se i predstaviti i napisati adresu da te dođem malo obići kad prođu ove zimske gadosti. Samo ne znam što ti znači ovo X? Možda još uz posao i studiraš ili imaš noge na X? Ma nema veze, razumio sam tvoj problem i probat ću ga razriješiti. Počet ću kao i Ernest iz (V)TS-a „Boduli“ na predstavljanju njihovog prvog CD-a. Jednom davno… bili su Mirko i Slavko. Živjeli su u klasnom društvu koje im se nije sviđalo. Onda su odlučili da se bore protiv njega. U žaru te borbe jednog dana Mirko uzviknu: „Pazi metak, Slavko!“. A Slavko kaže: „Hvala Mirko!“. I tako je Slavko preživio prvi napad na svoj integritet. Uspjeli su u svojoj nakani i stvorili besklasno društvo. Jedni bez-klase crvene boje bili su na vlasti, a drugi besklasni i bezbojni su crnčili. I svi su bili zadovoljni. A onda su neki drugi zaključili da takvo besklasno društvo nije u redu i  borili su se za obnavljanje klasa. A naš junačina Slavko nije to uspio spriječiti jer je u priči negdje nestao Mirko i nitko ga nije mogao upozoriti na dolazeći metak. I bi tako. I svi su bili zadovoljni. Na vlasti su bili bezbojni, a svi ostali obojeni su crnčili. Ali sad su ovi drugi bili nezadovoljni. A onda se opet odnekud pojavio naš Slavko. Sam Bog zna kako je uspio preživjeti bez nestalog Mirka. Ne samo da je preživio nego je, vražićak jedan, postao ministar od takujina. I on zadovoljan, a za sve druge više-manje. Sav sretan je mislio da je besklasni ministar, ali onda mu je netko rekao da su opet uspostavljene klase. Nije htio priznati da o tome nema pojma pa se na pitanje koja bi srednja klasa bila u Hrvatskoj počešao iza lijevog uha i ispalio da su to oni kojima su primanja između 8 i 10 tisuća kuna. E sad, moja draga Iksice, pogledaj malo bolje u svoju buštu jer ako imaš barem 4.001 kunicu plaće spadaš u višu nižu klasu Hrvatice. Držim ti fige da nemaš malo manje od 4.000 jer si onda…. ma znaš već što. Budi sretna što imaš makar i takvu plaću, barem spadaš u nekakvu klasu. Jer svi oni koji ne rade ili rade a ne primaju plaću, spadaju u besklasno društvo. A takve smo uništili još prije 21 godinu. Isuse dragi, tek sad sam shvatio da sam i ja besklasan. Idem se sakriti da i mene ne zatru. Lutajući reporter 2012-02-01T19:58:04+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/naturisticki-kamp-bunculuka-dobitnik-vrijedne-nagrade/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/naturisticki-kamp-bunculuka-dobitnik-vrijedne-nagrade/#When:11:00:32Z BAŠKA – Naturistički kamp Bunculuka koji se nalazi u Baški je dobitnik vrlo prestžne nagrade „Žuta tabla“ njemačkog autokluba ADAC koja se dodjeljuje kampovima za postignute odlične rezultate na području uređenja sanitarija i kamp mjesta. ADAC ocjenjuje kvalitetu kampova u pet kategorija: sanitarije, kamp mjesto/parcele, gastronomija i opskrba u kampu, plaža i sportski sadržaji te ponuda animacije. Svaka kategorija može dobiti maksimalno pet zvijezdica s time da se posebna priznanja za kvalitetu dodjeljuju kao „Crvene table“ (Superplatz) i „Žute table“. U Hrvatskoj su „Crvenu tablu“ iliti Superplatz za izvaredni uspjeh u kvaliteti u inspekciji ADAC-a  provedenoj u prošloj 2011. godini dobili kamp Zaton (Nin, Zadar) i kamp Lanterna (Tar, Poreč) Istaknimo da su, uz bašćansku Bunculuku, na Kvarneru „Žutu tablu“ osvojili kamp Poljana (Mali Lošinj) i kamp Slatina (Cres).   Bunculuki je ovo prva ADAC-ova „Žuta tabla“ koja će nesumnjivo ovaj naturistički kamp promovirati među najbolje kampove u Evropi s obzirom da ADAC svake godine izdaje poseban kamping vodič. Inače, 77 kampova je u Evropi dobilo nagradu „Žuta tabla“ od kojih je 6 bilo novih kampova. Baška 2012-02-01T11:00:32+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/na-otoku-krku-javno-snimanje-lijepom-nasom/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/na-otoku-krku-javno-snimanje-lijepom-nasom/#When:10:52:28Z Početak snimanja biti će u 19:00 sati, a ulaznice po cijeni od 30,00 kuna mogu se kupiti u Uredu TZG Krka i Turističko informativnom centru Malinska. Detaljnije informacije uskoro ćete moći pročitati na našem portalu. (L.L.) Događaji 2012-02-01T10:52:28+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/uspjesna-lovacka-akcija-bascanskih-lovaca/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/uspjesna-lovacka-akcija-bascanskih-lovaca/#When:10:42:17Z BAŠKA – Bašćanski lovci se mogu pohvaliti s još jednim velikim lovačkim uspjehom! Naime, 28. siječnja 2012. godine, lovcima iz Lovne jedinice „Kamenjarka“ koja djeluje u sastavu otočnog lovačkog društva „Orebica“ je trebalo samo jedno jutro da odstrijele čak 12 divljih svinja. To je bila organizirana lovačka akcija u dogovoru lovnika Gorana Frgačića i pastira Dinka Dujmovića koja se odvila u državnom lovištu VIII/1 Baška/otok Krk na predjelu zvanom Vinca. Od odstrijeljenih divljih svinja najviše se ističe vepar od cca 150 kg. Nakon završetka ove akcije, lovci su prevezli divljač barkom u grad Vrbnik gdje su lovini odali posljednju počast, a tamo su se i slikali sa svojim plijenom. Kako saznajemo, lovci iz LJ „Kamenjarka“ su u razdoblju od 1. travnja 2011. do 28. siječnja 2012. godine ukupno odstrijelili 112 divljih svinja, te u poslijednjih desetak dana i sedam lisica. Baška 2012-02-01T10:42:17+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/lutajuci-se-susrece-s-hladnocom/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/lutajuci-se-susrece-s-hladnocom/#When:07:46:58Z Nakon dužeg vremena stigao mi  je jedan mejl: „Bog daj zdravji Lutajući! Ma ča ti govoriš na ovo zahlajenje ča nan prihaja. Imaš li kakav mudar savjet ča da načinimo? Moramo se doma teplit na letriku, aš smo zaburavili očistit dimnjak, a sada je previše hladno da se prtimo na krov. Zmržnjeni Tone zi Dubašnice“ I meni su dojavili što nam se sprema. Moram priznat da sam i ja zatečen time. Imao sam namjeru za vikend otići u moju drugu domovinu – metropolu, ali čujem da će tamo bit skoro 20 stupnjeva hladnije nego na Boduliji, pa ću ipak ostat ovdje. A što da ti savjetujem? Mislio sam ti dat savjet da odeš u Kanadu, ali sam čuo da neki i od tamo bježe sklonit se u toplije krajeve u Zagreb na -23°. Ipak evo nekoliko savjeta: 1. Najprije da uštedite na struji, ispraznite frižider i sve iz njega stavite na terasu, a njega isključite. Bolje će vam se sačuvat namirnice vani nego u njemu, ne samo zato što je vani hladnije, nego ćete zbog hladnoće rjeđe ići van po hranu nego u frižider. Tako ćete ušparat ne samo na struji nego i na hrani. 2. Ako imate ključ od susjeda vikendaša, provucite kabel od jedne njihove utičnice do vašeg dnevnog boravka i u njega uključite najjaču grijalicu koju imate u kući. Svakako da to neće bit krađa, nego samo prevencija da vam ne izbaci limitator zbog u isto vrijeme uključene klime ili termo peći. Normalno da zbog dvostruke prevencije klimu ili termo peć nećete ni uključivati, jer će ona grijalica biti dovoljno jaka. Uostalom to ćete im vratit kad dođu na ljeto tako da će se moći grijati na vašu struju. 3. Svakako se toplo obucite, možete posudit od prijatelja koji su se vratili sa skijanja njihove skafandere, kape, šalove, rukavice, pancerice… sve osim skija, jer one navodno ne griju. 4.Ako to sve ne pomaže, otiđite u nenajavljenu posjetu prijateljima ili rodbini i ostanite tamo tjedan-dva dana, ili barem dok vas ne otjeraju. A onda posjetite sljedeće na popisu. Zmržnjeni lijepo te pozdravljam. Obavezno javi kako si riješio problem da ti se i ja pridružim tamo. Lutajući reporter 2012-02-01T07:46:58+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/val-hladnoce-zahvatio-hrvatsku/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/val-hladnoce-zahvatio-hrvatsku/#When:13:21:28Z Cijelu je Hrvatsku kao što je bilo i najavljeno pogodio val hladnoće. Čini se da je zima konačno odlučila pokazati svoju pravu ćud. Međutim, najhladniji dani tek dolaze! Prema Državnome hidrometeorološkom zavodu (DHMZ) ovaj tjedan se valja pripremiti na hladnoću popraćenu s hladnim vjetrom, a sljedeći tjedan će biti još hladniji nego ovaj s noćnim temperaturama koje će negdje biti i ispod -15 stupnjeva celzijusa. Imun na ovaj val hladnoće neće ostati ni otok Krk. Pogledajmo malo tablicu 1. da bi se mogli malo bolje orijentirati. Tabilica 1.   7-dnevna vremenska prognoza na temelju rezultata prognostičkog modela ECMWF-a   Krk   Tmin Tmax vjetar Utorak 31.01.2012. -1 °C 30 °F 1 °C 34 °F Srijeda 01.02.2012. 0 °C 32 °F 1 °C 34 °F Četvrtak 02.02.2012. -3 °C 27 °F 0 °C 32 °F Petak 03.02.2012. -4 °C 25 °F -3 °C 27 °F Subota 04.02.2012. -4 °C 25 °F -1 °C 30 °F Nedjelja 05.02.2012. -6 °C 21 °F -2 °C 28 °F Ponedjeljak 06.02.2012. -6 °C 21 °F -2 °C 28 °F © Državni hidrometeorološki zavod Izvor: Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) Kao što možemo vidjeti na prikazanoj tablici od srijede odnosno prvog dana veljače je najavljeno pogoršanje vremena kada bi temperature mogle padati iz dana u dan, a prema prognozama i naš otok bi se mogao zabijeliti snijegom kao i ostatak Hrvatske. Ovom prigodom bi istaknuli i jedan apel za koji smo doznali putem društvene mreže Facebook, a tiče se svih stanovnika otoka Krka. Riječ je o udomljavanju beskućnika tijekom ovih hladnih dana. Slika 1. Izvor: https://www.facebook.com/ Dakle, drage Krčanke i dragi Krčani probajte se ovih dana posebno dobro utopliti, a ako imate mogućnost iskažite svoju plemenitost i udomite nekog za koga znate da nema uvjete kao i vi. Vodite računa i u prometu, te nemojte voziti bez adekvatne zimske opreme. Obavijesti 2012-01-31T13:21:28+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odrzan-109.-kolegij-gradonacelnika-grada-krka/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odrzan-109.-kolegij-gradonacelnika-grada-krka/#When:11:33:06Z U uredu gradonačelnika održan je 109. sastanak Kolegija na kojem su osim Darija Vasilića nazočili njegov zamjenik Čedomir Miler, Marinko Bajčić, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Grada Krka, Anton Malatestinić, voditelj Odsjeka za proračun i financije, Đimi Skomeršić, voditelj Odsjeka za komunalno gospodarstvo, Josip Staničić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Krka, Radmila Živanović Čop, voditeljica Imovinsko-pravne službe, Ines Galjanić, stručna suradnica za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Marinka Margan, stručna suradnica za društvene djelatnosti, Igor Hrast, stručni suradnik za gospodarstvo i vođenje projekata (vježbenik), te Mladena Cvitković, viša stručna referentica. Ovotjedni sastanak započeo je rješavanjem predmeta Odsjeka za proračun i financije, odnosno razmatranjem Pisma namjere Auto kluba M.R.C. Sport iz Rijeke vezanog uz (su)organizaciju krčkog reli natjecanja suvremenih i historijskih vozila. Predviđeno je da u ovom značajnom sportskom događanju aktivno sudjeluje sedamdesetak ekipa od kojih svaku čine po četiri člana. No, unatoč prednostima koje donosi takva manifestacija, ukupan trošak njezine organizacije u iznosu od 900.000,00 kn, odnosno trošak kojeg bi trebali snositi suorganizatori u visini od 300.000,00 kn, ne dopušta upuštanje u njezinu realizaciju. Također odlučeno je kako u ovoj školskoj godini Grad Krk neće sudjelovati u sufinanciranju učeničkih izleta, budući za za spomenutu namjenu nema planiranih proračunskih sredstava. Rješavajući predmete Odsjeka za društvene djelatnosti prihvaćen je prijedlog Ugovora o sufinanciranju udruga s područja Grada Krka. Isti će s Gradom potpisati čak 85 udruženja, a utošena sredstva kao i prethodne godine korisnici će morati opravdati polugodišnjim izvješćima. Rješavajući predmete Odsjeka za prostorno planiranje i zaštitu okoliša najprije je, sukladno Zaključku s jednog od prethodnih Kolegija, prihvaćeno zatraženo objašnjenje ponude tvrtke Geoprojekt d.o.o. iz Opatije za dodatne poslove na izradi Urbanističkog plana uređenja UPU 26 Dunat koji se dorađivao zbog usklađenja s II. Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Krka. Povećanje površine predmetnog plana za 164% tako je rezultiralo povećanjem obima posla, a shodno tome i povećanjem cijene njegove izrede za 30.000,00 kn. Na traženje Hrvatskog hidrografskog instituta za uključivanje u izradu znanstveno-stručne podloge koja se izrađuje za potrebe novog Prostornog plana uređenja Primorsko-goranske županije (Analiza luka nautičkog turizma i sidrišta na području PGŽ), zaključeno je kako Grad Krk nije zainteresiran za prethodno planiranu luku nautičkog turizma, već u novom županijskom planu traži predviđanje komunalne. U nastavku, na znanje je primljena ponuda tvrtke Flu-ming d.o.o. iz Rijeke za izradu glavnog projekta odvodnje oboriskih voda Zone B u gradu Krk (Lizeta - DV Katarina Frankopan - Dom zdravlja Krk - ispust u more). Vrijednost ponude iznosi 69.000,00 kn bez PDV-a, odnosno 84.870,00 kn s PDV-om. Međutim, sukladno zaključku, ove se godine neće krenuti s projektiranjem već će se ispitati mogućnosti kako na spomenutoj dionici riješiti imovinsko-pravne odnose. Razmatrajući predmete Odsjeka za komunalno gospodarstvo najprije je prihvaćen Program mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama, štetnih člankonožaca, štetnih glodavaca čije je planirano, organizirano i sustavno suzbijanje mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije od javnozdravstvene važnosti za Grad Krk u 2012. godini. Ovaj Program predložio je Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije. Nadalje, prihvaćena je ponuda tvrtke Geos d.o.o. iz Rovinja za pronalaženje najpodesnijih lokacija za bušenje upojnih bunara (prikupljanje podataka georudarskom opremom) na lokacijama u dijelu ulica Bartula Kašića i Slavka Nikolića na iznos od 8.000,00 kn bez PDV-a, te za troškove bušenja i izrade upojnih bunara na iznos od 25.000,00 kn bez PDV-a. Temeljem Odluke o komunalnom doprinosu Grad Krk oslobođen je plaćanja komunalnog doprinosa za Društveni dom u naselju Linardići. Kolegij je prihvatio prijedlog Ugovora tvrtke Milohnić d.o.o. iz Nenadića o izvođenju obrtničkih radova (uređenje sanitarija) u prizemlju zgrade negdašnje osnovne škole u naselju Milohnići, i to na iznos od 58.804,00 kn bez PDV-a, odnosno 72.328,92 kn s PDV-om. Ova investicija dijelom je Programa rada MO Milohnići za ovu godinu. Osim toga, prihvaćen je i prijedlog Ugovora Elektroinstalaterskog obrta Elbo iz Brsca o izvođenju obrtničkih radova (uređenje sanitarija) prvog kata i uređenju hodnika prizemlja zgrade negdašnje osnovne škole u naselju Milohnići, i to na iznos od 69.042,50 kn bez PDV-a, odnosno 84.922,28 kn s PDV-om. I ova investicija dijelom je Programa rada MO Milohnići za ovu godinu. Nadalje, prihvaćena je ponuda tvrtke Tehno-val d.o.o. iz Njivica za izradu elektro-instalacije na kontenjeru za spremanje sportskih rekvizita postavljenom na terenu Sportsko-rekreativnog centra Josip Uravić Pepi. Vrijednost navedenih radova iznosi 4.574,63 kn s PDV-om. Također, razmotreno je i prihvaćeno stručno izvješće Hrvatskog restauratorskog zavoda o arheološkim istraživanjima na prostoru buduće osnovnoškolske sportske dvorane. Samo istraživanje, pod vodstvom arheologa Josipa Višnjića, provedeno je između 30. ožujka i 26. svibnja prošle godine. Pronađeni pokretni materijal tako je privremeno pohranjen u radionici HRZ-a, dok su nepokretni arheološki nalazi osim putem geodetske stanice dokumentirani i tehničkim crtežom. Rješavajući predmete Imovinsko-pravne službe najprprije je u postupku javne nabave za ustupanje radova na rekonstrukciji Školskog trga (Trga Krčkih glagoljaša), te izgradnji pothodnika između zgrade osnovne škole i sportske dvorane kao jedina pristigla ponuda izabrana ona zajednička Građevinskog poduzeća Krk i tvrtke Fidal d.o.o. iz Rijeke na iznos od 2.620.571,00 kn s PDV-om. Uz to, prihvaćena je ponuda Studia Perivoj d.o.o. iz Malinske za provođenje stručnog nadzora održavanja površina zelenila i uređenja krajobraza za 2012. godinu na iznos od 69.000,00 kn. Na kraju zasjedanja, kao predstavnik Grada Krka u Povjerenstvo za koncesije na lučkom području Županijske lučke uprave Krk imenovan je Josip Staničić.   Izvor: http://www.grad-krk.hr/ Krk 2012-01-31T11:33:06+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/prigodnom-izlozbom-obiljezen-dan-sjecanja-na-zrtve-holokausta/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/prigodnom-izlozbom-obiljezen-dan-sjecanja-na-zrtve-holokausta/#When:11:11:45Z Otvaranjem prigodne izložbe naziva U paklu su zvjezde ravnodušno sjale u Galeriji Decumanus, čiju organizaciju potpisuje Udruga antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka, obilježen je Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta koji se od 2005., sukldno odluci Ujedinjenih naroda, obilježava 27. siječnja. Zadaća njegova postojanja jest očuvati sjećanje na žrtve Holokausta, kao i potaknuti razvoj obrazovnih programa o genezi i povijesti Holokausta, čime se želi pokazati odlučnost u pomaganju sprečavanja čina genocida u budućnosti. Sam postav, koji je  uspio privući mnoštvo posjetitelja različitih generacija, sjedinjuje istraživanje profesorica Mirele Caput i Ines Grgurine s naglaskom na svjedočanstva logoraša/ica s područja Liburnije pretočena u nisku plakata i video, zatim popis logoraša s područja otoka Krka, nekolicinu portreta Svetlane Volarić, slikarice i književnice koja je inspiraciju za svoju umjetnost pronašla u vlastitim logoraškim danima, niz vrijednih artefakata koji otkrivaju mnoge činjenice iz otočke povijesti poput pisama Čede Žica, logoraškog habita ili memorabilija vezanih uz djelovanje Svetlane Volarić, te prezentaciju koja educira o povijesti Holokausta, ali i šire pojašnjava sve izložene elemente. Pred punim euditorijem izložbu je otvorio Darko Fanuko, predsjednik UABiA otoka Krka, pozdravivši najprije sve okupljene, a posebno prisutne logorašice, predsjedništvo Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije, te one koji su pomogli u realiziranju postava, osobotio članove Udruge predano angažirane na prikupljanju materijala. Uz nastavku, izdvojio je kako izložba svoj naziv duguje naslovu knjige Svetlane Volarić, koja također predstavlja jedan od izloženih artefakata, a čija je izložba s ovdje izdvojenim portretima bila postavljena danas daleke 1979. u tadašnjoj Narodnoj čitaonici Krk. Prema riječima Fanuka, ovdje smo se okupili da obilježimo Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, odnosno da u sjećanje prizovemo sve nevine žrtave nacističkih zločina, i to primarno s ciljem edukacije mladih. Na izloženim spiskovima tako je evidentirano ukupno 185 logoraša s otoka Krka, od kojih je živote u logoru izgubilo njih 63. Nakon kratkog uvođenja u ideologiju koja je rezultirala Holokaustom, posetitelji izložbe imali su prilku upoznati i porazgovarati s dvije preživjele logorašice - Maricom Gršković i Maricom Bartolić - koje su na vlastitoj koži osjetile nepravdu, ali i nelogičnost, ideologije nacizma. Izložba U paklu su zvjezde ravnodušno sjale ostaje otvorena do 10. veljače 2012., a postav je moguće razgledati svakim radnim danom od 10.00 do 12.00, te od 17.00 do 19.00 sati.   Izvor: http://www.grad-krk.hr/Home.aspx?PageID=395 Krk 2012-01-31T11:11:45+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/razigrani-stafordski-terijeri-ovcaru-iz-skrpcica-na-otoku-krku-izranjavali-/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/razigrani-stafordski-terijeri-ovcaru-iz-skrpcica-na-otoku-krku-izranjavali-/#When:10:34:48Z Iako to ne može nedvojbeno dokazati, Bajčić tvrdi da sve upućuje da su upravo već  svima znani psi, koje vlasnici često puštaju da se »istrče«, u pravilu bez povodca i  brnjica, izranjavali njegove ovce do te mjere da ih je morao dati zaklati SKRPČIĆI   Marijan Bajčić  iz krčkog sela Skrpčići požalio nam se na veliku štetu koju su njegovu stadu ovaca napravili psi. Neizravno ukazujući, odnosno sumnjajući na krivnju mještanke jednog susjednog sela, čiji se psi nerijetko slobodno kreću područjem na kojem je  prije nekoliko dana stradalo sedam njegovih ovaca, Bajčić se putem  medija odlučio otočane pozvati »na zdrav razum i savjest«, kako se  nešto slično više nikome ne bi ponovilo, ali i kako, ne daj Bože, iduća  žrtva razularenih pasa ne bi postalo kakvo dijete. – Iako sve ukazuje na krivca za pravi masakr kojemu sam prije nekoliko dana svjedočio unutar ograđene parcele gdje pasem svoje neveliko  stado, ništa ne mogu dokazati – požalio nam se svime rezignirani  Bajčić, dodavši kako se ono što je ipak nedvojbeno dokazano i evidentirano od nadležnih veterinarskih službi i policije odnosi na njegovih  šest izranjavanih ovaca i jedno janje. – Američki stafordski terijeri – prilično veliki i snažni psi, ovdje se često slobodno kreću, to znaju svi moji  sumještani koji su mi se, nakon što su čuli što se dogodilo mojim ovcama, ovih dana sami javljali. Mnogi pastiri, poljoprivrednici i »šetači«  potvrđuju mi da ih, kao i ja, viđaju u okolici našeg mjesta. Njihovi ih  vlasnici u prirodu vode na »istrčavanje«, u pravilu bez povodca i brnjica, a jedan suseljan požalio mi se i da je ne tako davno jedva spasio  svog malog mješanca nakon što su u šetnji nabasali na ove – navodno  neopasne i »tek zaigrane« pse, koje su neki vidjeli i zakrvavljene – kaže  nam Bajčić.  Na svojem sam stadu vidio tragove tih »zaigranih kućnih ljubimaca«  nastavlja naš sugovornik koji je, po preporuci veterinara, klanjem bio  prisiljen skratiti muke svojim izranjavanim ovcama. Čak sam i u polju  uz pomoć gipsanih odljeva tragova u zemlji uspio dobiti potvrdu da su  upravo ti ili isti takvi psi tog dana »ordinirali« u mom stadu. Ne znam  što bih dalje. Konzultirao sam odvjetnike, razgovarao s policajcima, veterinarima, čak i lovcima na čije postupanje također imam primjedbi –  kaže nam ovčar iz Skrpčića koji nakon svega ipak ne kani povesti sudsku bitku za nadoknadu štete koju je pretrpio.  – Nažalost, ne vjerujem u naše sudove niti u razumno trajanje ovakvih postupaka koji bi me u konačnici samo bacili u dodatni trošak. Ono  što međutim ipak želim reći javnosti, a posebice nesavjesnim vlasnicima ovakvih pasa, jest to da ne mogu tako postupati i da to što će se  ovog puta možda izvući, ne znači i da je to što njihovi psi čine prihvatljivo – zaključio je Marijan Bajčić, koji svoje ovce sad više ne ispušta iz  vida. Neodgovorni vlasnici – Uz materijalnu štetu koja mi je nedvojbeno napravljena, meni i svima koji su vidjeli što su ti psi kadri učiniti ostaje i strah da se možda jednog dana sam ne nađem na putu takvih pasa, snažnih i okretnih životinja za čija su nedjela krivi ponajprije njihovi neodgovorni vlasnici –  zaključio je Bajčić.   Izvor: http://www.novilist.hr/ Crna kronika 2012-01-31T10:34:48+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/ti-ne-znas-da-sam-sinoc-u-maskarama-bila/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/ti-ne-znas-da-sam-sinoc-u-maskarama-bila/#When:14:06:53Z „Ti ne znaš da sam sinoć u maškarama bila…“ stihovi su dobro nam znane pjesme Maškare, ča mogu maškare, a ljudi moji, maškare mogu sve i to je ono što nam daje snagu i volju. Preuzeli smo vlast i sada je naše vrijeme, a vrhunac našeg vladanja su maškarane subote u šatoru na autobusnoj stanici u gradu Krku. Iako se držimo one stare uzrečice „krepat ma ne molat“, nije ni nama lako. Treba se za subotu dobro pripremiti, a to podrazumijeva okupljanje društva, smišljanje ideja za masku i konačan dogovor, a zatim tek slijedi tjedan priprema i šivanja. Naravno, važno je sve to dobro podmazati fritulama, kroštulama ili domaćim kobasicama i zaliti po izboru (u obzir dolazi sve osim vode i soka) i nakraju biti dovoljno lud i dobro se zabavljati. Niti jednu maškaranu zabavu ne smije se propustiti jer jedino tako se tradicija i običaji mogu zadržati. Pa dragi moji čitatelji, ako se do sada niste maskirali, pridružite nam se ove  subote, zaboravite na brige i probleme, opustite se i dobro se s nama  zabavite. „Zbogom pameti - dobrodošla ludosti“ uzrečica je maškara, a zapovijed „U skladu s time se i ponašati“. J Zabava 2012-01-30T14:06:53+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/lutajuci-na-promociji-cd-a-ts-boduli/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/lutajuci-na-promociji-cd-a-ts-boduli/#When:12:41:23Z Sigurno svi znate onaj vic kad su onog uvrnutog lika pitali kako je bilo na sahrani. A on je rekao da je bilo odlično, puno ljudi, svi lijepo obučeni, svirala je odlična pleh-glazba, jedino mu je krivo što nitko osim njega nije plesao. E, tako sam se i ja osjećao sinoć u kafiću „Piccolo“ u Puntu. Ne, nije zato što sam jedini plesao, nije da ne bih, ali je bila velika gužva i nije bilo mjesta za takve djelatnosti. Tako sam se osjećao zato jer sam se jedini maskirao. Ma možda je i dobro, barem me nitko nije prepoznao. Sigurno se pitate što sam tamo radio. Ne brinite, odmah ću vam reći. Jedna ptičica mi je šapnula (hvala joj!) da će tamo (vokalno) tamburaški sastav „Boduli“ imati promociju svog prvog CD-a pod naslovom „Samo tako“. A moje lutajuće znatiželjno srce ne bi izdržalo da to ne vidi. I krenuo sam. Nažalost, između Krka i Malinske naišao sam na prometnu nesreću. Pokraj ceste je na krovu bio jedan bijeli auto. Bilo je mračno, a tamo je bila i murja pa ne znam puno o tom udesu. Ipak sam sretno stigao do Punta i bez problema našao taj kafić „Piccolo“. A tamo veeelika gužva. Vjerujem da su dečki znali da će se okupiti toliko naroda promociju bi održali u sportskoj dvorani. Tamo nas je čekao šampanjac. Ajme majko, imao sam dojam da prisustvujem dodjeli Oscara. Dečki su se stvarno pripremili i sve prekrasno organizirali. Uz brojne goste (nisam brojao jer mi je to bilo naporno) prisutni su bili članovi obitelji, prijatelji… a sasvim normalno i kompletna ekipica Bodula-tamburaša: Fran, Josip, Daniel, Ernest i Ivica sa svojim instrumentima. Feštu je otvorio Ernest pozdravljajući sve prisutne. Ljudi moji što taj dečko može pričati. Čak mu ni moja zakonita nije ravna, hahahaha. Ma zezam se. Stvarno je bio dobar. Nakon pozdrava ispričao je kratku pričicu o nastanku njihovog CD-a: „Jednom davno… (ili možda ne tako davno, ali priča je svejedno prava) okupili su se momci neki, pa zasvirali tamburu, te uz nju i zapjevali… Hodali oni tako i putovali neumorno svijetom i svirali, svirali i svugdje gdje bi se zatekli, uveseljavali ljude razne, dok jednog dana nisu na trenutak zastali i odlučili snimiti svoj prvi nosač zvuka – CD. Ušli oni tako u omanji studio u gradu svima znanom – Kraljevici, svirali, pjevali i snimali danima i noćima… sve dok svoj prvi CD nisu do u tančine zapržili…“ U nastavku je na duhovit način predstavio članove tamburaškog sastava Boduli, potom je spomenuo sve koji su zaslužni za izlazak tog CD-a i zahvalio se sponzorima, promicateljima, svojim obiteljima… Baš mi je bilo lijepo kad je spomenuo i ovaj naš nezavisni krčki portal i poimenično se zahvalio svim urednicima na podršci koju su im davali. Bilo mi je malo žao što sam se ja maskirao jer bi se onda možda i meni zahvalio. Siguran sam da će se urednici složiti sa mnom da nam je bilo drago i da ćemo ih i dalje pratiti i podržavati. Napokon su uzeli instrumente u ruke i zasvirali i zapjevali pjesmu klape Sol „Boduli su duša Kvarnera“. Na kraju sam uspio uhvatiti Frana Karabaića da specijalno za naš portal kaže nekoliko riječi. Našli smo jedino tiho mjesto tamo – skladište, da na miru malo popričamo. Rekao je da je početak TS „Boduli“ bio početkom 2009. godine, kad su se skupili u prostoru KUD-a Punat, uzeli tambure u ruke i samo tako zasvirali jednu pjesmu (više se ne sjeća koju). I bi dobro! Osnovali su tamburaški sastav kojeg su nazvali (ne znam zašto, hehe) „Boduli“, krenuli s probama pa svirkama… i na kraju, kao kruna njihovog rada, izdali ovaj CD kojeg su jednostavno nazvali „Samo tako“. Do sada su imali preko 250 nastupa. Svaki od njih je, kako kaže, poseban, ali u sjećanju mu je ostala prva „gaža“ gdje su svirali za bivšeg predsjednika Mesića. Možda je njima to najdraži nastup, ali Mirandi Šebelji i ekipici s portala otok-krk.org je zasigurno najdraža njihova svirka u Malinskoj, 6. siječnja na dodjeli priznanja osobi otoka Krka za 2011. godinu. Značajan im je uspjeh kad su osvojili 3. nagradu publike na prošlogodišnjem festivalu „Grobnička skala“. Na kraju je pozdravio sve čitatelje i uredništvo našeg portala, a posebno šef'cu. Svakako ću joj prenijeti pozdrave kad ju vidim. Ako ne zaboravim... Uslijedila je fešta uz sendviče, piće, druženje, pjesmu… ali ja nisam ništa od toga uzeo. Čak nisam ni nažicao CD, nego sam ga kupio. Nemam pojma što se to događa sa mnom. Je li to zbog hladnoće, prometnog udesa kojeg sam vidio ranije ili… Malo sam zabrinut pa ako netko zna nekog dobrog psihića nek' mi javi. Samo da nije skup. Vidio sam tamo legendarnog fotografa Srđana Hulaka kako škljoca svojim fotićem. Slučajno sam imao u džepu plastičnu igračku – fotić. Onda sam se i ja pravio važan da i ja slikam. Sad ću Srđanu maznuti nekoliko fotki i staviti ovdje. Možda ne primijeti. Gledam sad taj njihov CD. Baš lijepo izgleda. Zapakiran je u prozirnu foliju ili, kako Fran kaže da se to po domaću kaže, cover. Nekako sam ga uspio odmotati uz pomoć zuba i škara. Na njemu se nalazi 13 pjesama od kojih su prvih 11 obrade poznatih hrvatskih hitova, a zadnje dvije njihove autorske – „Punte moj“ (autori M. Valković i M. Karabaić) i „Na pune jidra“ (A. Crnković autor glazbe i teksta) s kojom su osvojili treće mjesto na prošlogodišnjoj „Grobničkoj skali“. A sad me pustite na miru da poslušam sve pjesme. Lutajući reporter 2012-01-30T12:41:23+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/kvarner-family-na-otoku-krku/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/kvarner-family-na-otoku-krku/#When:21:16:13Z U petak, 27. siječnja održana je i treća subregionalna edukativna radionca "Kvarner family" za otok Krk. Domaćini su bili TZ otoka Krka, TZ Općine Malinska - Dubašnica i hotel "Malin". Oko 150 građana - iznajmljivača obiteljskog smještaja i još tridesetak potencijalnih iznajmljivača imalo je prigodu saznati informacije o najvažnijim aktivnostima TZ Kvarnera na provođenju sustava kvalitete "Kvarner family". Polaznici su pokazali veliko zanimanje za informacije o promotivnim aktivnostima TZ Kvarnera i članica, kao i mogućnostima korištenja interneta u promociji i podizanju standarda usluge u smještajnim objektima. Vrlo korisne informacije bile su i one o jednostavno primjenjivim mjerama osiguranja imovine građana i gostiju, zatim o zakonskoj regulativi vezanoj za djelatnost i povezivanju svih dionika turističkih destinacija kroz sustav destinacijskog menadžmenta. Polaznici edukacije su aktivno sudjelovali u SWOT analizi projekta, a dali su i svoje mišljenje o prednostima i nedostacima vlastite usluge i ponude destinacije. Uigrani tim trenera - ugostiteljskih djelatnika hotela "Malin" prenio je svoja praktična iskustva s recepcije, treneri su pokazali kako se priprema suvremeni doručak, kako izgleda moderna hotelska soba i kako se hortikulturno uređuje interijer i okoliš hotela. Poseban dojam na polaznike edukacije ostavilo je uređenje soba u hotelu "Malin" koje su dizajnirane i opremljene na poseban način: detalji glagoljice na rubovima plahti, slika Frankopanskog kaštela koja skriva TV prijemnik, elementi kamenog suhozida u suitu "Frankopan"... samo su detalji osobnog pečata kojeg su sami vlasnici, članovi obitelji Turčić, utkali u četverozvjezdani "Malin". Nekada i sami iznajmljivači obiteljskog smještaja, Turčići su se odlučili na vrlo smjeli potez kada su u ratno vrijeme preuzeli derutni i zapušteni hotel. Uz puno osobnog rada i ulaganja danas je ovaj objekt pozitivan primjer privatizacije i jedini hotel na otoku Krku koji posluje tijekom cijele godine. Radionicama su prisustvovali i izlagači usluga i opreme za iznajmljivače obiteljskog smještaja na malom sajmu obrtnika u organizaciji Županijske obrtničke komore Rijeka. Svi polaznici dobili su uvjerenje o pohađanju radionice iz ruku direktorice TZ Kvarnera mag. sci. Irene Peršić Živadinov. Edukacijske radionice "Kvarner family" organizira TZ Kvarnera s članicama, a na njima sudjeluju i predstavnici MUP-a PU PGŽ, Ureda državne uprave PGŽ, Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, informatičke tvrtke "Multilink", Povjerenstva za provedbu projekta "Kvarner family", predstavnici turističkih zajednica i hotela - domaćina. Sljedeća, četvrta po redu, edukacijska radionica za sve zainteresirane iznajmljivače i one koji to tek žele postati, održat će se u Opatiji u hotelu "Milenij" u utorak 31. siječnja s početkom u 16 sati. Sudjelovanje je besplatno i obavezno za domaćine - nositelje znaka kvalitete "Kvarner family". Turizam 2012-01-29T21:16:13+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/snimljena-pjesma-poljickih-maskara/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/snimljena-pjesma-poljickih-maskara/#When:00:39:55Z Maškarana skupina BABINE iz Poljičke komune, u koju spadaju sela Poljica, Bajčići, Nenadići, Brusići, Brozći i Kapovci, već stoljećima na tradicionalan način obilježava mesopusne dane. Grupa od 40-50 „grdo“ maskiranih mještana, vozovima i traktorima, obilaze gotovo sva domaćinstva tih sela, gdje ih domaćini časte sa vinom, kobasicama, hroštulama … Ove su godine snimili i svoju himnu. Na tekst Ivana Bajčića - LOLE i glazbu Ivice Brusića BRUJA, pjesmu izvode mještani tih sela. UŽIVAJTE ! Zabava 2012-01-29T00:39:55+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/titlovi-da-se-stiltas/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/titlovi-da-se-stiltas/#When:14:06:12Z Da mi nema tog interneta, tko zna čemu bih se ja toliko čudio, da mi nema tog interneta... Kako li su samo starije generacije mogle voditi smisleni život prije internetskog doba?! Govorilo se nekad u krugovima tih starijih generacija da ako staviš prst u more da si onda povezan s cijelim svijetom. To ja izreka o moru i prstu donekle i, hmm, držala vodu, sve dok se internet nije razvio u monstruma informacija i komunikacija kakvim ga danas znamo. Dovoljno je tako danas imati neki uređaj s kojim se može ići na internet i to je to. Spojen sa svijetom, svijet spojen s tobom. Unatoč tome što je čovječanstvo dobilo mogućnost da preko interneta bude povezanije i informiranije, internet u najvećem slučaju koristimo uglavnom za zafrkanciju.   Kobni Bryant E pa tako sam se i ja zafrkavao malo na jednoj društvenoj mreži čiji sam ponositi član. Onako letimično sam gledao newsfeed (valjda se to zove u hrvatskoj inačici novosti ili tako nekako), a na njemu se razbježale poveznice mojih virtualnih prijatelja. Netko stavlja slike, pa kratke citate, pa poveznice od YouTube-a, članaka... I zapne meni za oko jedna vijest s portala taman toliko da me izbaci iz sjedala dosade. Bila je to vijest jednog poznatog srpskog portala, a naslov mi se činio vrlo zanimljivim jer je vijest obrađivala određenu poliglotsku vještinu jednog od najboljih košarkaša današnjice Kobea Bryanta! Kliknuo ja tako na poveznicu s naslovom „Kobi baš voli da psuje na srpskom“ čisto iz znatiželje i te internetske zafrkancije. I fakat, Kobe baš voli psovati na srpskom u tri različita isječka on spominje p**** mater, a kaže i puši k**** i moram mu priznati to je jako dobro savladao. Međutim, nisu me šokirale toliko ove Bryantove psovke koliko sama činjenica da su na srpskom! Uzeo sam malo predah od tog silnog šoka, podigao sam glavu prema nebu, odnosno plafonu dnevnog boravka, ustanovio da je u meni najbližem kutu paučina i da mi je očito dosta godina bila paučina  ispred očiju. Kako, dovraga, nisam kužio da i ja znam psovati na srpskom kao i Kobe Bryant!?! „Čekaj“, pokušao sam se smiriti, „Možda je riječ o nekom famoznom hrvatsko-srpskom, možda je to ostavština iz one bivše SFRJ u kojoj se nisi dugo morao zadržavati? Možda si jednostavno neinformiran i to je to. I ništa više...“. Zar je moguće da i Srbi imaju iste riječi za psovke kao i mi Hrvati? Kako to? Ustvari, zafrkavam vas. Nisam se to pitao, ali sam mogao, zar ne? Mislim koje su uopće sličnosti hrvatskog jezika sa srpskim, crnogorskim i bosanskim jezikom, osim toga što svi nose naziv jezik i što se možemo sporazumijeti na vrlo jednostavan način. Za naše jezike dobro bi došla ona Balaševićeva „ma princip je isti / sve su ostalo nijanse“, i to je fora i tu je poanta, možemo se sporazumijeti, a opet imati svoje različite jezike i svoja različita narječja, ali...   Ali Uvijek je taj jedan – ali – nekim ljudima nije nikad dosta da se uhvate u koštac s tim razumjevanjem naroda i narodnosti Regiona pa onda pokušavaju na sve načine da jezik mjenjaju po različitim ključevima. I sami smo, na kraju krajeva, ovdje u Hrvatskoj mogli posvjedočiti tome kada se devedesetih godina pokušalo uvesti neke nove riječi koje su kod puka uglavnom postigle obrnuti efekt. Ljudima je bilo smiješno koristiti te nove nazive, tako da su, neka se nitko ne uvrijedi, primjerice „zrakomlati“ postali glavna tema birtijskih sprdnji u dobrom društvu. Da bi se proradilo na razlikama, čak se i 1998. godine titlovao popularni srbijanski film Srđana Dragojevića „Rane“, to je samo još više podiglo kultnost i popularnost toga filma pogotovo rijetki primjerci na VHS-u s hrvatskim titlovima – to je valjda bio jedan sasvim drugi trip u ovom odličnom filmu... Ali odlazim možda malo previše u širinu. Foto: http://www.filmski.net/ Čemu sve ovo? Pa zbog reakcije Vijeća za elektroničke medije na prikazivanje filma Zorana Čalića „Žikina dinastija“ u programu RTL-a Hrvatska. Vijeće za elektroničke medije je upozorilo RTL da su “pružatelji medijskih usluga dužni objavljivati program na hrvatskom jeziku ili u prijevodu na hrvatski jezik” pozivajući se na Zakon o elektroničkim medijima, članak 4. Što će reći da se u ovom primjeru „Žikina dinastija“ ili bilo koji ostali film srpskog, bosanskog i crnogorskog jezika mora prevesti na hrvatski jezik unatoč tome što je riječ o srodnim jezicima koje, kako vidimo, nije teško razumjeti. Vijeće za elektroničke medije priznaje da su i druge televizijske kuće lako prelazile preko ovog članka u Zakonu o elektroničkim medijima te da su ga, je li, kršile. Međutim, na RTL su se, kako navode u Vijeću, tužili gledatelji, a naznačuju da, pomalo baseballskim riječnikom, RTL ipak ima i tri opomene. To je naravno lansiralo lavinu raznih rasprava u medijima. Pale su kritike na rad Vijeća za elektroničke medije, pa na Zakon o elektroničkim medijima, odnosno na članak Zakona koji je loš... Povele su se rasprave o besmislenosti titlovanja na hrvatski jezik srbijanskih filmova ili općenito filmova na nekom od srodnih nam jezika i kamo sve to vodi. Netko je čak bio i postavio pitanje što napraviti kada netko u nekoj emisiji informativnog ili zabavnog karaktera ugosti osobu koja govori bosanski, srpski ili crnogorski jezik. Treba li ga titlovati, treba li srediti simultanog prevoditelja i slično? Što onda učiniti s onim starim filmovima gdje, ne znam, npr. glume Boris Dvornik i Bata Živojinović partizane. Treba li titlovati onda samo srpske glumce u tim filmovima? Dobro, to je samo mala zafrkancija, ali da ironija bude još veća to se pitanje o titlovima na hrvatskom postavlja kada kinima hara još jedan hit film Srđana Dragojevića pod nazivom „Parada“. Što će reć' da se od „Rana“ do „Parade“ očito nije gotovo ništa promjenilo u mentalnim sklopovima. Umjesto da se potencira prednost razumijevanja među narodima na ovom brdovitom Regionu da bi se ostvarila neka suradnja i zdrava komunikacija, mi se trudimo raditi posve suprotno, a jezici navodno služe da se čovjek može bolje sporazumijevati s drugim čovjekom. Koješta ili svašta! Kolumna 2012-01-28T14:06:12+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/lutajuceg-muci-matematika-i-politika/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/lutajuceg-muci-matematika-i-politika/#When:18:47:10Z Konačno sam postao svjestan da je recesija zahvatila i mene. Ma i nije bilo teško to shvatiti jer sâm pogled na svog ministra financija Ta-ku-ji-na otkrio mi je pravo stanje stvari – da je prazan. I što sad? Tražiti strateškog partnera ili proglasiti stečaj? Ni jedno ni drugo mi se baš ne sviđa. Onda mi je pala na pamet ideja da iskušam sreću. Otišao sam u kockarnicu, ali mi tamo nisu dozvolili da igram, ne zato što sam maloljetan (to svakako nisam, ja sam puno punoljetan), već zato što nisam imao ni kinte. Ipak sam im tamo, dok nisu gledali, maznuo jednu kocku pa ću je iskoristiti za sreću. Na njene stranice napisao sam po jedno od zanimanja kojim ću se baviti. I alea iacta est, ili po naški bacio sam kocku. Odletjela je visoko u zrak i nakon nekoliko minuta pala mi na kurje oko. Nakon što su mi se s očiju maknule sve zvijezde i zvjezdice, vidio sam, nećete vjerovati, da je pala na šesticu. A na njoj je pisalo zanimanje političar. Ajme majko, pa kud ja ovakav antipolitičar da odem u političare? I kamo? U parlament EU, Sabor RH ili u skupštinu Grada Zagreba ili Krka? I kakav političar da budem? Štedljiv, kad sadašnji ministar Arsen Bauk koji je u 4 godine od saborske plaće od 18.628 kuna uštedio 597.000 kuna. Budući da s matematikom baš i nisam neki prijatelj, angažirao sam svog prijatelja M-a da mi izračuna kako je to moguće. Nakon zbrajanja, množenja olovkom, prstima… izračunao je da je zaradio ukupno 894.188 kuna. Kad je odbio njegovu ušteđevinu, ispalo je da je potrošio 297.188 kuna. Znači da je mjesečno trošio 6.191 kunu. Oho, to mi se sviđa, makar je moj prijatelj matematičar tresao glavom i rekao da on mjesečno potroši samo oko 4.000 kuna. Znam da bi potrošio mnogo više, ali tolika mu je plaća. Još je napomenuo da je taj Bauk pravi rasipnik kad mjesečno toliko potroši, a samac je, dok navedeni matematičar ima četveročlanu obitelj. Ma briga me za matematičara, ali zanimljiv mi je ovaj političar. Stvarno štedljiv čovjek. Ali odmah su ga nazvali škrtim bodulom i monom i stupidom. Šeks, Kajin, Sanader i ostala bad company su izjavili da oni ne žele biti stupidi i mone pa su uzeli saborske mirovine. A to što u 20 godina saborskog mandata nisu ništa uštedjeli je samo zato jer im je draže da ih zovu rasipnici nego škrtice. I sad molim ako mi netko može pomoći u ovome što me muči: 1. Da li da se kao političar aktiviram na lokalnom, državnom ili europskom nivou? 2. Da li da budem političar-škrtica ili političar-rasipnik? 3. Da li netko zna neko dobro sredstvo za ili protiv kurjih očiju?   Idem sad navijati za naše kauboje da rasture Srbe na parketu, a ne na parkiralištu. Zato me nemojte ometati za vrijeme tekme! Lutajući reporter 2012-01-27T18:47:10+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/baby-boom-na-krku/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/baby-boom-na-krku/#When:15:27:32Z Mali Ivan jedna je od 68 novih beba koje su u prošloj godini zaplakale u gradu Krku. 'Čak štoviše, mislim da nas ima puno koji smo s trećim djetetom', rekla je ponosno Sanela Jurešić. I ne samo trećim, i četvrtim pa i sedmim. 'Rođeno je 30 posto više djece od desdetogodišnjeg prosjeka', rekao je Dario Vasilić, krčki gradonačelnik. Ta se lijepa statistika ponavlja već drugu godinu zaredom pa više nije riječ o iznimci. 'Dobre su najave, očekujemo da ćemo upravo to, na 70-tero djece godišnje i ostati, a to su tri sigurna razredna odjeljenja', dodaje Vasilić. Krk spada među pet hrvatskih gradova koji najviše proračunskih sredstava ulažu u obrazovanje, a to su mlade obitelji čini se prepoznale. 'Imamo dosta dobru klimu i politiku prema djeci', objašnjava Bernard Oroši. Nova škola i vrtić u kojemu nema liste čekanja svakako su najveća prednost. Tu su i poticaji za svaku novu bebu, ali i sve ono drugo što život može činiti ugodnim. 'Drugi otoci su možda malo slabiji zbog toga što nemaju povezanost s kopnom i blizina Rijeke kao možda nekog centra', kaže Denis Feretić. 'Mirno i stabilno okruženje za život, poticajno je. Grad se lijepo razvija, razvijaju se i poduzetničke i druge djelatnosti', kaže Vasilić. Sve više mladih odlučuje se tako vratiti, ili čak doseliti na otok. 'Ja sam inače iz Rijeke i trebalo mi je malo da se naviknem, ali odgovara mi ova mirnoća', rekla je Jelena Pavlović. 'Mislim da obiteljski život, više prednosti ima u manjim sredinama', zaključuje Sanela. Krk je dobitnu formulu, čini se pronašao, a nastave li ovim tempom, možda će morati pronaći i dodatna sredstva za izgradnju još jedne škole i vrtića. Zanimljivosti 2012-01-27T15:27:32+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/unistavajmo-zastave-eu/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/unistavajmo-zastave-eu/#When:11:00:12Z Svatko smije uništiti zastavu, nitko ne smije uništiti slobodu – uzdigne li se ideja Europe do toga izvornog značenja, ideal će potvrditi vlastiti smisao Ako je nelegitimno referendumsko »za«, još je manje legitimno referendumsko »ne« – taj paradoks izbija iz nezadovoljstva protivnika Hrvatske u EU. Eurofobi – jer to su protivnici EU, ma koliko se prikazivali »euroskepticima« ili »eurorealistima« – nemaju pravo apstinente uvrštavati u svoj tabor. Ili, ako to pravo svojataju, podjednako bi ga mogli svojatati i oni koji su glasali »za«. Aporija apstinenata naprosto je nerješiva – oni su svoju nemuštu šutnju odabrali sami, nitko ih na nju nije natjerao. Njezin je nedostatak značenja jasan: ni »za« ni »protiv«, ravnodušnost, pozitivna ili negativna, to naprosto ne možemo znati. Ali možda možemo naslućivati: kolumnist Jutarnjeg lista Jurica Pavičić u proteklu je subotu objavio možda jedini neostrašćen, argumentiran i predrasuda lišen euroskeptični tekst, objašnjavajući zašto neće izići na referendum. Protivnici EU iz toga bi teksta mogli mnogo naučiti, jer u njemu su najlošije prošli možda upravo oni sami. Pavičić naime, razočaran načinom na koji je zemlja europeizirana – ili »europeizirana« – naročito neslaganje iskazuje sa zagovarateljima referendumskoga »ne«, ne krijući da mu je baš njihovo primitivno zavjerenjaštvo najvažniji razlog zbog kojega se neće pridružiti tome opskurnome društvu.      Ali kada se eurofobi već osmjeljuju osporavati legitimitet referenduma, morali bi znati da su im argumenti tanji nego što misle. Protiv ulaska u EU glasalo je točno dvostruko manje birača nego za ulazak, a s takvim je »legitimitetom« mudrije ne razbacivati se teškim riječima. Još jedan detalj svjedoči o apsurdnosti njihovih tvrdnji: ako referendum nije legitiman, ni Ivo Josipović nije legitiman predsjednik Republike. Za njega je, naime, u drugome krugu predsjedničkih izbora glasalo samo 0,89 posto birača više nego za ulazak Hrvatske u EU. Riječ je o nešto više od 40 tisuća ljudi, uz minimalan odaziv od 50,13 posto. Dosljedni bi, dakle, morali osporavati i Josipovićev izbor, ali nismo čuli da se itko odvažio na takvo što. Pritom možemo čak i zanemariti činjenicu da je realni odziv na referendum uvjerljivo veći od službenih 43 posto.      Nezadovoljstvo rezultatom referenduma valja dakle prestati pretvarati u politički problem, pa se koncentrirati na sadržaj referendumske odluke. Ona je spektakularna, u svakom smislu ohrabrujuća, dugoročna i civilizacijska. Već dan nakon referenduma, ministrica vanjskih poslova sjedila je s kolegama iz EU, iznoseći inicijative i nove zamisli. Dan poslije toga, hrvatski je predstavnik sudjelovao na ECOFIN-u, gospodarsko-financijskom vijeću EU, razmatrajući kako unaprijediti gospodarstvo Europe. Hrvatska je dakle krenula pravim smjerom, da zauvijek prekine uzaludnu vrtnju u krugu vlastitih nesposobnosti, loših rješenja i još lošijih namjera. Otvorila su se vrata koja omogućuju da se taj krug napokon prekine.      No protivljenje Europi neće nestati tek tako. Otpor, čini se, i nije bio politički, jer protivnici nisu posezali za argumentima, nego za strahovima, predrasudama i stereotipima. Otpor kao da je stizao iz psihološke dubine, iz dugoga trajanja nataloženih kolonijalnih kompleksa, iz grča straha i poštovanja pred tom fantomskom »Europom«. Takav se otpor ne može otkloniti samo argumentima, pa čak ni opipljivim uspjesima. On se topi sporo, i samo u slobodi. I zato treba prestati kažnjavati ljude jer deru i pale zastave EU. Kome je to uopće palo na pamet? Pa što ako ih deru i pale? Prestat će kada shvate da to nije važno, da Europa nije represija i pendrek, nego otvorenost i sloboda. Svatko smije uništiti zastavu, nitko ne smije uništiti slobodu – uzdigne li se ideja Europe do toga izvornog značenja, ideal će potvrditi vlastiti smisao.   Izvor: http://www.novilist.hr/ Politika 2012-01-27T11:00:12+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/sterilizacija-macaka-u-veljaci-s-50-popusta/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/sterilizacija-macaka-u-veljaci-s-50-popusta/#When:16:37:38Z Udruga "Mijau" Rijeka i ove godine organizira akciju sterilizacije mačaka u razdoblju od 1. do 29. veljače 2012. godine. Svi građani imaju priliku sterilizirati jednu ili više mačaka s popustom od 50 %, tj. za samo 205,00 kn po zahvatu u tri veterinarske ambulante u Rijeci.(Veterinarske ambulante su"Kućni Ljubimci" Kozala, Ambulanta "Trsat" i"Vau-Vau"Opatija). Zbog velikog interesa poželjno je naručiti se čim prije. Ranije su mogućnost popusta imali samo oni koji su sterilizirali veći broj mačaka  uz uplatu godišnje članarine od 50,00 kn. S ciljem da se pomogne građanima u doba krize, i ove se godine Udruga odriče članarine i moli sve sugrađane da se odazovu i steriliziraju/kastriraju svoje kućne ljubimce, pa i one mace koje hrane ispred svojih kuća, a koje unatoč tome ne smatraju svojima. Napominje se da Udruga "Mijau" nema azila i ne prihvaća mačiće kako to mnogi misle, a po Zakonu o zaštiti životinja svi oni koji su svjesno dozvolili okote svojih ljubimaca, dužni su zbrinuti legla svojih životinja ili ih sterilizirati/kastrirati. Osnovni cilj je kažu u Udruzi, djelovati preventivno s projektom "uhvati, steriliziraj i vrati" koji se provodi  već 7 god. po uzoru na projekte iz cijeloga svijeta. Iz Udruge "Mijau" mole građane Rijeke i Primorsko-goranske  županije da pomognu ljubimcima na pravi način sterilizacijom, čime se može osigurati normalan suživot čovjeka i životinje. Za više informacija o akciji nazovite volontere na sljedeće brojeve mobitela: 091/543 5819, 091/161 4231, 091/161 4230, 091/887 5688.   Izvor: http://www.baska.hr/ Događaji 2012-01-26T16:37:38+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odrzan-108.-kolegij-gradonacelnika-grada-krka/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odrzan-108.-kolegij-gradonacelnika-grada-krka/#When:16:20:42Z U uredu gradonačelnika održan je 108. sastanak Kolegija na kojem su osim Darija Vasilića nazočili, Marinko Bajčić, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Grada Krka, Đimi Skomeršić, voditelj Odsjeka za komunalno gospodarstvo, Josip Staničić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Krka, Marinka Margan, stručna suradnica za društvene djelatnosti, Igor Hrast, stručni suradnik za gospodarstvo i vođenje projekata (vježbenik), te Mladena Cvitković, viša stručna referentica. Ovotjedno zasjedanje započelo je rješavanje predmeta Odsjeka za društvene djelatnosti kojem je prethodilo podnošenje kratkog izvješća o djeci rođenoj tijekom prošle godine. Tako je, prema podacima Odsjeka za društvene djelatnosti, na području Grada Krka u spomenutom razdoblju rođeno 68 djece, od čega 34 djevojčice i 34 dječaka. U odnosu na prošlu, ove ih je godine rođeno šestero manje, a statistika po mjestima je sljedeća: Krk - 50, Vrh - 6, Kornić - 6, Bajčići - 2, Žgaljići - 1, Brzac - 1, Nenadići - 1, te Poljica - 1. U nastavku, krčkom ogranku Udruge Pokret za život Krčke biskupije odobreno je 3.000,00 kn pomoći za obilježavanje dvadesete godšnjice rada koja se uz bogat i prigodan program planira održati uoči Dana života, 04. veljače 2012., u Hotelu Malin u Malinskoj. Nakon razmatranja prijedloga Doma mladih Rijeka da Krk uključe u akciju Prvi koraci u prometu kojom se osnovnoškolci (prvašići) osposobljavaju za sigurnije kretanje od kuće do škole, zaključeno je kako će ovu edukaciju, kao i prethodne godine, provesti Auto klub Krk budući da se rad ovog udruženja financira iz proračunskih sredstava Grada, a njegov program, pored ostalog, obuhvaća i spomenute radionice. Nadalje, prihvaćen je Sporazum o suradnji Udruge Lijepa naša i Osnovne škole Fran Krsto Frankopan Krk glede inzistiranja na statusu Eko-škole. Ovim se Sporazumom Grad Krk obvezao obnavljanje statusa škole za 2012. financirati iznosom od 8.000,00 kn. Na taj način omogućava se realizacija temeljnog cilja programa međunarodne Eko-škole da se odgoj i obrazovanje za okoliš i održivi razvoj ugrade u sve segmente odgojno-obrazovnog sustava i svakodnevni život učenika, nastavnika i drugih djelatnika škole putem nastavnih, izvannastavnih i izvanškolskih aktiovnosti. Visina participacije usklađena je s Odlukom o visini godišnje članarine koju plaćaju općine i gradovi za osnovne i srednje škole, dječje vrtiće i đačke domove sa svog područja koji imaju status Eko-škole. Kako ove godine nisu planirani traženi izdaci odbijena je zamolba Regionalne organizacije zaštite potrošača Karlovac (ROZP) da im se, sukladno broju stanovnika grada Krka u okviru regije koja obuhvaća pet županija (Istarsku, Primorsko-goransku, Ličko-senjsku, Sisačko-moslovačku i Karlovačku), dodjeli financijska potpora. Udruženju je predloženo da se sljedeće godine javi na natječaj za sufinanciranje programa za zadovoljenje javnih potreba u društvenim djelatnostima koji se tradicionalno raspisuje početkom rujna. Udruzi umirovljenika grada Krka odobrena je zamolba za financiranje vodiceljice Pjevačkog zbora Nono koji je formiran u sklopu udruge, i to iznosom od 200,00 kn po probi koje se održavaju tri ili četiri puta tjedno. Obobrena je zamolba Božidara i Anice Žužić, roditelja mladog i uspješnog jedriličara Marka Žužića, da se iznosom od 1.000,00 kn pomogne njegovo sudjelovanje na 2. Zadar Sailing Olimpic Week koji će se između 27. siječnja i 04. veljače održati u Zadru. Razmatrajući predmete Odsjeka za komunalno gospodarstvo prihvaćena je predstavka Nevenke Dijanić iz Krka vezana uz regulaciju prometa Ulice Kralja Tomislava. Naime, podnositeljica iste traži da se u navedenoj ulici zbog nepostojanja nogostupa izvrši reguliranje prometa, odnosno preregulacija iz dvosmjerne u jednosmjernu, te postave uspornici što bi pridonjelo smirivanju prometa, te većoj sigurnosti pješaka. Nakon analize predloženog, Kolegij je zaključio kako će se najprije Policijskoj postaji Krk proslijediti zamolba da se u navedenoj ulici izvrši mjerenje prometa, a potom pokrenuti inicijativa za postavljanje uspornika. Rješavajući predmete Odsjeka za opće, pravne i kadrovske poslove prihvaćen je prijedlog Ugovora između TKD Ponikve d.o.o. i Grada Krka o načinu korištenja sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u sufinanciranju programa sanacije odlagališta komunalnog otpada Treskavac. Kolegij je podržao Pismo namjere Sveučilišta u Rijeci kojim se poziva na sudjelovanje u radionicama Arhitektura Grada u sklopu projekta osnivanja poslijediplomskog specjalističkog studija iz arhitekture i urbanizma - Urban Architecture. Na samome kraju, prihvaćen je prijedlog Privatne stomatološke ordinacije dr. Karoline Kokić Borić iz Krka za pružanje preventivne zdravstvene zaštite djece u Dječjem vrtiću Katarina Frankopan, u Krku i Vrhu, te se na teret Proračuna za 2012. odobrava iznos od 28.000,00 kn.   Izvor: http://www.grad-krk.hr/ Krk 2012-01-26T16:20:42+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/najava-2.-maskarani-susret-klapa-u-vrbniku/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/najava-2.-maskarani-susret-klapa-u-vrbniku/#When:15:36:03Z VRBNIK - Ovaj petak, 27. siječnja 2012. godine, na već poznatom mjestu gdje se događa glavnina maškaranih zbivanja u Vrbniku - u šatoru na autobusnom parkiralištu - s početkom u 20 sati, održati će se 2. Maškarani susret klapa. Na drugom izdanju Maškaranog susreta klapa nastupiti će ženska klapa "Rožice" - Šapjane, te muške klape "Tramontana" - Kraljevica,  "Rašketa" - Punat,  "Tić" - Tribalj,  „Boškarin“ - Hum,  „Zvonejski kanturi“ – Zvoneća, a nastupiti će i TS  „Boduli“ - Punat. Biti će organizirana bogata tombola, a okupljeni će se moći, nakon Maškaranog susreta, nastaviti zabavljati uz glazbu TS "Boduli" iz Punta. U nedjelju, 29. siječnja 2012. godine, u 14:30 sati je predviđeno okupljanje maškara ispred šatora na autobusnom parkiralištu, da bi u 15 sati maškare krenule put Risike gdje će biti organiziran doček na Placi, te okrepa. Od 16:30 sati pa sve do jutarnjih sati predviđeno je zabavljanje uz grupu Insula. I ovdje će biti organizirana bogata tombola uz zabavni show program. Zatim, u petak, 3. veljače 2012. godine, u šatoru na autobusnom parkiralištu, biti će priređen maškarani "Retro Disco party" - zabava uz glazbu iz razdoblja 70 i 80 - tih godina prošlog stoljeća. Vrbnik 2012-01-26T15:36:03+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odrzana-i-2.-edukativna-radionica-kvarner-family-u-crikvenici-u-hotelu/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odrzana-i-2.-edukativna-radionica-kvarner-family-u-crikvenici-u-hotelu/#When:13:35:03Z „Moram vam nešto priznati, putem internet portala www.kvarnerfamily.hr dobila sam već jednu rezervaciju za 21 dan!“ Ovo nam je u pauzi predavanja priznala jedna od gotovo stotinu prisutnih iznajmljivačica i iznajmljivača obiteljskog smještaja s Crikveničko-vinodolske rivijere koji su danas sudjelovali u edukaciji za postojeće i buduće nositelje znaka kvalitete "Kvarner family". I danas se je govorilo o praktičnim savjetima za poboljšanje sigurnosti imovine domaćina i turista u smještaju koji je sve više na meti provalnika, o zakonskoj regulativi koja regulira djelatnost pružanja usluga smještaja u domaćinstvu, o upravljanju destinacijom i kvalitetom turističke ponude u destinacijama Grad Crikvenica, Općina Vinodolska i Grad Novi Vinodolski. Pomno su bila praćena i predavanja o internet tehnologiji i marketingu na mreži, kao i savjeti za hortikulturno oplemenjivanje okućnice. Predstavljen je program promotivnih aktivnosti smještaja "Kvarner family" od strane TZ Kvarnera, kao i osnovna ideja i ciljevi pokretanja projekta "Kvarner family". U skromnim uvjetima hotela "Internacional" stručno je  osoblje uložilo dodatan trud u prezentaciju uređenja hotelske sobe, poslova recepcije i načina posluživanja doručka. Županijska obrtnička komora i ovom je prigodom organizirala mini sajam obrtnika specijaliziranih za hortikulturno uređenje, internet, zelenu energiju, elektroničke sustave zaštite objekata, marketing i slično. Svi prisutni iznajmljivači dobili su uvjerenja o pohađanju edukativne radionice "Kvarner family 2012." a treneri zahvalnicu TZ Kvarnera. Iz ispunjenih anketa i obrazca SWOT analize u skoro će se vrijeme moći iščitati i mišljenje građana-iznajmljivača o brojnim pitanjima: zakonskim okvirima poslovanja, suradnji s turističkim agencijama i turističkom zajednicom, ograničenjima i prednostima destinacije u odnosu na konkurenciju, mogućnostima i nedostacima projekta "Kvarner family", itd. Više puta izrečeno zadovoljstvo građana glede pristupa TZ Kvarnera, članica i partnera u načinu edukacije i informiranja iznajmljivača obiteljskog smještaja obvezuje organizatore na nastavak ovakvih aktivnosti. Već u petak, 27. siječnja, održat će se edukativna radionica za otok Krk, u hotelu "Malin" u Malinskoj s početkom u 16,00 sati. Nositelji oznake kvalitete "Kvarner family" obavezni su prisustvovati radionici, a svi ostali, koji su u statusu iznajmljivača ili to tek namjeravaju postati, također su dobrodošli. Radionice su besplatne, a sudeći po dolasku građana-iznajmljivača i iz drugih županija, očigledno i korisne. Na radionicu u Malinsku mogu doći zainteresirani iznajmljivači i iz ostalih dijelova Primorsko-goranske županije.   Koordinator projekta "Kvarner family" Nedo Pinezić Turizam 2012-01-26T13:35:03+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/najava-promocije-prvog-albuma-tamburaskog-sastava-boduli/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/najava-promocije-prvog-albuma-tamburaskog-sastava-boduli/#When:20:40:02Z PUNAT – Dečki iz TS „Boduli“ će imati ovu nedjelju, 29. siječnja 2012. promociju svog prvog albuma pod nazivom „SAMO TAKO“. Promocija prvog albuma ovog popularnog krčkog sastava će se održati u caffe baru „Piccolo“ na obali u Puntu  s početkom u  18 sati. Punat 2012-01-25T20:40:02+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/izlozba-u-paklu-su-zvijezde-ravnodusno-sjale/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/izlozba-u-paklu-su-zvijezde-ravnodusno-sjale/#When:20:10:35Z KRK – Udruga antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka (UABiA otoka Krka) organizira povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta prigodnu izložbu „U paklu su zvijezde ravnodušno sjale“ . Postav će objediniti povijesno istraživanje Mirele Caput i Ines Grgurine, slike Svetlane Volarić, ali i nekoliko zanimljivih artefakata iz povijesti otoka Krka. Dan otvorenja ove izložbe je 27. siječnja 2012. godine s početkom u 18 sati u Galeriji Decumanus, a izložbu će se moći pogledati do 10. veljače 2012. godine i to radnim danom od 10 do 12 sati, te od 17 do 19 sati. Krk 2012-01-25T20:10:35+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/skola-za-kvalifikaciju-pcelarica-pcelar/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/skola-za-kvalifikaciju-pcelarica-pcelar/#When:19:21:05Z Udruga pčelara "Kadulja" otok Krk u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Donja Stubica organizira školu za kvalifikaciju: PČELARICA - PČELAR koja će se ove godine održati u gradu Krku. Kako doznajemo od Nedjeljka Mrakovčića, predsjednika ove udruge, prošle je godine školu za Pčelarica - Pčelar pohađalo 34 kandidata, a inače nakon ove škole za kvalifikaciju dobiveno se zanimanje upisuje u radnu knjižicu. Svi zainteresirani se mogu javiti predsjedniku Udruge Nedjeljku Mrakovčiću na kontakt mail butigaomeda@gmail.com ili mogu doći osobno 28. siječnja 2012. s početkom u 16 sati na godišnju skupštinu u Zadružnom domu u Jurandvoru. Obavijesti 2012-01-25T19:21:05+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/upoznajte-svijet-umjetnicke-fotografije/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/upoznajte-svijet-umjetnicke-fotografije/#When:18:39:49Z Srđan Hulak, kolumnist i fotoreporter našeg portala, je pokretač jednog sasvim novog projekta koji će oduševiti mnoge ljubitelje fotografije. Riječ je o web stranici www.prodaja-fotki.com  koju je on pokrenuo da bi mogao na novi i ambiciozniji način promovirati mlade umjetnike i fotografske znalce pred ljubiteljima fotografije. Sam naziv web-sitea „prodaja fotki“ ustvari i mnogo govori. Riječ je o prodaji fotografija, a kako Srđan kaže – Kod nas možete pronaći savršen poklon za uređenje stana prijatelju ili pak pravi detalj za atmosferu u vlastitom prostoru. Galerije koje obuhvaćaju apstrakcije, prirodu, životinje, specijalne edicije fotki, samo su neke od kojih možete birati. Osim Srđanovog opusa, koji ste dijelom mogli upoznati i pratiti na našem portalu, na web stranici prodaja-fotki.com svoje radove će izlagati i ponuditi mlada apstraktna fotografkinja Valentina Bunić, poznavatelj dugih ekspozicija  Hrvoje Baković, poznavatelj minimalističkih motiva Dragan Đerfi, te mladi i moderni fotograf Mario Pućić. Srđan Hulak ističe posebno jednog od najpoznatijih imena fotografije Danijela Frku koji je renomirani podvodni fotograf, te višestruki prvak Hrvatske u podvodnoj fotografiji, a dobitnik je mnogih svjetskih priznanja. Danijel Frka je suradnik mnogih uglednih časopisa poput National Geographic Hrvatska, član je međunarodne komisije CMAS za podvodnu fotografiju 2005 - 2008., a kao podvodni fotograf sudjelovao je na više međunarodnih ekspedicija istraživanja potonulih brodova (SZENT ISTVAN, RE D'ITALIA i dr.). Bolje preporuke zaista nisu potrebne da bi ste posjetili web stranicu http://www.prodaja-fotki.com/  i tako se upoznali s projektom Srđana Hulaka. Obavijesti 2012-01-25T18:39:49+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/od-konkurenata-nismo-puno-skuplji-ali-smo-dosadni/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/od-konkurenata-nismo-puno-skuplji-ali-smo-dosadni/#When:14:35:21Z Iako ima najviše cijene hotelskoga smještaja, Hrvatska kao turistička destinacija nije znatno skuplja od svoje europske konkurencije, ali su je zato sve konkurentske zemlje pretekle po kvaliteti turističke ponude koja uključuje zabavu. Pritom je najveći napredak u svojoj konkurentskoj poziciji napravila Turska. Pokazala je to analiza tržišne pozicije Hrvatske na međunarodnom tržištu, koju je u sklopu Strategije turizma napravio Institut za turizam. Autori su s Hrvatskom usporedili Italiju, Tursku, Maltu, Španjolsku, Bugarsku i Grčku. Pokazalo se da su u 2009. sve te zemlje imale nižu cijenu hotelskoga smještaja (više kategorije) nego Hrvatska, a slijedile su Malta i Grčka. Najniže prosječne cijene soba u hotelima analiziranoga segmenta ponude zabilježene su u Španjolskoj i Bugarskoj. Ako se, međutim, uzmu u obzir druge cijene u primorskom turizmu (cijena prijevoza, restorana, kulture, cigareta, rekreacije), pokazalo se da je cjenovna konkurentnost Hrvatske veća u odnosu na sve druge zemlje mediteranskoga kruga. Razina turističkih cijena u Španjolskoj jedan posto je viša nego u Hrvatskoj, u Turskoj dva posto, na Malti dva posto, u Grčkoj deset posto te Francuskoj 26 posto. Samo Bugarska 14 posto jeftinija je od Hrvatske. Kod zemalja koje razvijaju kontinentalni turizam pokazalo se da su Austrija i Slovenija skuplje, a Mađarska jeftinija od Hrvatske.Kad je posrijedi kvaliteta usluge, mnogo je manje mjesta za pohvaliti se. Autori napominju da su sadržaji i raznolikost mogućnosti za zabavu, sport i kupnju tradicionalno kritične točke hrvatske ponude - percepcija kvalitete sva tri elementa ponude u 2010. godini dodatno je pogoršana u odnosu na većinu konkurenata, Španjolsku, Francusku, Italiju, Grčku i Tursku. U tome nas je najviše pretekla Turska, koja je 2007. u očima turista imala lošiju poziciju nego Hrvatska. Hrvatska pak u 2010. godini bilježi snažan pad konkurentnosti u odnosu na Tursku, posebno u ponudi zabave i mogućnostima za kupnju.   Izvor: http://www.poslovni.hr/   Turizam 2012-01-25T14:35:21+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/u-srednjoskolskoj-sportskoj-dvorani-odrzano-prvo-dvoransko-atletsko-pr/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/u-srednjoskolskoj-sportskoj-dvorani-odrzano-prvo-dvoransko-atletsko-pr/#When:21:33:49Z Otočani koji su se zatekli u velikoj sportskoj dvorani srednje škole „Hrvatski kralj Zvonimir“ tijekom prvog klupskog prvenstva Atletskog kluba „Krk“ svjedočili su pravom prazniku sporta, mladosti i veselja, rijetko viđenoj sportskoj „masovki“ koja je pokazala razmjere dobro organiziranog, sustavnog rada s mladim otočnim sportskim talentima. Čak 115 članova otočnog atletskog kluba ustrojenog prije samo pet godina sudjelovalo je u prvom dvoranskom atletskom prvenstvu otoka Krka, manifestaciji koja je okupila gotovo sve mališane, ali i mlade koji atletiku treniraju u sve brojnijim podružnicama sportskog društva koje djeluje u Krku, Vrhu, Puntu, Baški i Malinskoj. Četverosatno sportsko druženje bodulskih mališana podijeljenih u više starosnih kategorija pokazalo je koliko se kvalitetno i učinkovito u tom klubu s malim otočanima radi, ali i s kakvim se veseljem i natjecateljskim žarom krčki klinci prihvaćaju svega što „kraljica sporta“ sa sobom donosi. Dupkom ispunjene tribine srednjoškolske dvorane s kojih su okupljeni roditelji, braća i sestre, nonići i none te prijatelji glasno bodrili atletičare stvorile su atmosferu u kojoj su svi uživali. Kako nam je rekao Valerij Jurešić, predsjednik AK „Krk“, prvo klupsko prvenstvo pokazalo se punim pogotkom jer je na najbolji mogući način posvjedočilo interesu otočana prema tome sportu i zadovoljstvu djece koja su u domaćem okruženju imala prigodu steći iskustvo velikog sportskog natjecanja. "Ovo je zasigurno temelj organizacije većeg broja sličnih natjecanja i prvenstava koje će već za koji mjesec dobiti i svoje novo izdanje – na otvorenome. Već na proljeće planiramo organizirati još ambicioznije otočno atletsko prvenstvo koje ćemo u djelo provesti na terenima sportskog centra Josip Uravić Pepi"  zaključio je Jurešić. Sudionici prvog klupskog atletskog prvenstva natjecali u u šest starosnih kategorija: Leptirići (djeca rođena 2007. i 2008. godine), tigrići (djeca rođena 2005. i 2006.), cicibani (2003. i 2004.), limači (2001. i 2002. godine), mlađi kadeti i kadetkinje te naposljetku i kadeti, odnosno kadetkinje. Iako su se vrijedni organizatori potrudili da nitko od sudionika kući ne ode praznih ruku, treba spomenuti kako su oni najuspješniji ovjenčani medaljama, a kapetani pobjedničkih ekipa i s prelaznim peharima koje će čuvati sve do idućeg prvenstva, događanja koje ima sve predispozicije da postane tradicionalno. Kad se zbroje svi rezultati, najuspješnija je u konačnici bila sekcija grada Krka (devet pobjeda, šest drugih i tri treća mjesta). Druga je bila Baška (četiri prva, pet drugih i jedno treće mjesto), a treći Vrh (tri pobjede, dva druga i četiri treća mjesta). Punat je zabilježio jedno treće mjesto, a Malinska je ostala bez plasmana među prva tri. (Mladen Trinajstić, Novi list) Sport 2012-01-24T21:33:49+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/noc-muzeja-27.-sijecnja-2012/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/noc-muzeja-27.-sijecnja-2012/#When:22:24:23Z PUNAT - Galerija Toš od 17,00 do 21,00 sat Izložba nakita likovne radionice djevojčica 7. i 8. razreda OŠ. pod vodstvom Renate Klepac i Narcise Modrušan. Nagrađeni radovi na čakavštini. Igrokaz djece iz Dječjeg vrtića. Nastup Ženske vokalne skupine iz Delnica. Likovna radionica (dekupaž tehnika) pod vodstvom amaterke Božice Žic. ---------------------------------------------------------------------- DOBRINJ - Etnografska zbirka od 18,00 do 21,00 sat U petak, 27.siječnja 2012., od 18 sati za posjetitelje u Dobrinju biti će otvoreni: ETNOGRAFSKI MUZEJ, SAKRALNA ZBIRKA, PRIVATNA ETNOGRAFSKA ZBIRKA OBITELJI BARBALIĆ i izložba RENATE GRUBIĆ. Kao popratno događanje organizirana je besplatna kreativna radionica koja će se održati u Društvenom domu u Dobrinju od 18 sati. ---------------------------------------------------------------------- MALINSKA - Galerija sv. Nikole od 18,00 do 23,00 sata 18.00 Otvorenje izložbe Lene Franolić i Gordane Karabaić:Anđeoski nakit Radionica za izradu nakita pod vodstvom Lene Franolić. Prisutni će moći uživati i u recitalima članova Poetske družine Kaliopa iz Malinske te skladbama učenika glazbene škole Mirković iz Opatije. Svi ste pozvani! (MK) Kultura 2012-01-23T22:24:23+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/zapoele-edukativne-radionice-za-iznajmljivae-obiteljskog-smjetaja/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/zapoele-edukativne-radionice-za-iznajmljivae-obiteljskog-smjetaja/#When:08:35:56Z Turistička zajednica Kvarnera, kao dobar organizator i Turistička zajednica grada Rijeke, kao dobar domaćin, privukli su veliki broj zaintetesiranih građana Rijeke i Riječkog prstena u legendarni riječki hotel. Izvrsni domaćini morali su dodavati stolice u prepunu salu za satanke u kojoj je više od stotinu novih i starih domaćina-iznajmljivača pomno slušalo korisna izlaganja o sigurnosti, zakonskoj regulativi, o razvoju i ciljevima projekta "Kvarner family", o upravljanju destinacijom i promotivnim aktivnostima sustava TZ Kvarnera pred nastupajuću glavnu turističku sezonu kao i o internet tehnologiji i marketingu. Radionice se organiziraju u suradnji TZ Kvarnera i članica, te Fakulteta za menadžment u ugostiteljstvu i turizmu. U predavanjima sudjeluju predstavnici MUP-a, PU PGŽ, Ureda državne uprave PGŽ, TZ Kvarnera i TZ domaćina, predstavnici informatičke tvrtke "Multilink" kao i članovi Povjerenstva za praćenje projekta "Kvarner family". U praktičnom dijelu stručni treneri, zaposlenici hotela, demonstriraju način pospremanja i uređenja suvremene hotelske sobe, posluživanja buffett doručka, prijema gostiju na recepciji i hortikulturnog uređenje interijera i eksterijera smještajnog objekta. U organizaciji Obrtničke komore radionicama prisustvuju i obrtnici i poduzetnici specijalizirani za usluge koje koriste iznajmljivači – web marketing, sigurnosni sustavi, hortikulturno uređenje i slično. Na svim radionicama Fakultet za menadžment u ugostiteljstvu i turizmu provodi ankete i SWOT analizu ocjene samog projekta ali i stanja u sektoru. Treneri na kraju dobivaju posebne zahvalnice TZ Kvarnera, a svi polaznici radionica uvjerenje o pohađanju edukativne radionice "Kvarner family". Pohađanje ovih radionica obavezno je za sve nositelje oznake kvalitete "Kvarner family" ali mogu ih pohađati i svi ostali iznajmljivači, pa i oni građani koji tek namjeravaju postati pružatelji ugostiteljskih usluga u domaćinstvu. Program radionica nastavlja se već sutra u Crikvenici u hotelu "Internacional" sa početkom u 16 sati, a pozvani su posebno iznajmljivači Crikveničko - Vinodolske rivijere. U petak 27. siječnja održati će edkativne radionice za otok Krk i to u Malinskoj u hotelu Malin. U ponedjeljak 30. siječnja održati će se edukativna radionica za iznajmljivače Opatijske rivijeru u GH "Milenij" u Opatiji, 8. veljače za otok Rab u hotelu "Padova" u Rabu. Sve radionice počinju u 16 sati. Turizam 2012-01-23T08:35:56+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/hrvatska-u-europskoj-uniji/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/hrvatska-u-europskoj-uniji/#When:20:50:49Z Za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji izjasnilo se 66,27 %, a protiv 33,13 % hrvatskih državljana koji su pristupili današnjem referendumu. Nevažećih listića bilo je 0,60 %. Na referendum je izašlo 43,57 % birača.   Na našem otoku Krku bili su ovakvi rezultati: Grad Krk - 63,26 % za; 36,18 % protiv i 0,53 % nevažećih listića. Na referedum izašlo 47,80 % birača. Općina Baška - 61,58 % za; 37,87 % protiv i 0,55 % nevažećih listića. Na referedum izašlo 49,06 % birača. Općina Dobrinj- 66,32 % za; 33,21 % protiv i 0,47 % nevažećih listića. Na referedum izašlo 46,45 % birača. Općina Malinska-Dubašnica - 64,30 % za; 35,37 % protiv i 0,33 % nevažećih listića. Na referedum izašlo 39,39 % birača. Općina Omišalj - 67,20 % za; 32,02 % protiv i 0,78 % nevažećih listića. Na referedum izašlo 46,31 % birača. Općina Punat - 64,13 % za; 35,38 % protiv i 0,49 % nevažećih listića. Na referedum izašlo 48,60 % birača. Općina Vrbnik - 62,82 % za; 35,63 % protiv i 1,55 % nevažećih listića. Na referedum izašlo 54,36 % birača. (MK) Obavijesti 2012-01-22T20:50:49+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/u-rijeci-predstavljena-knjiga-nikole-kraljica-na-nebu-se-ne-prlja-rublje/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/u-rijeci-predstavljena-knjiga-nikole-kraljica-na-nebu-se-ne-prlja-rublje/#When:18:48:38Z U srijedu, 18. siječnja, u riječkoj Zajednici Talijana predstavljena je najnovija knjiga, 38. po redu, omišaljskog pjesnika Nikole Kraljića pod naslovom „Na nebu se ne prlja rublje/In cielo la biancheria non si sporca“. Knjiga je dvojezično hrvatsko-talijansko izdanje ponajboljih Kraljićevih pjesama na standardnom hrvatskom jeziku i čakavskom idiomu, a objavljena je u biblioteci „Prijevodi i prepjevi“ riječkog ogranka Društva hrvatskih pjesnika. Urednica je Diana Rosandić, a pjesme je na talijanski preveo književnik Giacomo Scotti. U ime izdavača, riječkog ogranka DHK-a, obratila se predsjednica Silvija Benković Peratova. U svojoj uvodnoj besjedi kazala je da su u toj knjizi obuhvaćene ponajbolje pjesme Nikole Kraljića na standardnom hrvatskom jeziku i čakavskom idiomu. Pritom je istaknula i to da je Kraljić tijekom dugog niza godina svoga stvaralaštva ostao vjeran svome Omišlju i njegovoj čekavici. Književnik i pjesnik Giacomo Scotti nazvao je Kraljićevu specifičnu poetiku „kraljevićianom“, a Nikolu Kraljića pjesnikom-filozofom čije pjesme navode na razmišljanje. „U svojoj poeziji Nikola Kraljić progovara o svakodnevnim problemima i univerzalnim temama. Posebno mjesto imaju njegove pjesme pisane na dijalektu, koji je kod Kraljića jezik sjećanja i emocija.“, naglasio je Scotti. U nastavku književne večeri Nikola Kraljić i Giacomo Scotti čitali su Kraljićeve pjesme na hrvatskom i talijanskom jeziku. Jedna od pjesnikovih gošći bila je Dragica Torić Drenovac, koja je napisala tekst o Kraljiću gdje ističe da je on podjednako „ča“ i „što“ pjesnik, kao i pjesnik riba i mora. Čitanju Kraljićeve poezije pridružile su se i pjesnikinje Diana Rosandić i Željka Kovačević Andrijanić, a u ime riječke Zajednice Talijana obratio se Denis Stefan. (MK) Kultura 2012-01-22T18:48:38+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/foto-malinskarski-mesopust-2012/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/foto-malinskarski-mesopust-2012/#When:16:45:52Z MALINSKA - Prije bi se reklo da je referendum o EU u Malinskoj prošao u sjeni maškaranih zbivanja nego, kako stvari stoje, obrnuto! Maškare su se počele okupljati što na Markatu, što na Lastavici i prije 13:30 sati, možda su tome bile i razlog MINI Karnevalske igre u kojima su se natjecale male maškarice iz osnovne škole "Fran Krsto Frankopan" Bogovići, a povorka na čelu s mesopustem EURO GoGo je krenula kako je bilo i planirano s Lastavice u 14 sati. Povorku su činili osim domaćina iz Općine Malinska, maškarane grupe Kataroška i Optimisti iz Dobrinja, Babani i Omišljanski Babani iz Omišlja, te maškare iz grada Drvenika. Kada je maškarana povorka došla na Markat ekskalacija veselja, muzike i zabave je mogla službeno započeti. Voditelj manifestacije Nedjeljko Gržetić je predstavljao pojedinačno grupe i kad je predstavljanje bilo završeno svi su se uhvatili u krug i počeli plesati uz taktove grupe L'Amour. Načelnik Općine Malinska-Dubašnica Anton Spicijarić je predao ključ općine Nenadu Šabalji - Neni, meštru ovogodišnjeg Mesopusta. Tom je gestom simbolično predana vlast u ruke maškarama koja će trajati do Mesopusnog torka odnosno 21. veljače 2012. godine. Nakon primopredaje vlasti obješen je i mesopust EURO GoGo koji će tamo stajati do zadnjeg dana maškarane vladavine kada će biti osuđen i spaljen zbog svojih nedaća tijekom prošle godine. Nešto kasnije započele su i Karnevalske igre u kojima se šest ekipa iz ovih maškaranih grupa u raznovrsnim i maštovitim igrama natjecalo za pravo nastupa u završnici  koja će se održati 10. veljače 2012. godine u Rijeci.  Malinska 2012-01-22T16:45:52+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/natjecaj-za-odrzavanje-parkova-na-podrucju-opcine-malinska-dubasnica/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/natjecaj-za-odrzavanje-parkova-na-podrucju-opcine-malinska-dubasnica/#When:11:41:27Z Na temelju članka 15. Stavka 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu ('Narodne novine' br. 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11 i 84/11) i članka 7. Odluke o komunalnim djelatnostima u Općini Malinska-Dubašnica ('Službene novine primorsko-goranske županije', broj 51/11), načelnik Općine Malinska – Dubašnica objavljuje JAVNI NATJEČAJ Za povjeravanje poslova komunalne djelatnosti održavanja parkova na području Općine Malinska-Dubašnica 1.      Predmet javnog natječaja je povjeravanje poslova komunalne djelatnosti održavanje parkova  na području Općine Malinska-Dubašnica. Pod poslovima održavanja parkova podrazumijevaju se poslovi tekućeg i investicijskog održavanja uređenih parkovnih površina. 2.      Obavljanje poslova iz točke 1. Povjerava se pravnim ili fizičkim osobama temeljem ugovora na rok od 2 (dvije) godine. 3.      Natječajna dokumentacija može se preuzeti u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Malinska-Dubašnica, Lina Bolmarčića 22, Malinska, svakog radnog dana do isteka roka za podnošenje ponuda, uz predočenje uplatnice na iznos od 200,00 kn u korist Proračuna Općine Malinska-Dubašnica, žiro račun  2390001-1825300006, poziv na broj: 68 7706- OIB ponuditelja. 4.      Uz obrazac ponude i troškovnik, ispunjene i ovjerene od strane ovlaštene osobe, ponuditelji moraju dostaviti slijedeće isprave u svrhu dokazivanja sposobnosti za obavljanje poslova koji su predmet natječaja. •    Isprava o upisu u poslovni, sudski (trgovački), strukovni, obrtni ili drugi odgovarajući registar (original ili ovjerena preslika), koja ne smije biti starija od šest mjeseci od dana objave ovog natječaja, kojom dokazuje da je registriran za obavljanje poslova  koji su predmet ovog natječaja, •    Potvrda porezne uprave o podmirenim  dospjelim poreznim obvezama, obvezama iz  mirovinskog i zdravstvenog osiguranja i drugih javnim davanjima (original ili ovjerena preslika), ne starija od 30 dana od dana objave ovog natječaja, •    Dokaz o bonitetu ( BON 1 obrazac, račun dobiti i gubitka, pregled primitaka i izdataka, odnosno odgovarajući financijski izvještaj nadležnih tijela zemlje sjedišta) kojim će dokazati da u prošloj dostupnoj poslovnoj godini nije ostvario gubitak (original ili ovjerena preslika), •    Dokaz o solventnosti (BON 2 obrazac ili. sl.) ne stariji od 30 dana od dana objave ovog natječaja, kojim će dokazati da na žiro računu ponuditelja u proteklih 6 mjeseci od izdavanja isprave nije bilo evidentiranih nepodmirenih obveza (original ili ovjerena preslika), •    Izjavu ovjerenu od javnog bilježnika, ne starija od 30 dana od dana objave ovog natječaja, da ponuditelju i osobi ovlaštenoj za zastupanje ponuditelja nije izrečena pravomoćna osuđujuća presuda  za jedno ili više sljedećih kaznenih djela: udruživanje za počinjenje kaznenih djela, primanje mita u gospodarskom poslovanju, davanje mita u gospodarskom poslovanju, zlouporaba položaja i ovlasti, zlouporaba obavljanja dužnosti državne vlasti, protuzakonito posredovanje,  prijevara, računalna prijevara, prijevara u gospodarskom poslovanju ili prikrivanje protuzakonito dobivenog novca odnosno odgovarajuća kaznena djela prema propisima zemlje sjedišta gospodarskog subjekta Izjavu daje osoba ovlaštena za zastupanje ponuditelja za sebe i kad se radi o pravnoj osobi, za gospodarski subjekt ( dokaz o nekažnjavanosti), •    Popis izvedenih radova u posljednjih tri godine (original ili ovjerena preslika) s potvrdom o urednom ispunjenju ugovora koju daje druga ugovorna strana, a koja sadrži slijedeće podatke: naziv i sjedište ugovornih strana, predmet ugovora, vrijednost ugovora, vrijeme  i mjesto ispunjenja ugovora, te navod o uredno ispunjenim ugovorima. Ponuditelj će dokazati sposobnost ako dokaže da je u posljednjih tri godine uredno ispunio obveze iz barem jednog ugovora o nabavi, za isti posao iz ovog nadmetanja, u pojedinačnoj vrijednosti svakog ugovora jednakoj ili većoj od 250.000,00 kn bez PDV-a.   •    Isprave kojima se dokazuje da u radnom odnosu ima barem jednog dipl. ing. agronomije s radnim iskustvom od najmanje 3 godina na poslovima iz predmetnog nadmetanja, •    Isprave kojima se dokazuje da u radnom odnosu ima barem 7 radnika s radnim iskustvom od godine dana na poslovima iz predmetnog nadmetanja. 5.    Rok za podnošenje ponuda ističe 30. siječnja 2012. god. u 12,00 sati bez obzira na način dostave.  6.    Ponudu sa svim prilozima ponuditelj je  obvezan uvezati i ovjeriti na način da se stranice ponude prošiju jamstvenikom (vrpcom), a oba kraja jamstvenika na posljednjoj strani ponude pričvrste naljepnicom, na kojoj je potrebno otisnuti pečat ponuditelja na način da se zahvati približno pola naljepnice, a druga polovica otiska pečata da zahvati posljednju stranicu ponude, ili na drugi način uvezati ponudu u cjelinu radi neomogućavanja naknadnog vađenja ili umetanja listova ili dijelova ponude. Ponuda se dostavlja u zatvorenoj omotnici na adresu : Općina Malinska-Dubašnica, Lina Bolmarčića 22, 51511 Malinska,  s naznakom 'natječaj –održavanje parkova na području općine malinska-dubašnica' i adresom ponuditelja. Nepravovremeno dostavljene ponude neće se razmatrati, te će se neotvorene vratiti na adresu ponuditelja. 7.    Otvaranje ponuda izvršit će se 30. siječnja 2012. god. u 12,00 sati u vijećnici Općine Malinska-Dubašnica, Lina Bolmarčića 22, Malinska. Otvaranju ponuda mogu nazočiti ponuditelji ili njihovi ovlašteni predstavnici. 8.    Najpovoljnijom ponudom ocijeniti će se ponuda sposobnog ponuditelja  sa najnižom ponuđenom cijenom. 9.    Obavijest o odabiru najpovoljnije ponude, dostavit će se svim ponuditeljima, u roku od osam dana od dana izbora. 10.  Naručitelj zadržava pravo neprihvaćanja nijedne ponude odnosno poništenja natječaja i pri tome ne snosi nikakvu odgovornost prema ponuditeljima. Malinska 2012-01-22T11:41:27+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/lutajuci-reporter-i-sudbonosno-da/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/lutajuci-reporter-i-sudbonosno-da/#When:08:46:20Z LUTAJUĆI REPORTER: Dobro jutro Ive! IVE: Da. LUTAJUĆI REPORTER: Nedjelja je, pa kamo ideš ovako rano umjesto da spavaš doma? IVE: Da. LUTAJUĆI REPORTER: Što da? Jesi dobro? IVE: Da. LUTAJUĆI REPORTER: A zašto onda k'o papiga ponavljaš samo to „Da“? IVE: Ma vidiš, ovako je bilo jutros. Moja zakonita se stala na krivu nogu i rekla mi je da moran drito poć na taj referendum-dum i tamo zaokružit ta dva slova DA. A ako to ne načinin, da će mi ona večeras kad budemo šli va postiju reć NE. I sada ja to celin puten ponavjan da ne zaboravin. LUTAJUĆI REPORTER: E moj Ive. Moramo slušati žene kad tako mudro zbore. Nego hoćemo poslije poć u birtiju? IVE: Da. LUTAJUĆI REPORTER: Hoćeš nam platit pivo? IVE: Da. LUTAJUĆI REPORTER: Super! Baš sam nekako gladan jutros. Hoćeš nam platit i tripice? IVE: Da. Ma jesen ti to DA. To me je već dva puta skupo koštalo. Prvi put kada san to rekal kod matičara, a drugi put danas. Homo mi raje drito va oštariju da i treći put ne fulan. Lutajući reporter 2012-01-22T08:46:20+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/lijepa-obala-plaze-rat-i-jugoslavija-to-je-za-strance-hrvatska/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/lijepa-obala-plaze-rat-i-jugoslavija-to-je-za-strance-hrvatska/#When:11:12:42Z Na što pomisle stranci koji Hrvatsku nisu nikad posjetili kad im se spomene naša zemlja? Najčešće asocijacije su: lijepa obala, plaže, more, ali i rat i Jugoslavija. Istraživanje našeg imidža provedeno je u sklopu izrade Glavnog plana i Strategije razvoja turizma Hrvatske do 2020. godine Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 2.574 ispitanika iz Njemačke, Velike Britanije, Danske, Švedske, Poljske i Španjolske. Veliki broj njih oko 20 posto, i to uglavnom mlađi i nižeg obrazovanja, odgovorilo je da im ništa ne padne na pamet kad im se spomene Hrvatska. Kad se gleda prema zemljama, Poljaci, Nijemci i Šveđani najčešće nas vežu uz asocijacije 'lijepa obala', 'more' i 'plaža'. Slično na nas i gledaju Španjolci, ali nas oni, češće od drugih, povezuju i s 'povijesti i kulturom'. Englezima, a posebice Dancima, kad se spomene Hrvatska, prva asocijacija je 'rat'. Zanimljivo je, da nas malo tko vidi kao 'novu članicu EU' ili državu 'faktor' u jugoistočnoj Europi, od toga je izraženija svijest da smo 'bivša jugoslavenska republika'. Zbog čega je imidž Hrvatske važan za naš turizam, objasnio je Siniša Horak, voditelj projekta izrade Strategije s Instituta za turizam. 'O tome izravno ovisi hoće li nas netko posjetiti ili ne. Što je bolji imidž, to skuplje možete prodati svoj proizvod. Na osnovu ovih rezultata, može se zaključiti da nam je imidž kod stranaca koji nisu nikad bili u Hrvatskoj, i koji su potencijalno naši novi gosti, relativno dobar', istaknuo je Horak na današnjem predstavljanju prvih rezultata izrade Glavnog plana i Strategije razvoja turizma Hrvatske u resornom ministarstvu. Čitav projekt trebao bi biti gotov do 3. rujna i on bi nam konačno trebao dati odgovor kakav turizam želimo i načine kako ćemo to realizirati. Osim toga, bez Strategije Hrvatska ne bi mogla povlačiti sredstva iz fondova EU namijenjenih za turizam kad postanemo njezin član. Strategiju čini 13 izvještaja podijeljenih u šest cjelina, od kojih je pet gotovo i oni su dostupni na web stranicama Ministarstva turizma i Instituta za turizam. Osim petog izvještaja pod nazivom 'Čimbenici razvoja turizma u Hrvatskoj II', u sklopu kojeg su i rezultati istraživanja o imidžu Hrvatske, zanimljive podatke donosi i treći izvještaj 'Hrvatski turizam i konkurentsko okruženje'. U njemu je, prema riječima Horaka, prvi put dana cjelovita slika domaćeg turizma i što on znači za ukupno gospodarstvo. Zaključeno je da je turizam za Hrvatsku ima veću važnost nego za druge zemlje EU-a. U BDP-u Hrvatske turizam izravno sudjeluje as 8,3 posto (primjerice u Španjolskoj je to 6,3 posto, Austriji 5,4 posto, Francuskoj četiri posto). Kad se gleda ukupna gospodarska aktivnost koju je potaknuo turizam taj se udio penje na gotovo 15 posto ( u Španjolskoj 11 posto). U izradi Strategije mogu sudjelovati svi zainteresirani, svoje prijedloge i mišljenja možete slati na strategija@iztg.hr, a otvoren je i poseban forum: forum.iztg.hr.   Izvor: http://www.tportal.hr/ Gospodarstvo 2012-01-21T11:12:42+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/rijeku-zatresao-i-treci-blagi-potres/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/rijeku-zatresao-i-treci-blagi-potres/#When:23:39:34Z Potres je bio magnitude 2.4 prema Richteru  i intenziteta u epicentru III stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice. Potres nije izazvao materijalne štete. Podsjetimo, danas poslijepodne su zabilježena dva slaba potresa s epicentrima 22 km istočno-jugoistočno od Rijeke, u okolici Zlobina. Prvi je bio u 15:21 sati, a drugi u 15:41 sati. Jačina prvog potresa bila je 1 stupanj, a drugog 1,1 stupanj. Oba potresa osjetila su se u epicentru intenzitetom II-III stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice.(J.C.)   Događaji 2012-01-20T23:39:34+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/geodeti-uzimaju-mjere-15.000-puntarskih-parcela/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/geodeti-uzimaju-mjere-15.000-puntarskih-parcela/#When:21:50:47Z Polako ali sigurno, u Puntu se zahuktava postupak izrade katastarske izmjere u svrhu izrade novog katastra nekretnina i obnove zemljišne knjige, obiman i zahtjevan posao kojeg već neko vrijeme obavljaju djelatnici Geodetskog zavoda Rijeka. Nakon što je koncem listopada prošle godine općinski načelnik Punta Mladen Juranić s predstavnicima Državne geodetske uprave i Geodetskog zavoda Rijeka sklopio ugovor o provođenju katastarske izmjere, pokrenut je posao sređivanja i ažuriranja katastarskih i zemljišnoknjižnih evidencija kojim će biti zahvaćeno područje koje obuhvaća dio od 1.068 hektara katastarske općine Punat te dodatnih 625 hektara zemljišta na dijelu području katastarske općine Stara Baška. Ugovor vrijedan 5,2 milijuna kuna u 60-postotnom udjelu pokriva država, dok ostatak potrebnih sredstava, kroz četiri proračunske godine, osigurava Općina Punat. Tijekom razgovora s Damirom Delačem, direktorom Geodetskog zavoda Rijeka kojemu je povjeren "terenski dio posla" doznajemokako su riječki geodeti na puntarskom području aktivni još od početka prosinca. – Trenutno ovdje radi nekoliko naših kolega, a kako se posao bude zahuktavao, angažirat ćemo dodatne ljude, odnosno četiri do pet timova kako bismo mjerenja izveli u ugovorenim rokovima, naglašava Delač, dodajući kako obim posla najbolje ocrtava podatak da je unutar obuhvata izmjere uključeno više od 15 tisuća zemljišnih parcela. Dosad smo obavili izmjeru i postavili mrežu stalnih geodetskih točaka, što je osnova svih daljnjih postupaka. Trenutno nas najviše okupira prikupljanje podataka o vlasnicima zemljišta, budući da 10. ožujka slijedi avionsko snimanje, naglašava direktor GZR-a. "Vlasnici nekretnina na području Punta i Stare Baške, u sklopu priprema za skorašnje avionsko snimanje koje ćemo obaviti 10. ožujka, pozvani su dostaviti nam sve podatke o svojim zemljištima i objektima, ali i očistiti svoja zemljišta te bijelim oznakama označiti njihove rubove. To je ujedno i najvažniji dio posla, a vlasnici nekretnina, budu li savjesni i disciplinirani u tome, mogu bitno olakšati i ubrzati postupke koji slijede", kaže Delač. Njegove kolege Goran Lipovščak i Bojan Maričić, ujedno voditelj »terenskog ureda« GZR-a nedavno otvorenog u općinskim prostorijama iznad puntarskog poštanskog ureda upravo radi izmjere, kažu da je proteklih tjedana bilježen zadovoljavajući interes mještana za provedbu onoga što se od njih očekuje. Također kažu kako bi prvi, doduše manji dio izmjerenih i obrađenih područja, mogao biti javno izložen već do ljeta. "To je svojevrstan presedan, eksperimentalni korak koji bismo učinili s ciljem ubrzanja cjelokupnog posla, a ostvarit ćemo ga samo ukoliko općinske strukture takav način rada dogovore s čelništvom Općinskog suda u Krku pod čiju nadležnost spada onaj drugi, gruntovni dio postupka. U svakom slučaju, GZR će elaborat katastarske izmjere napraviti u ugovorenom dvogodišnjem roku, a drugi dio, onaj koji se tiče izlaganja karata i njihova usklađenja sa zemljišnom knjigom, ovisit će o brzini rada nadležnih tijela, kako onih pod ingerencijom Državne geodetske uprave, tako i Ministarstva pravosuđa", zaključio je Delač. (Mladen Trinajstić, Novi list) Punat 2012-01-20T21:50:47+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/otac-bonaventura-duda-prvi-pocasni-clan-bedema-ljubavi/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/otac-bonaventura-duda-prvi-pocasni-clan-bedema-ljubavi/#When:21:28:16Z Skromno, kakav je i inače, otac Bonaventura Duda je 14. siječnja obilježio 88. godinu svog bogatog životnog puta. Uoči rođendana ugledni je biblicist nizu dosadašnjih priznanja za godine predanog duhovnog djelovanja i služenja Bogu i vjernicima, dodao i titulu prvog počasnog člana »Bedema ljubavi« Punat, udruge izrasle početkom Domovinskog rata, koja je svoj humanitarni rad nastavila i u mirnodopskom vremenu, do danas. Čelništvo udruge nije dvojilo o prijedlogu da se 20. obljetnica »Bedema ljubavi« upotpuni upravo proglašenjem oca Bonaventure počasnim članom. Valja istaknuti i da je, ne tako davno, Općina Dobrinj za svog prvog počasnog građanina izabrala upravo fra Dudu, rođenog u Krasu. (Mladen Trinajstić, Novi list) Obavijesti 2012-01-20T21:28:16+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/29.-rijecki-karneval-pocinje-pet-tjedana-maskaranih-ludovanja/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/29.-rijecki-karneval-pocinje-pet-tjedana-maskaranih-ludovanja/#When:18:02:25Z Smjena vlasti u gradu dogodit će se u petak, 20. siječnja na 17. izboru kraljice Riječkog karnevala kada će ključ grada preuzeti Meštar Toni RIJEKA U utorak, kad zatuli Antonjski rog, dignu se karnevalske zastave i objese slamnati krivci za sve, odnosno kad Antonja, kako to tradicija i nalaže, istočnom dijelu riječkog prstena u pusnim događanjima priključi onaj zapadni i samu Rijeku, čitavo će Primorje živjeti peto godišnje doba. Antonja je i dan kojim službeno počinje 29. riječki karneval kako je to, na 1. presici Karnevala, rekao riječki gradonačelnik Vojko Obersnel – manifestacija po kojoj je ovo područje poznato i prepoznato daleko izvan granica Lijepe Naše. Događaj koji »mobilizira« cijelu regiju, dodao je Obersnel, prepoznaju i brojni pokrovitelji, odnosno sponzori pa su se i u ovo recesijsko vrijeme uključili u projekt. Pozvavši sve ljude dobre volje da dođu na Riječki karneval i budu ono što žele, Obersnel je najavio i skoru smjenu vlasti u gradu, kazavši kako će na 17. izboru kraljice Riječkog karnevala, što će u petak, 20. siječnja biti upriličen u Dvorani mladosti ključ grada predati Meštru Toniju.    Prvi u Europi Koliko je Riječki karneval cijenjen u svijetu govori i podatak da će Hrvatska tek sad u Europsku uniju, a Riječki je karneval Rijeku u Europu uveo još 1995. godine kad je postala ravnopravnom članicom FECC-a, udruge karnevalskih gradova Europe, podsjetio je Petar Škarpa, direktor Turističke zajednice grada Rijeke, dodavši i da se po brojnim nagradama i priznanjima što ih Riječki karneval na razini svijeta dobiva iz godine u godinu vidi njegov razvoj i kvaliteta. Najavljujući brojna zbivanja u idućih pet tjedana, Škarpa je kazao kako će zasigurno među inima sportskim, kulturnimi zabavnim događanjima svatko pronaći nešto za sebe, a TZ grada Rijeke, organizator tih događanja, uistinu se sve ove godine trudi da svatko pod »riječkom maskom« dobije ono što poželi. Zahvalio je Škarpa svim karnevalistima koji su tijekom proteklih desetljeća pomogli da se upravo kroz Riječki karneval sačuva karnevalska tradicija ovoga kraja, između brojnih zbivanja koja Rijeci prethode do 19. veljače kad će srcem grada proći Velika međunarodna povorka Riječkog karnevala, izdvojio Carnival snowboard session (28. siječnja, Gat Karoline Riječke), a potom i Dječju karnevalsku povorku koja će grad razveseliti 11. veljače, napomenuvši kako joj je ove godine ruta promijenjena pa starta s Gata Karoline Riječke i završava u velikom karnevalskom šatoru na Delti. U tom šatoru koji nosi potpis Zagrebačke pivovare tijekom veljače zasvirat će i zapjevati mnoga eminentna imena hrvatske estrade.     Kraljica i Meštar Kazavši kako joj je bila izuzetna čast Meštru Toniju biti kraljica baš u godini u kojoj je on obilježavao 20. obljetnicu meštrovanja, Ines Martinić je dodala da joj je kraljevanje bilo veliko životno iskustvo, te da se je tijekom proteklih godinu dana dobro zabavila. Završnu riječ imao je sam Meštar. Pozvao je sve karnevaliste da kao i do sad budu dio Riječkog karnevala, da se prepuste i uživaju u ovom, samo Rijeci specifičnom – 5. godišnjem dobu koje donosi punih pet tjedana zabave pod maskom. Ozbiljan proizvod Ovogodišnji 29. riječki karneval svojevrsna je priprema za onaj jubilarni 30. koji nas očekuje 2013. godine. Da je Riječki karneval među gospodarstvenicima prepoznat kao ozbiljan proizvod s čijim »proizvođačima« vrijedi poslovati jer donosi obostranu korist govori i činjenica da je Zagrebačka pivovara dugogodišnji pokrovitelj Karnevala, a kako je kazao Željko Maslač, regionalni direktor Zagrebačke pivovare, partnerstvo s TZ grada Rijeke zapečačeno je potpisivanjem trogodišnjeg ugovora u suradnji. Doznajemo da su stopama Zagrebačke pivovare krenuli i Jamnica, Coca Cola te Agrokor vina, koji su isto tako odlučili potpisati trogodišnju suradnju s Riječkim karnevalom. Mirjana Klausberger, direktorica Komercijalnog centra Rijeka u Sektoru gospodarstva Erste banke, na presici je istaknula kako je ovo već deveta godina partnerstva s Riječkim karnevalom.   Izvor: http://www.novilist.hr/ Događaji 2012-01-20T18:02:25+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/bljakaste-delicije-po-mjeri-maskara/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/bljakaste-delicije-po-mjeri-maskara/#When:19:37:47Z Omišalj, mjesto bogate tradicijske baštine, tako i običaja vezanih uz karneval ili babane (kako tu nazivaju maškare) već gotovo 20 godina na Međunarodnom riječkom karnevalu ima svoje predstavnike – dvije karnevalske grupe koje su s vremenom postale zaštitni znak Omišlja. Skupine »Babani« i »Omišjanski babani« kao pravi, izvorni brendovi najsjevernijeg krčkog središta okosnica su i ovogodišnjih karnevalskih zbivanja u općini Omišalj. Maškarani program, uz već spomenuto sudjelovanje na Riječkom karnevalu, sadrži i dva lokalna »mega projekta« – Bljak fest i Pusni utorak, prenosi nam Damir Jakovčić, jedan od organizatora. Prvospomenuta zabavna gastro-manifestacija koja je lani održana prvi put i koja se odmah pokazala iznimno posjećenom, a samim time i vrijednom ponavljanja s nakanom da postane dio karnevalske tradicije omišaljskog kraja, u svom drugom izdanju održat će se 4. veljače. Drugi »Bljak fest« – festival specifičnih specijaliteta pučke gastro baštine, omišaljsku će Placu toga dana okupirati od 12 sati, kaže Jakovčić, idejni začetnik manifestacije na kojoj su se posjetitelji lani sreli sa specijalitetima od kojih su nekima curile zazubice, a drugima se »okretao želudac«. Na meniju će tako i ove godine biti kreacije poput lignji i fažola, nezaobilaznih tripica, hladetine, krvavica, buzara od kokošjih nogica, plućica na kiselo, bijelih bubrega, palačinki s crnilom od sipe, »ljigamenata« i sličnih specijaliteta koji su očito pustili korijenje među otočanima. Ništa manje zabavno neće biti niti na Pusni utorak (21. veljače) s poslijepodnevnim maškaranim mimohodom, a potom i paljenjem pusta »Veseljka« na omišaljskoj placi. Najmlađi će na svoje doći na maškaranim redutama u Omišlju i Njivicama, dok su odraslima namijenjene maškarane plesne večeri koje TZ organizira u suradnji s Hotelom Miramare iz Njivica. Inače, početak karnevala označila je predaja ključeva koje je općinski načelnik Tomo Sparožić proteklog vikenda uručio Meštru Arsenu, poglavaru omišaljske Karnevalske vlasti. (Mladen Trinajstić, Novi list) Omišalj 2012-01-19T19:37:47+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/bodulima-besplatni-utz-pregledi/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/bodulima-besplatni-utz-pregledi/#When:19:27:29Z Stanovnici Krka i ove će godine uživati pravo na besplatne specijalističke ultrazvučne preglede u "Poliklinici Ivaniš". Zahvaljujući ugovorima koje Grad Krk i sve ostale otočne općine unatrag nekoliko godina sklapaju s tom riječkom ustanovom, Boduli umaju pravo na neograničeni broj besplatnih UTZ pregleda vrata, štitne žljezde, dojki, trbuha, jetre, žuči, gušterače, aorte, donje šuplje vene, slezene, bubrega, mokraćnog mjehura, prostate, male zdjelice i limfnih čvorova te orijentacijski pregled želuca i crijeva. Nedavno je sklopljen novi godišnji ugovor o suradnji, za što je Grad Krk u proračunu osigurao 19,5 tisuća kuna. Pacijenti se prije samog pregleda moraju telefonski naručiti, a na pregled trebaju ponijeti i osobnu iskaznicu. (Mladen Trinajstić, Novi list)) Zdravlje 2012-01-19T19:27:29+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/zapocinje-niz-edukativnih-radionica-namijenjenih-privatnim-iznamljivacima/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/zapocinje-niz-edukativnih-radionica-namijenjenih-privatnim-iznamljivacima/#When:18:27:31Z U okviru projekta Kvarner Family Turistička zajednica Kvarner, zajedno s lokalnim turističkim zajednicama, Fakultetom za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Policijskom upravom Primorsko-goranskom, Obrtničkom komorom PGŽ, Uredom državne uprave PGŽ i hotelskim kućama s područja Kvarnera, organizira niz edukativnih radionica za privatne iznajmiljivače soba i apartmana. Kao dio svake od radionica održati će se prigodan sajam obrtnika Primorsko-goranske županije čija ponuda proizvoda i usluga može biti povezana s projektom (digitalna televizija, Internet usluge, tiskanje promo materijala, proizvodnja domaćih proizvoda, strani jezici, klimatiziranje, bazeni, hortikultura, protuprovala i dr.). Same radionice, za pojedina područja, održati će se prema sljedećem rasporedu: 1. Riječki prsten (Rijeka), 23. siječnja, GH Bonavia u 16.00 sati; 2. Crikveničko-vinodolska rivijera (Crikvenica), 24. siječnja, Hotel International u 16.00 sati; 3. otok Krk (Malinska), 27. siječnja, Hotel Malin u 16.00 sati; 4. Opatijska rivijera (Opatija), 31. siječnja, Hotel Milenij u 16.00 sati; 5. otok Rab (Rab), 8. veljače, Hotel Padova u 16.00 sati; 6. otok Cres (Cres), 2. travnja, Hotel Kimen; 7. otok Mali Lošinj (Mali Lošinj), svibanj; 8. Gorski kotar (Delnice), svibanj. Planirano je da radionice okvirno traju do 19.00 sati, dok će se u predvorju hotela ili drugom adekvatnom prostoru odvijati sajam na kojem će svaki izlagač na raspolaganju imati stol s dvije stolice na kojem može postaviti vlastite promidžbene materijale te eventualno roll up. Svi zainteresirani za izlaganje moraju prethodno prijaviti svoje sudjelovanje, obzirom na ograničen broj stolova, i to na sljedeći e-mail: daniela@kvarne (Daniela Grlaš).   Izvor: http://www.grad-krk.hr/ Više informacija na ovim poveznicama: http://www.kvarnerfamily.hr/default.aspx http://www.grad-krk.hr/docs/GradKrkHR/documents/879/Original.pdf Turizam 2012-01-19T18:27:31+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/najava-ekipno-prvenstvo-najmladih-kadeta-i-najmladih-kadetkinja-pig-regije/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/najava-ekipno-prvenstvo-najmladih-kadeta-i-najmladih-kadetkinja-pig-regije/#When:17:29:01Z MALINSKA – U dvorani osnovne škole „Fran Krsto Frankopan“ u Bogovićima održati će se ovu nedjelju, 22. siječnja 2012., s početkom u 10 sati, ekipno prvenstvo najmlađih kadeta i najmlađih kadetkinja Primorsko-Istarsko-Goranske regije u stolnom tenisu. Organizator natjecanja je STK Malinska Dubašnica. Nešto o samim propozicijama natjecanja možete pročitati na ovoj poveznici sa službene stranice STK Malinska Dubašnica: http://www.stk-malinska.hr/index.php?option=com_k2&view=item&id=75%3Aekipno-prvenstvo-najmla%C4%91ih-kadeta-i-najmla%C4%91ih-kadetkinja-pig-regije-malinska-22012012&Itemid=154&lang=hr Malinska 2012-01-19T17:29:01+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odrzan-107.-kolegij-gradonacelnika-grada-krka/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odrzan-107.-kolegij-gradonacelnika-grada-krka/#When:16:08:48Z U uredu gradonačelnika održan je 107. sastanak Kolegija na kojem su osim Darija Vasilića nazočili njegov zamjenik Čedomir Miler, Marinko Bajčić, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Grada Krka, Anton Malatestinić, voditelj Odsjeka za proračun i financije, Đimi Skomeršić, voditelj Odsjeka za komunalno gospodarstvo, Josip Staničić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Krka, Radmila Živanović Čop, voditeljica Imovinsko-pravne službe, Marinka Margan, stručna suradnica za društvene djelatnosti, Igor Hrast, stručni suradnik za gospodarstvo i vođenje projekata (vježbenik), te Mladena Cvitković, viša stručna referentica. Ovotjedno zasjedanje započelo je rješavanjem predmeta Odsjeka za proračun i financije, odnosno razmatranjem zahtjeva Povijesnog društva otoka Krka da im se plati račun za (prošlo)godišnji najam uredskog prostora u visini od 5.188,00 kn, koji će se, kako je zaključeno, podmiriti iz redovnih sredstava samog udruženja. Hrvatskom savezu uzgajivača ovaca i koza odbijena je zamolba za sufinanciranje Ovčarsko kozarskog lista jer za spomenutu namjenu u ovogodišnjem Proračunu nisu planirane tražene financije. Prihvaćen je račun Dezinsekcije d.o.o. Rijeka, na iznos od 23.677,50 kn, za suzbijanje drvnih štetnika u Etno kući Kornić gdje je smještena vrijedna zavičajna zbirka. Rješavajući predmete Odsjeka za društvene djelatnosti najprije su odbijene zamolbe: Udruge za pomoć osobama s invaliditetom iz Požege za sufinanciranje nabave elektronske bilježnice koja olakšava vođenje bilješki visoko slabovidnim osobama, te Udruge za razvoj i unapređenje pomagala i kvalitete življenja osoba s invaliditetom iz Požege za sufinanciranje nabave Brailleovog pisaćeg stroja. Oba su zahtjeva odbijena zato što u ovogodišnjem Proračunu za spomenutu namjenu nisu predviđena tražena sedstva. Tiskanje zbirke kratkih priča Milice Žužić, naziva Priče iz Kosjenkine kose, pomognuto je iznosom od 5.000,00 kn. Iako se obzirom na prethodno prihvaćenu zamolbu (iz 2010.) spomenuta knjiga trebala sufinancirati u prošloj godini, zbog zakašnjele recenzije, materijal će biti objavljen ove. Radi nepredviđenih sredstava u ovogodišnjem Proračunu Udruzi Dr. Ante Starčević iz Tovarnika odbijene su zamolbe za sufinanciranje izdavanja povijesnog romana zagrebačke književnice Nevenke Nekić, te snimanja dokumentarnog filma prema scenariju iste autorice, a u režiji Branka Ištvančića. Za nužnu sanaciju dotrajale kotlovnice Nogometnog kluba Krk odobreno je 29.000,00 kn. Riječ je o prvoj fazi uređenja dok bi se druga, što se odnosi na ugradnju solarnih instalacija, osim vlastitim trebala realizirati sredstvima ostvarenim apliciranjem na neki od natječaja koji podupiru izgradnju solarnih sustava. Rješavajući predmete Imovinsko-pravne službe Kolegij je raspravio problem formiranja privremenih terasa na Obali Hrvatske mornarice - ispred negdašnjeg Turističko-informativnog centra. Razmatrajući predmete Odsjeka za komunalno gospodarstvo zaprimljena je ponuda tvrtke Tehno-val d.o.o. iz Njivica za snimanje i pregled rasvjetnih tijela na području Grada Krka sukladno odredbama Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, i to na iznos od 38.600,00 kn. Međutim takvo snimanje postojećeg stanja odgađa se do izrade pravilnika, koje su dužna donijeti odgovarajuća ministarstva, a kojima će se pojasniti odredbe navedenog Zakona. Rješavajući predmete Odsjeka za opće, pravne i kadrovske poslove prihvaćeni su prijedlozi ugovora s TKD Ponikve d.o.o. iz Krka o financiranju vodnog doprinosa za izgradnju: Vodoopskrbnog naselja Lakmartin (45.658,29 kn), kolektora od Ježevca do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s pristupnim putem (34.735,46 kn), te mjesnih vodovodnih mreža na području Šotoventa, i to naselja Skrpčići, Pinezići, Milohnići, Žgaljići, Brzac i Linardići (165.888,87 kn). Ugostiteljskim obrtima, KUO Phoenix i Družina d.o.o., oba u vlasništvu Tomislava Kirinčića iz Krka, dopušteno je produženje radnog vremena do 04.00 sata za vrijeme održavanja Krčkog karnevala (od 21. siječnja do 18. veljače), u karnevalskom šatoru na autobusnom kolodvoru, odnsno obližnjem Caffe baru Melody. Izvor: http://www.grad-krk.hr/ Krk 2012-01-19T16:08:48+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odrzana-je-audicija-za-ovogodisnje-izdanje-festivala-zlatni-otok-pjeva/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/odrzana-je-audicija-za-ovogodisnje-izdanje-festivala-zlatni-otok-pjeva/#When:15:42:38Z Ove je nedjelje, 15. siječnja 2012., u Velikoj vijećnici Grada Krka po treći puta održana audicija za potencijalne sudionike festivala „Zlatni otok pjeva“. Već u prvim minutama nakon 12 sati, za kada je bio zakazan termin održavanja audicije, stigla je gotovo polovica konkurenata. Među njima je bilo i poznatih lica, odnosno onih koji su već prijašnjih godina sudjelovali na Festivalu. Natjecatelji su bili s cijelog otoka. Iz grada Krka predstavio se Paolo Mikanović koji će nastupiti s pjesmom „Sve još miriše na nju“. I Stefani Žužić dočekala je svoju priliku, izabravši Adelinu pjesmu „Set Fire to the Rain“. Za svoj treći nastup Lukrecija Škoro odabrala je pjesmu Teške Industrije „Gdje ćeš ti, a gdje ću ja“, a posebnu pohvalu organizatora dobila je Iva Kovačević iz Gabonjina kao ovogodišnja prva prijavljena natjecateljica, odabravši pjesmu Patti Smith „Because the Night“. Iz Vrbnika je već tradicionalno prisustvovala izvrsna Marta Trinajstić, ali ovoga puta izabrala je pjesmu Zorice Kondže „Molitva za tebe“ koju je pjevala u showu „Pjevaj moju pjesmu“, voditelja i idejnog autora Miroslava Škore. Ponovno je prisustvovala i Marina Kirinčić iz Šila koja je izabrala pjesmu Doris Dragović „Malo mi za sriću triba“. Ivana Filipović iz Omišlja sudjeluje na Festivalu prvi puta i pjesmu će kasnije dogovoriti s organizatorima. Ponovno imamo i sudionika iz Punta, ali ovoga puta to je Vjeko Ključarić koji se odlučio za pjesmu Damira Urbana „Mjesto za mene“. Eto, tako se mjesto za njega, ali i za sve ostale, našlo u trećem po redu Festivalu mladih talenata gdje će se svojim prijateljima, sumještanima, ali i cijelom otoku moći pokazati 4. svibnja 2012., u petak, s početkom u 20,30 sati u dvorani srednje škole u Krku. Budući da nekoliko kandidata zbog opravdanih razloga nije moglo prisustvovati audiciji, za njih će se održati još jedna naknadna audicija te će se tako priključiti ekipi mladih talenata na Festivalu 4. svibnja. Naravno, kao i uvijek, sve je podržala, pratila i producirala udruga iz Grada Krka koja je nosi i ime samog festivala.   Događaji 2012-01-19T15:42:38+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/valamar-u-potrazi-za-50-ak-animatora/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/valamar-u-potrazi-za-50-ak-animatora/#When:09:52:07Z U osam hrvatskih gradova u razdoblju od 18. siječnja do 3. veljače održat će se audicije za sve zainteresirane kandidate. U Rijeci će se audicija održati u ponedjeljak 30. siječnja 2012. u zgradi Transadrije. Više informacija na njihovoj facebook stranici: http://www.facebook.com/ValamarAnimationTeam Traže se komunikativne osobe (od 18 do 35 godina) koje dobro vladaju barem jednim stranim jezikom, a odlikuje ih kreativnost, uslužnost, snalažljivost i vještine rada u timu. Nakon audicije novi Valamarovi animatori u ožujku prolaze specijalizirane seminare, kako bi od svojih iskusnijih kolega i trenera naučili poslove animatora te se što bolje pripremili za turističku sezonu, koja počinje već krajem ožujka. U Valamaru svake sezone radi ukupno 130 animatora na programima dječje, sportske, dnevne i večernje animacije.(MK) Turizam 2012-01-19T09:52:07+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/mesopust-2012.-u-opcini-malinska-dubasnica/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/mesopust-2012.-u-opcini-malinska-dubasnica/#When:19:02:33Z MALINSKA – Od ove nedjelje, 22. siječnja 2012., predajom ključa i vješanjem Mesopusta na stup i službeno počinju mesopusna događanja u Općini Malinska-Dubašnica. Bit će tu svakakvog veselja od Karnevalskih igri na samom početku Mesopusta preko maškaranih tanaca i dječjih reduta u hotelu Malin gdje će dobro raspoloženje putem glazbe podizati grupa L'Amour. Napomenimo samo da će mesopusni program u Malinskoj trajati do 21. Veljače 2012. kada je na „mesopusni torak“ predviđena maškarana povorka koja će obilaziti gotovo sva sela u Općini Malinska-Dubašnica uz tradicionalno spaljivanje Pusta u centru Malinske, na Markatu.   Program je, kao što ćete vidjeti, vrlo raznolik i garantira zabavu za sve uzraste. Početak Mesopusta 2012. - 22. siječnja 2012. U 13:30 sati predviđeno je okupljanje maškaranih grupa na "Lastavici" 14:00 maškarana se povorka kreće prema "Markatu" gdje će se održati primopredaja ključa, te vješanje Mesopusta na stup. 14:30 Karnevalske igre - nastupa šest ekipa, predstavnici maškaranih grupa Malinska-Dubašnica, grad Drivenik, Optimisti iz Dobrinja i Omišljanski Babani, a za zabavu će biti zadužena grupa L'Amour! Maškarani tanci u hotelu Malin svake subote od 28. siječnja 2012. do 18. veljače 2012. -    Predviđene su nagrade za najbolje maske, bogata tombola. Ulaz je slobodan, a zabaviti se možete uz L'Amour! Dječje redute 5. veljače 2012. i 12. veljače 2012 -    S početkom u 16 sati u hotelu Malin, a nastupa grupa L'Amour. Mesopusni torak – MESOPUST, 21. veljače 2012. Mesopusna povorka kreće, u jutarnjim satima, iz Sv.Vida, te obilazi pojedina sela u Općini Malinska–Dubašnica. Dolazak na Markat očekuje se oko 16 sati, okupljene će zabavaljati grupa L'Amour. Malinska 2012-01-18T19:02:33+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/maskarane-vijesti-iz-vrbnika/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/maskarane-vijesti-iz-vrbnika/#When:18:33:24Z VRBNIK - Već smo izvjestili kakav će biti ovogodišnji mesopusni program u Vrbniku, program svih mesopusnih dogoađanja možete pogledati sa strane ovog članka u rubrici "Vezane vijesti". No, istaknimo tri događanja koja bi mogla vas namamiti da u potrazi za maškaranim zabavama i veseljem pohodite ovo lijepo otočko mjesto nad morem: Petak, 20. siječnja 2012.,  s početkom u 20 sati, u šatoru na autobusnom parkiralištu održati će se 1. susret  karnevalskih udruga s otoka Krka, a za dobar štimung pobrinuti će se grupa Insula. Nedjelja, 22. siječnja 2012., će biti bogata s više događanja: U 14,30  sati  -  okupljanje  maškara  ispred  šatora, a u 15 sati  predviđen je polazak na Garicu (doček na Placi uz  okrepu). Da bi zatim s početkom u  16,30 do ranih jutarnjih sati bila organizirana zabava  uz grupu Insula uz bogatu tombolu i show program. Petak, 27. siječnja 2012., predviđen je za maškarani susret klapa u 20 sati uz TS "Boduli". Vrbnik 2012-01-18T18:33:24+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/saalbach-hinterglemm/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/saalbach-hinterglemm/#When:17:56:08Z Moram priznati da sam malo oklijevao oko pisanja ovog osvrta. U medijima se naime (opet) pokrenula kampanja kako i ove godine oko 200.000 Hrvata ide na skijanje i to u inozemstvo. Po jednima je to pokazatelj da nam je još uvijek previše dobro, po drugima da Hrvatska nema samo 100 imućnih obitelji već mnogo, mnogo više. Na koncu sam odlučio priznati: i ja sam sa svojom obitelji dio te „elite“. Išli smo u inozemstvo na skijanje iz jednostavnog razloga što, osim događanja „Snježne kraljice“, u Hrvatskoj nigdje ništa ne funkcionira kao skijalište. I tako smo umjesto nezanimljivih statističkih udjela od 1.400.000 Hrvata koji su kao turisti proveli ljetovanje na hrvatskom moru, postali dio mnogo zanimljivije mase od 200 000 Hrvata koji su se odlučili za zimovanje u Austriji. Saalbach – Hinterglemm je gradić u okrugu Zell am See, regiji Pinzgauer u Saveznoj pokrajini Salzburg, njenom zapadnom dijelu, tik „pred vratima Tirola“. Salbaška dolina prostire se u smjeru istok - zapad i dobro je zaštićena od južnih vjetrova što pogoduje dobrim uvjetima za dugu sezonu skijanja. Dolina je obrubljena Kitzbilškim Alpama s najvišim vrhom Hockhkogel – 2.249 m/nm. Saalbach se prvi puta kao naselje spominje 1222. godine a 1489. dobiva povelju sajamskog grada. Siromašan alpski poljoprivredni gradić imao je početkom 20. stoljeća nešto manje od 1.000 stanovnika. Prosperitet počinje dolaskom prvih turista, 1945. godine. Pedesete i šezdesete godine prošlog stoljeća obilježene su razvojem skijaškog sporta i zimskog turizma u Alpama koji dodatnu akceleraciju dobiva u sedamdesetim i osamdesetim godinam razvojem suvremene tehnologije za transport skijaša, uređenje staza, skijaške opreme i obuće... 1987. godine Saalbach se udružuje s Hinterglemmom u jedinstvenu općinu a za Svjetski skijaški kup 1991. objedinjen je skijaški resort Saalbach-Hinterglemm s Leonbergom. Danas sustav ima 200 kilometara uređenih skijaških staza opremljenih s 55 vučnica i 470 snježnih topova. Broj stanovnika dostigao je brojku od 2.871, od čega su njih 86% Rimokatolici, 5,5 %  Pravoslavci, 2,6% Evangelisti, 1% Muslimani, 1% otpada na sve ostale vjeroispovijesti a 3,3 % se izjašnjavaju kao ateisti. U osnovi se razvojna priča u svojim počecima ne razlikuje bitno od sličnih priča u malim obalnim i otočnim sredinama u Hrvatskoj. Do onog trenutka kada je kod nas nositelj ponude postala Država (bivša), a u Austriji se je nastavilo razvijati privatno poduzetništvo vođeno jasnom vizijom nacionalnih i lokalnih vlasti. Smjestili smo se u pansionu Patis, tek stotinjak metara udaljenom od polazne stanice žičare. Pansion je izgrađen 1973. godine i do danas je ostao – isti. Isti namještaj od masivnog drva, gizane tuš kade, wc školjke opemljene „crnim daskama“... kao da je vrijeme stalo. Sve tada napravljeno i danas izgleda kao da je novo. Namještaj je izuzetno kvalitetan, sve je besprijekorno čisto. Polupansion u dvokrevetnoj sobi košta 42 eura po osobi u ovoj, našoj, nižoj sezoni. U obližnjem hotelu sa 4 **** polupansion košta 150 eura po osobi i danu. Naravno da je taj hotel neusporedivo luksuzniji od našeg skromnog pansiona. Ali mi smo došli skijati, baš kao i Rumunji, Poljaci, Mađari i mladi Austrijanci smješteni u istom pansionu, i sve što nam treba je čist i uredan smještaj s korektnim doručkom i večerom. To smo i dobili. Statistika Kada naši stručnjaci izrađuju algebre prosječne potrošnje turista po danu onda veći dio te formule počiva na smještaju. Tako turisti u Dubrovniku prosječno potroše više nego u Lovranu zbog više cijene smještaja. Van smještajni dio potrošnje zapravo počiva na procjeni ili na iskazu samih turista. Teško da se može osim osnovnih životnih potreba, poput kreveta i obroka, u formulu ubaciti još neki unaprijed prodani sadržaj. Na skijanju se uz smještaj nadodaje i karta za žičaru koja za 7 dana košta odraslu osobu 220 eura. S tom kartom možete koristiti i besplatan prijevoz skijaškim autobusima koji redovito povezuju smještaj s polaznim stanicama žičara. Dakle 7 polupansiona + sedmodnevna ski karta po osobi dođe 514 eura. Ako se tome doda još 15 eura po osobi za jedan obrok dnevno i još toliko za pokoje piće, na navedenu sumu treba dodati još 210 eura što već zajedno čini 724 eura po osobi za 7 dana. Ali obzirom da smo mi Hrvati i da ili idemo na odmor „kako treba“, ili ostajemo doma, sedmodnevni prosječni skijaški odmor možemo slobodno računati na bazi 1.000 eura troška po osobi, računajući i trošak puta. Dakle bilo bi to, prema navedenoj statističkoj algebri, 142 eura potrošnje po turistu dnevno. Pod uvjetom da ne pokleknete pred ponudom nekog od mnogobrojnih dućana i butika. Zamislite da se kod nas u pretplati može kupiti npr. sedmodnevna  karta za vožnju udobnim brodovima i autobusima od otoka do otoka a da su te veze ljeti češće i brže... Možda bi i naša prosječna potrošnja po gostu odskočila od elementarnog minimuma... Turizam doživljaja Austrijanci su dakle već odavno shvatili da se turizam ne svodi samo na krevet i tanjur. Smještajna ponuda je šarolika, pristupačna svačijim zahtjevima uz čvrsto pravilo vrijednosti za novac. U Austriji se uvijek dobije točno ono što se plati. Vrlo je jasno zašto je nešto skuplje ili jeftinije. Tu zabune nema. Sadržaja ima u svim godišnjim dobima zaista mnogo. Uz navedene skijaške kapacitete, gotovo svaki hotel ima i svoj wellness centar, postoji i gradski bazen, posebna skijališta za djecu, snowboard parkovi... U proljeće se mijenja sadržaj na istom prostoru pa do biciklističkih i pješačkih staza, visećih mostova i adrenalinskih parkova žičare prevoze bicikliste, šetače i avanturiste. Po  alpskim visovima raspoređena su planinska skloništa – bajte, zapravo potpuno opremljeni ugostiteljski objekti uređeni u tradicionalnom alpskom stilu. Svaka bajta zanimljiva je na svoj način, a nama je najzanimljivija bila bajta-muzej na 2000 metara nadmorske visine. U ovu je kameno-drveno zdanje smještena stara mini elektrana, kovačnica, mini muzej nužnika... Zamislite, u muškom wc-u iza prozirnog stakla pisoara nalazi se izlog s muzejskim primjercima urinarnika... Originalniju ideju teško je i zamisliti. U pojedinim bajtama nastupaju zvijezde „Alpskih narodnjaka“ – Oberkreinera, negdje pak nastupaju njihove prsate folk-pop zvijezde u usponu ali ima i originalnih performansa na alpskom rogu, dijatonskoj harmonici i slično. Da Hrvati često ne prezaju biti „veći katolici od Pape“ najslikovije smo se uvjerili kroz način organizacije pušenja u lokalima. Znamo kako je tekla akcija u Hrvatskoj. U Austriji su odlučili da nema pušenja gdje i kad se jede. Tako u istom lokalu ne smijete pušiti npr. do 16 sati (na stazi) ili do 21 sat (u mjestu) do kada radi kuhinja. U 16 h, odnosno u 21h se iznose pepeljare na stolove, kuhinja se gasi i pušenje je dozvoljeno. Gotovo svaki ugostiteljski objekt nekoliko puta dnevno mijenja svoju ponudu. Do podne doručci, od podne do 16 h ručkovi, od 16 do 18 h zabava nakon skijanja i prije večere, od 18 do 21h večere, od 21h disko... Apres ski ili Apres swimm? Apres ski (franc. „nakon skijanja“), originalan je način zabave u vremenu od zatvaranja žičara (16 h) do početka večere (cca 19 h). Mnogobrojnim skijašima nudi se vesela atmosfera podgrijana živim muzičkim ritmovima i domaćim alkoholnim pićima na stazi, u ugostiteljskim objektima, na šankovima uz hotele... U kratkom vremenu i eksploziji dobrog raspoloženja nakon skijanja ostvaruje se dodatna potrošnja „po glavi turista“. Nadamo se da će i na hrvatskom Jadranu nakon skromnih pokušaja zaživjeti „Apres swimm“ poslije cijelodnevnog kupanja u vremenu od 16 do 19 sati. Sportski događaji u funkciji promocije turizma Već je opće poznata stvar da je alpsko skijanje više od nacionalnog austrijskog sporta. Austrijanci puno ulažu u sportaše ali još više ulažu u natjecanja koja se u svjetskom skijaškom kupu povremeno sele po skijaškim resortima u cilju promocije alpskog zimskog turizma. Stalni medijski fokus na natjecanja u jeku skijaške sezone znatno doprinosi medijskoj promociji austrijskog zimskog turizma. Iznimno dobro usklađeni sportski događaji sukladni sezonskoj turističkoj ponudi, austrijski su marketinški patent. Nakon skijaške sezone na red dolazi brdsko-biciklistička u kojoj se također događaju brojna sportska događanja vezana uz brdski biciklizam. Sportska natjecanja međutim dolaze na red tek nakon pune funkcije turističke infrastrukture tematski vezane uz ta natjecanja. Ovdje, na žalost, nemožemo povući usporedbu s hrvatskim turizmom. Kod nas se uglavnom produciraju skupa sportska događanja koja nemaju svoj nastavak kroz komercijalne turističke aranžmane. Hrvatski sportaši svjetskog kalibra nemaju mogućnosti promovirati turističke sadržaje sukladne sportu kojim se bave. Reformom školstva do produljenja turističke sezone Nedavni prijedlog za uvođenjem još jednog neradnog dana u sklopu Novogodišnjeg praznika koji bi imao za cilj ostvarenje većeg broja noćenja hrvatskih državljana u aranžmanima dočeka Nove Godine možda djeluje simpatično. Ipak austrijski primjer pokazuje promišljeniji način poticanja vansezonskog turističkog prometa na način dobitka za svih. Pomno formirane sezone imaju cilj privlačenja pojedinih ciljnih skupina turista. Tako su zimski školski praznici podijeljeni u tri dijela – Božić, Nova Godina do Tri Kralja i karnevalski tjedan u veljači. U tim terminima cijene su više (druga polovica prosinca do 6. siječnja, tri tjedna veljače). Od 6. siječnja pa do konca mjeseca cijene su niže i prilagođene turistima „Nove Europe“ ali i organiziranim dolascima učenika austrijskih i njemačkih osnovnih i srednjih škola. Naime, u programu obrazovanje rezerviran je tjedan dana školskog programa „u prirodi“ u kojem svaki učenik osnovne i srednje škole zimi uči skijati u austrijskim Alpama ili početkom ljeta plivati u jezerima južnih pokrajina ili planinariti u Alpama. Ovaj se sedmodnevni program proteže kroz cjelokupno školovanje austrijskih i njemačkih škola pa tako ovih dana skijališta vrve djecom i omladinom svih uzrasta koja stječu nove, korisne vještine, a austrijski turizam dodatni poticaj u „nižim sezonama“. Naravno da su cijene ovih aranžmana povoljnije od klasičnih komercijalnih ali volumen prometa je značajan. Kada bi se kojim slučajem hrvatski školski sustav na sličan način usklađivo s potrebama hrvatskog turizma, vjerovatno bi i hrvatski učenici dobili priliku naučiti skijati na Petehovcu, Platku, Sljemenu ili mogućim novim malim skijalištima tijekom zime, nakon praznika ali i plivati na Jadranu početkom lipnja prije ljetnih ferija. Tada ne bi bilo potrebe za uvođenjem dodatnih neradnih dana u cilju povećanja turističkog prometa u „niskim sezonama“ u planinama i na moru. Austrijsko gospodarstvo počiva na malim i srednjim poduzetnicima Pa tako i turizam uz poljoprivredu „drže“ obiteljski hoteli, pansioni, seljačka domaćinstva ili pak obiteljski smještaj u apartmanima i kućama za odmor kao dodatna djelatnost uz redovan posao. U ugostiteljstvu rade cijele obitelji od djedova i baka do unuka, braće i sestara. Porez na dohodak se plaća paušalno a PDV je 10 % za sve vrste ugostiteljskih usluga. Na taj način poslovanje je maksimalno pojednostavljeno a u 15 godina povremenih boravak u Austriji NIKADA nigdje nisam sreo nikakvu inspekcijsku kontrolu koja bi djelovala pred gostima na način kako je to uobičajeno kod nas. Zato nema napetosti ni nervoze. Posao predstavlja dugoročnu egzistenciju za stanovništvo, edukacijom i tehnologijom te učinkovitim sustavom upravljanja kvalitetom postiže se visoka razina usluge. Gost je najvažniji u svakom smislu, on je i glavni „inspektor“ čije primjedbe danas u eri internteta mogu djelovati pogubno. Na koncu, bili smo zadovoljni svojim aktivnim odmorom u planinama koji za nas s 0 metara morske razine poticajno djeluje na obnovu crvenih krvnih zrnaca. I to bi trebao biti dio priče o poticanju vansezonskog turizma u planinama u koju bi se pored školstva moglo uključiti i zdravstvo. No o takvim njemačkim iskustvima pisati ćemo jednom drugom prilikom. Turizam 2012-01-18T17:56:08+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/krcani-protiv-projekta-od-5-milijardi-eura-ne-zelimo-industrijalizacij/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/krcani-protiv-projekta-od-5-milijardi-eura-ne-zelimo-industrijalizacij/#When:16:29:53Z Načelnik Općine Omišalj Tomo Sparožić decidirano ističe da su svi predstavnici krčkih općina i gradova protiv planova industrijalizacije otoka te najavljuje opciju raspisivanja referenduma o projektu koji predviđa izgradnju kontejnerskog terminala u Omišlju, novog Krčkog mosta i nizinske pruge Izgraditi nizinsku prugu u roku od desetak godina i realizirati investiciju vrijednu oko 5 milijardi eura svakako je najvažniji investicijski i infrastrukturni projekt nove hrvatske Vlade, koja je jasno dala do znanja kako prometnu budućnost Hrvatske umnogome temelji na razvoju riječkog prometnog pravca. Riječ je o dosad najsloženijem investicijskom projektu koji nadilazi sva slična hrvatska postignuća, pa tako i ona u cestogradnji. Nizinska pruga po svom opsegu veća je i od autocesta Zagreb-Split i Zagreb-Rijeka, između ostalog i zato što nije riječ samo o pruzi, već i o nizu drugih velikih investicija, koje se moraju dogoditi ako se pruga realizira. Između ostalog to je novi Krčki most preko kojeg neće ići samo cesta, nego i željeznica, definiranje novog velikog kontejnerskog terminala na Krku, kao i razvoj pratećih gospodarskih zona i centara kao što je Cargo Centar Zagreb. Na kraju svega dolaze i procjene o otvaranju nekoliko desetaka tisuća radnih mjesta kako na izgradnji i korištenju pruge, tako i kroz posredne koristi u razvoju industrijskih i logističkih zona i prateće industrije.        Nova hrvatska Vlada bi u ovom mandatu trebala zacrtati prugu kao neminovnost u budućnosti, pa se slikovito može reći da bi Zoran Milanović morao napraviti ono o čemu je Jadranka Kosor samo govorila. U tome će svakako važnu ulogu imati i novi ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Zlatko Komadina , koji naglašava kako Hrvatska mora valorizirati svoj strateški položaj i činjenicu da je sjeverni Jadran najdublje uvučeno more u tkivu Europe.  Izgubljene godine Božidara Kalmete   Kad je Božidar Kalmeta u Rijeci 2007. godine kazao da će za 8 milijardi kuna izgraditi nizinsku prugu Rijeka-Zagreb-Botovo u roku od pet godina javnost je ostala blago rečeno šokirana. U naredne četiri godine nizinska pruga postala je jedan od najčešće spominjanih projekata HDZ-ove vlade, ali je cijena projekta vremenom porasla za otprilike četiri puta, a rok izgradnje prolongirao se unedogled sve dok nije postalo očito da je u pitanju obmana hrvatske javnosti, koja danas zna da su sve te godine uludo utrošene, jer ni sada nema projekta i trase u svim prostornim planovima, kao ni jasnog izvora financiranja. Sve to tek treba napraviti i optimisti u struci govore da će biti sjajan uspjeh ukoliko se nizinska pruga izgradi za desetak godina, a oni Kalmetini rokovi danas su tragikomični.   Strateški položaj – Taj položaj dijele i talijanske i slovenske luke na sjevernom Jadranu, gdje prometni pravac u cjelini nije dovoljno iskorišten u kontekstu sve većeg rasta prometa roba s Dalekog istoka. Najkraća veza između zemalja kao što su Kina, Japan i Indija i Europe jest upravo Rijeka, koja ima i najveću dubinu mora, pa je to šansa za razvoj ne samo protoka roba, već i za povećano investiranje, za zapošljavanje operative, otvaranje novih radnih mjesta u pratećim djelatnostima, itd. Sve to multiplicira ekonomski efekt, jer ćemo imati i povećane mogućnosti ulaganja u poslovnim zonama ili preko izvoza roba i energenata na tim pravcima, naglašava Komadina dodajući kako postojeća pruga ne može servisirati više od milijun TEU-a u riječkoj luci.  – Nizinsku prugu, novi Krčki most i kontejnerski terminal na Krku treba promatrati kao jedinstven projekt, koji se mora u vremenu poklopiti sa izgradnjom lučkih terminala i rastom tereta. To je veoma složen i zahtjevan projekt, koji se teško može financirati isključivo sredstvima EU-a, pa stoga treba paralelno razmotriti model koncesioniranja, vidjeti interes kapitala Europe ili Kine, a logika je da se financiranja može prihvatiti onaj tko može osigurati tokove roba na tom pravcu, te tako opravdati investiciju, naglašava Komadina, koji ističe kako će vjerojatno cijeli aktualni mandat proteći u pripremi projekta, natječaja o dodjeli koncesije, ishodovanja dozvola i modela financiranja, što znači da bi bilo optimistično očekivati početak izgradnje za tri do četiri godine.         Krčke vlasti uvjerene su da se takvi planovi neće ostvariti, iako je studijom Pomorskog fakulteta u Rijeci određeno da je potencijalno najbolja lokacija na Kvarneru za kontejnerski terminal uvala Blatna te poluotok Tenka Punta na području Omišlja. Međutim, načelnik Općine Omišalj Tomo Sparožić decidirano ističe da su svi predstavnici krčkih općina i gradova protiv planova industrijalizacije otoka, te otvoreno najavljuje opciju raspisivanja referenduma u Omišlju ukoliko se nastavi protivno volji građana gurati ideja o industrijalizaciji otoka.    Neosnovana priča – To je neosnovana priča, bez argumenata i kvalitetne pripreme. Prvo je trebala biti napravljena gospodarska studija u kojoj bi se vidjeli efekti takvih investicija, a tu studiju obećao je izraditi i bivši župan, a sadašnji novi ministar Zlatko Komadina. Argumentima nas moraju uvjeriti da je nešto opravdano, a njih nema. Mi na Krku imamo više od sto godina tradicije turizma i danas se možemo pohvaliti udjelom u turizmu od 31 posto u Primorsko-goranskoj županiji, odnosno udjelom od 7 posto u RH. Ne može netko sad naprasno, pa bio to Mladen Črnjar ili Jure Radić, nacrtati ovdje terminal, most i sve ostalo, kao da ovdje ništa ne postoji. Nitko nije elaborirao i stručno dokazao da je postojeći most dotrajao. Ja sam ga nedavno zajedno sa inžinjerima obišao kroz trup i mogu reći da to nije točno. Ključno je pitanje otkud novci za sve te stvari, a sve je užasno skupo. Tko bi tu trebao raditi, a govore o 20.000 radnih mjesta. Na Krku ima ukupno 18.000 stanovnika od čega je radno sposobnih 6.000. Za koga se to radi? Zar ćemo zapošljavati Filipince, Kineze ili nekog trećeg. Svi su na Krku jedinstveno protiv kontejnera i pruge i mi ćemo sigurno ići na referendum ako se naš glas ne bude uvažavao, kazao je Sparožić. Osim s Krka na priču o nizinskoj pruzi najviše pritužbi ima iz Bakra i Novog Vinodolskog, a kritike između ostalog govore i da pruga nije upisana u strateškim dokumentima RH.   Prometna strategija     Tek predstoji izraditi Prometnu strategiju Hrvatske, koja će između ostalog odrediti ključne investicije za najmanje desetak godina i riješiti neke dramatične pogreške i zablude. Jedna od njih svakako je određivanje strateški najvažnije luke za državu, a to mogu biti Rijeka i Ploče. Hrvatska je u posljednja dva mandata HDZ-ove Vlade razvijala šest državnih luka, što je jednostavno preskupo i nerealno, pa je potrošeno previše novaca za premali učinak. Izrada prometne strategije Hrvatske neophodna je i zbog Europske unije, koja bez jasnog, transparentnog i dugoročnog plana razvoja europskih prometnih koridora u Hrvatskoj ne može odobriti financijsku podršku projektima, pa tako ni sufinancirati prugu. Neophodna je i zbog naputka svim jedinicama lokalne samouprave da moraju prihvatiti nove infrastrukturne objekte na svom teritoriju. Uvjet za nizinsku prugu je novi most Krk i kontejnerski terminal na području Općine Omišalj, koji također moraju biti upisani kao cilj Prometne strategije Hrvatske, koja se isto tako mora nasloniti na Bijelu knjigu EU-a u kojoj između ostalog stoji kako je strateški cilj prebacivanje 50 posto teretnog i putničkog prometa na željeznicu. Sve to uvjet je da Hrvatska za svoju željezničku mrežu iz EU fondova može povući oko 250 milijuna eura nepovratnih sredstava godišnje koliko u HŽ-u procjenjuju da je realno moguće.      Novi terminal     Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Primorsko goranske županije Mladen Črnjar ističe da projekcije prometne potražnje pokazuju da ukupni potencijali luke Rijeka iznose oko 2 milijuna TEU-a do 2030.,  odnosno oko 4 milijuna TEU-a do 2040. godine. Udio rada luke sa svim posrednim koristima u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti u 2010. godini je za područje PGŽ-a iznosio 3,4 posto (na razini RH 0,3 posto) dok bi projicirani udio u bruto dodanoj vrijednosti u 2020. godini trebao iznositi 35 posto za županiju ili 3,2 posto na razini države. Te 2020. godine trebao bi biti izgrađen i novi terminal na Zagrebačkoj obali.      – Županija je u kontinuiranim kontaktima sa predstavnicima jedinica lokalne samouprave otoka Krka i ostalima, te smo inicirali izradu studije pod nazivom »Kompleksni učinci ulaganja u razvoj lučko-poslovne zone Krk na gospodarstvo otoka Krka«. Izrada studije je u tijeku, a njezin cilj je nedvosmisleno ukazati na konkretne koristi koje će lokalno stanovništvo od ovako značajne infrastrukture imati, a da pritom bude maksimalno iskorištena mogućnost suživota turizma kao i luke. Nakon izrade studije krenut će se u javnu raspravu Prostornog plana PGŽ-a, koja se očekuje do ljeta ove godine te bi se jasni stavovi spram predloženih prostorno-prometnih rješenja zatim utvrdili, a početkom naredne godine i usvojile izmjene prostornog plana županije, ističe Črnjar.     IGH-u zabranjeno natjecanje za projektiranje pruge   Pune četiri godine projekt nizinske pruge radio je IGH, kojeg je shodno ugovoru vrijednom oko 90 milijuna kuna za taj posao angažiralo Ministarstvo prometa. Ispostavilo se da je IGH napravio samo idejno rješenje, da su novci utrošeni bez prave svrhe i učinka. Dobro upućeni govore da IGH nikada nije ni imao dovoljno iskustva i ljudi da uopće može napraviti tako zahtjevan projekt, te će isti sigurno pripasti nekoj inozemnoj tvrtki nakon što se raspiše međunarodni natječaj za projektiranje nizinske pruge. Kandidati za taj posao mogli bi se naći u Njemačkoj, Danskoj ili Finskoj, koje imaju renomirane projektne kuće sa 5 do 6 tisuća zaposlenih i mogu odraditi tako veliki projekt. Na tom novom natječaju IGH se neće moći natjecati, jer je protivno pravilima EU-a kandidirati se dva puta za isti projekt. Objašnjenje kako je do svega toga moglo doći nudi Ivan Dadić.    – IGH i Građevinski fakultet bile su kućne tvrtke HDZ-a, čiji je interes bio raditi što više i hvaliti se kao u boljševizmu prebačenim tonama i nacrtanim projektima. Nažalost pritom je gospodarska korist i interes RH nerijetko bila u drugom planu, zaključuje Dadić.    Koncesija Kinezima     Ivan Dadić s Fakulteta prometnih znanosti ističe kako hrvatska vlast mora pronaći način za slamanje otpora iz lokalnih sredina i ubrzano raditi na razvoju riječkog prometnog pravca, koji je prioritet Hrvatske. – Nizinska pruga, most i terminal na Krku izuzetno su važni za budućnost Hrvatske u narednih 50 do 100 godina i ako se ti projekti ne budu počeli realizirati ta budućnost nikada neće doći. To je apsolutno neophodno, a paralelno sa prugom, koja bi se gradila desetak godina, odmah treba ići i na gradnju kanala Dunav-Sava, koji bi se možda gradio i 20-tak godina, ali je nužno što prije započeti. Jednako tako treba riješiti do kraja riječki prometni čvor, koji je dosta kompliciran i skup, kao i napraviti prugu Rijeka-Kopar-Trst. Nizinsku prugu bilo bi idealno graditi samostalno s kvalitetnim kreditima, a ako to nije moguće treba tražiti koncesionara. Moguće je da to budu gospodarske sile s Dalekog istoka, Japan, Indija i prije svih Kina, koja može sama prugu napraviti za nekoliko godina, ali pod uvjetom da naša birokracija bude za to spremna. Ako će se građevinske dozvole čekati godinama onda niti jedan ozbiljan investitor neće doći. Moguće je i da Kinezima ili nekom drugom damo koncesiju na terminal na Krku, a prugu zajednički radimo. Sve je otvoreno, država to mora riješiti, zaključuje Dadić, koji izravno otvara možda i najvažnije pitanje nizinske pruge. Ovaj hrvatski megaprojekt gospodarski je i strateški interes globalnih sila, ponajviše Europske unije i Kine. Hrvatska treba pokazati da je spremna na efikasnost i kooperativnost u realizaciji, a onda sve ovisi o dogovoru najizglednijih investitora, bili to Kinezi, Nijemci ili netko treći.   Izvor: http://www.novilist.hr/ Omišalj 2012-01-18T16:29:53+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/tecaj-njemackog-jezika/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/tecaj-njemackog-jezika/#When:11:41:34Z Turistička zajednica Općine Omišalj organizira besplatan tečaj njemačkog jezika (2. stupanj), prilagođen iznajmljivačima i turističkim djelatnicima s područja Općine Omišalj. Tečaj traje od 23. siječnja do 12. ožujka 2012., a održavat će se u Društvenom centru Kijac ponedjeljkom i srijedom od 19 do 20,30 sati. Prijave za tečaj primaju se u uredu Turističke zajednice u Njivicama, Ribarska obala 10 radnim danom od 8 do 14 sati (tel. 846-735). Njivice 2012-01-18T11:41:34+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/udruga-umirovljenika-poljica-sotovento-grada-krka/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/udruga-umirovljenika-poljica-sotovento-grada-krka/#When:07:18:10Z Organiziranje umirovljenika na području Poljica, Bajčića, Brusića i Nenadića počelo je 1993. godine, kada je 60-70 članova počelo djelovati kao grupa građana. Kako se širio interes za učlanjivanjem i u susjednim selima (Žgaljić, Linardić, Milohnić, Brzac, Pinezić, Skrpčić i Vrh), broj je ubrzo narastao na 120 članova. Tako smo se 1997. godine pridružili riječkoj Udruzi kao legitimna Podružnica „Poljica-Šotovento“, gdje ostajemo sve do 1. siječnja 2008. godine a potom osnivamo udrugu pod nazivom Udruga umirovljenika „Poljica-Šotovento“ Grada Krka. Danas, s 340 članova, obuhvaćamo cijeli zapadni dio otoka. Za veliku potporu i sve što je dosada učinjeno za Udrugu najviše smo zahvalni našem gradonačelniku, prof. Dariju Vasiliću. Rad naše Udruge odvija se prema Statutu i Poslovniku, a obuhvaća organizaciju umirovljenika, brigu oko posjeta bolesnim, starim i nemoćnim osobama te organizaciju druženja u vidu izleta. Najveće druženje organizira se povodom godišnje Skupštine na kojoj bude prisutno čak i do 180 članova. Tijekom godine posjeti se 100-120 članova, kod kuće ali i u bolnici, kojima se tada daruje prigodan poklon paket. Godišnje se organizira 5 do 6 izleta kojima prisustvuje otprilike 250 do 300 članova. O svim aktivnostima brigu vodi Izvršni odbor Udruge koji broji 15 članova. Poznato je da sve te aktivnosti ne bi bilo moguće organizirati i realizirati bez financijske potpore iz proračuna Grada Krka, kao i donatora „Tutti Frutti“, „Vekasa - Commerce“, Putničke agencije „Depope“ i volonterskog rada svih članova Izvršnog odbora Udruge umirovljenika. Ove godine slavimo 15. godišnjicu rada i stoga pozivamo sve zainteresirane članove da nam se pridruže 15. veljače 2012. god. u 17 sati u „Društvenom domu Bajčić“ u Bajčićima.       Događaji 2012-01-18T07:18:10+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/o-ulasku-u-eu/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/o-ulasku-u-eu/#When:22:32:30Z Evo jedne vrlo zanimljive rasprave Zanimljivosti 2012-01-17T22:32:30+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/petra-zic-europsko-prvenstvo-u-azerbajdzanu/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/petra-zic-europsko-prvenstvo-u-azerbajdzanu/#When:14:46:00Z Imam tu čast i sreću poznavati jednu našu mladu, vrsnu sportašicu i smatram da bi bilo zgodno da o njoj i njenim izvrsnim rezultatima napišem par riječi. Naime, radi se o Petri Žic, članici Karate kluba Opatija, a kako se po prezimenu može zaključiti vuče korijene s našeg otoka (Kornić). Živi na Matuljima, ima 16 godina, a ljetne praznike provodi na Korniću i kupa se na Dunatu. Evo šta ona kaže o sebi: “Karateom se bavim od svoje 5 godine, dakle vec 11 godina. Do sada sam ostvarila niz zapaženih rezultata, kako u državi tako i u inozemstvu. Meni najdrazi uspjesi su: 1.mj.na državnom prvenstvu u ml.kadetkinjama pojedinačno, zatim 3.mj.na juniorskom državnom također pojedinačno i dvostruki naslov prvakinja države u ekipnom nastupu za ovu i prošlu godinu, te naravno ovogodisnji plasman na europsko prvenstvo.” Kao što se vidi na fotografijama, ima bezbroj priznanja, medalja, pehara. Vrhunac svega je odlazak na Europsko prvenstvo koje ća se održati u veljači 2012. u Azerbejdžanu. Mogu samo reći - bravo Petra – ti si naša nada i ponos i uz tebe smo! M.S. Sport 2012-01-16T14:46:00+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/novinar-telegrapha-opipao-bilo-nacije/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/novinar-telegrapha-opipao-bilo-nacije/#When:22:14:15Z "BRUXELLES više nije tako primamljiv kao što je nekad bio", konstatira Colin Freeman, novinar britanskog Telegrapha koji je u došao posjetiti Zagreb ne bi li "opipao bilo" Hrvatima uoči referenduma o ulasku u Europsku uniju. Iako u njegovog tekstu naslovljenom "Hrvatsku muči trema oko ulaska u EU", Freeman i sam očito spada u redove euroskeptika. Britanski novinar ne propušta već u prvoj rečenici podsjetiti da je zajednička europska valuta u krizi, a ističe i neodlučnost europskih lidera, koji više vremena troše na međusobna razračunavanja nego na rješavanje problema. "Realno, bio bih protiv ulaska u Europsku uniju. Ali ja sam u hotelijerskom biznisu: što više turista, to bolje. Ne mogu si priuštiti da se bunim", izjava je Žarka Pecotića, turističkog djelatnika kojeg je Freeman pronašao na Korčuli, gdje je razgovarao i s Ružom Tomašić. Hrvatska ulazi u Europu, Srbija ostaje na Balkanu Pecotićevom izjavom Freeman zaključuje svoj tekst, u kojem primjećuje da mnogi Hrvati, uključujući i oni koji će glasati za pridruživanje EU, imaju problema. Neke, primjećuje Freeman, muči europska kriza koja bi lako mogla usisati Hrvatsku. Drugi, pak, strahuju od gubitka nacionalnog identiteta, a Uniji najviše zamjeraju izručenje Ante Gotovine Haškom sudu, što je bio jedan od uvjeta ulazak u "elitni" europski klub. Nacionalizam, međutim, može biti argument i za ulazak u Uniju, u što se novinar Telegrapha i sam uvjerio. "Glasat ću 'Za' jer Hrvatska ne ide nigdje i zato što je bolje biti u društvu s Italijom i Njemačkom nego s Bosnom i Srbijom", kazao je za Telegraph operni pjevač Ronald Braus, koji se raduje i ukidanju viza i lakšem prelasku preko granice. Istraživanja uglavnom pokazuju, ističe Freeman, da će oko 60 posto Hrvata glasati za ulazak u EU. "Hrvatska će tako postati prva članica EU koja je sudjelovala u ratovima devedesetih", piše novinar Telegrapha, zaboravljajući Sloveniju čiji rat je trajao tek nekoliko dana. Ispravno je Freeman primijetio da se upravo iz tog razloga mnogi vesele pridruživanju EU: Hrvatska ulazi u Europu, a Srbija, barem do daljnjeg, ostaje na Balkanu. "Mogli bi barem pričekati dok vidimo hoće li se eurozona raspasti" Takav argument nije dovoljno dobar za pravašicu Tomašić, koja kao saborska zastupnica HSP-a dr. Ante Starčević zapravo predstavlja jedini iole euroskeptični glas u Hrvatskom saboru. "Ja nisam nužno protiv EU. Moj problem je što se o ulasku u EU nije vodila prava rasprava. Većina ljudi nema pojma u što se upuštaju", kaže Tomašić. Hrvatska će, strahuje Tomašić, ulaskom u EU biti uvučena u krizu eurozone i završiti u situaciju da mora vlastitim proračunskim novcem pomagati drugim, još siromašnijim zemljama. "Trebali bi barem pričekati s ulaskom u EU dok ne vidimo hoće li se eurozona raspasti ili neće", kaže Tomašić. Ništa od toga ne brine Andreja Plenkovića, bivšeg državnog tajnika u MVPEI-ju. Štvoviše, Plenković je uvjeren da bi Tomašić promijenila stav o EU "nakon samo dva sata razgovora s njim". Osvjedočeni eurofil Plenković ističe da Hrvatska u eurozonu nikako ne može ući prije 2016. zbog čega ne treba strahovati da će morati sudjelovati u spašavanju zemalja koje su ugrožene krizom eura. Glas o prosvjedu euroskeptika stigao do Europe Za ranije spomenutog opernog pjevača Brausa, kriza nije nikakav problem. "Hrvatska je u krizi otkad sam se rodio". Čak i određeni gubitak suvereniteta, kojeg Braus očekuje, za njega nije problem. Štoviše, očekuje da ćemo zbog toga "imati manje problema". No, mnogi ne dijele ovakav stav, a odjeci hrvatskog euroskepticizma stigli su i do Europe. Novinske agencije AFP i AP izvijestile su ovaj vikend o prosvjedu protiv EU koji se održao u Zagrebu. U oba izvještaja stoji da je na Trgu bana Jelačića prosvjedovalo više od tisuću ljudi. Glavni argument im je, tvrdi novinar AP-a, strah od gubitka nacionalnog identiteta. Razno 2012-01-15T22:14:15+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/pocelo-je-novo-izdanje-malonogometne-lige-otoka-krka-malinska-2012/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/pocelo-je-novo-izdanje-malonogometne-lige-otoka-krka-malinska-2012/#When:21:28:56Z MALINSKA – Na početku godine je, već tradicionalno, počelo još jedno izdanje malonogometne liga otoka Krka i ovaj puta se utakmice ovog natjecanja odigravaju u dvorani osnovne škole „Fran Krsto Frankopan“ u Bogovićima. Nedjelja, 15. siječnja 2012., je bila prvi natjecateljski dan ovogodišnje malonogometne lige otoka Krka, a svake sljedeće nedjelje, s početkom u 14 sati, zainteresirani će moći uživati u malonogometnim majstorijama 15 momčadi. Natjecanje će trajati do 12. veljače 2012. kada će se najbolje plasirane momčadi boriti, s početkom u 15 sati, u četvrtfinalnim i polufinalim utakmicama, a isti dan je predviđeno i finale lige. Malonogometna liga otoka Krka „Malinska 2012.“ se igra prema pravilima futsala, a na terenu se nalaze 4 igrača i vratar. Momčadi su podijeljene u dvije skupine. U prvoj se skupini nalazi sedam momčadi, a u drugoj osam momčadi. Rezultati I. kola, 15. siječnja 2012.: PRVA SKUPINA (7 momčadi) Vrbnik – MNK Punat  1:2 Kapo Malin – Dubašnica  3:1 Bumbeta – MNK Punat  0:6 Žal Adria Car – Dubašnica  5:0 Kapo Malin – MNK Njivice  1:2 DRUGA SKUPINA (8 momčadi) TRUMM – Mići Boduli  1:1 Bracera – Udruga Mladih Omišalj  7:2 Pizzeria Matteo – MNK Krk  4:2 Veterani Krk – MNK Dobrinj  0:4 Udruga Mladih Omišalj – TRUMM  2:2 MNK  Krk – Veterani Krk  1:1 MNK Dobrinj – Pizzeria Matteo  0:0 Sport 2012-01-15T21:28:56+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/obiljezena-stogodisnjica-pusta-u-dobrinju/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/obiljezena-stogodisnjica-pusta-u-dobrinju/#When:20:13:51Z Da se podsjetimo. Gospodin Ernest Mavrović je među stvarima svog pokojnog oca Teodora zvanog Dozio našao jednu staru fotografiju maškara na dobrinjskoj Placi. Utvrđeno je da je fotografija snimljena 1912. tako da je to dokaz da se već prije 100 godina uvelike maškaralo. Evo fotografije iz 1912. godine     a ovako je bilo danas:     Priznajte da ima nekih sličnosti, jedino mi se čini da je prije 100 godina bilo više ljudi na Placi nego danas. Ipak i danas se skupio popriličan broj maskiranih i nemaskiranih. Proslavu su otvorili voditeljica Gordana i već spomenuti Ernest, ovaj put maskiran u nekadašnjeg pandura, kao na staroj fotografiji     i Alen, kao glasnogovornik sramežljivog meštra dobrinjskih maškara.     Program je započeo mantinjadom mladih sopaca Matka i Vedrana     Pjesmom „Popuhnul je“ također mladih kanturica (pjevačica) Valerije, Martine i Dine uz sopce Matea i Matije     Nastavilo se plesom najmlađih toncura i toncurica (plesača i plesačica) folklornog društva „Ive Jelenović“ iz Dobrinja     S pjesmama „Nagnulo no se“, „Cviće mi polje““, „Napitnica“ i „Valovi, bjondi valovi“ nastupio je mješoviti dobrinjski pjevački zbor „Zvon“ pod dirigentskom palicom maestra Damira Smerdela     Svakako je veseo bio nastup tamburaškog sastava „Nikad doma“ iz Gabonjina     i harmonikaša     Ova fešta nije mogla proći bez meštra Tonija, alfe i omege Riječkog karnevala, a koji je rodom iz ovog kraja     Osim domaćih maškara, bilo je i podosta maskiranih grupa iz drugih mjesta, Babani iz Omišlja, grupa „Zbrda zdola“ (zaboravio sam odakle su),     iz Grižana,     Drivenika,     i Kraljevice     S njima je došla i 91-godišnja teta Iža, kraljica kraljevičkog karnevala     Bili su tamo Grifonsi…     medvjed…     tigrić…     A neki su došli maskirani čak sa skijanja u Alpama     Neki su se i zabunili, pa su kod javne špine čekali da poteče vino, ali nisu dočekali     Kad je program na Placi završio, svi su se preselili u dobrinjski Dom, gdje su mogli uživati u lovačkom gulašu i tripicama majstora kuhinje Smiljana     Ali i zaplesati uz mladu pjevačicu i skoro isto tako mlade dečke iz grupe „Largo“       Kako stoji u podnaslovu, ovo je trebala biti fotoreportaža, ali sad kad ovo gledam, više je foto nego reportaža. Ali nije za zamjerit poslije tripica, gulaša, kuhanog vina, sirovog vina, pive… nekako slabije ide pisanje. Nemam pojma zašto, ali tako je.   U svakom slučaju danas je bio predivan sunčani dan, izvrsna zabava u Dobrinju i oni koji danas nisu bili neka im bude žao. Svaka čast organizatorima, prvenstveno maškaranim udrugama „Optimisti“ i „Kataroška“, ali i svim ostalima. Hvala vam svima na predivno provedenom danu i nastojanju da se tradicija ne zatre. (MK) Dobrinj 2012-01-15T20:13:51+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/mislio-sam-da-ce-mi-ovo-putovanje-biti-zadnje-u-zivotu/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/mislio-sam-da-ce-mi-ovo-putovanje-biti-zadnje-u-zivotu/#When:19:44:36Z Vidjevši da posadu tonućeg cruzera nije moguće pronaći, iskusan ribar s našeg otoka, odlučio je uz pomoć još nekolicine putnika, na neki način organizirati evakuaciju. Iako je na pitanje svog osmogodišnjeg sina, da li se boji, odgovorio je ne, svjestan da mora biti jači od straha i jedino mu je bilo važno svog sina izvući na sigurno. Što danas priča, poslušajte Događaji 2012-01-15T19:44:36+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/obiljezena-obljetnica-potonuca-grckog-broda-peltastis/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/obiljezena-obljetnica-potonuca-grckog-broda-peltastis/#When:12:47:49Z ŠILO - Ronioci iz ronilačkog centra Neptun Šilo su i ove godine organizirali podvodno polaganje vijenca na potopljenoj olupini grčkog broda Peltastis koja se nalazi na 32 metra dubine, u blizini mjesta Šila. Povod polaganju vijenca je 44. godišnjica potonuća Peltastisa. Naime, ovaj je grčki brod potonuo tako što je udario u krčke stijene jedne hladne noći, 8. siječnja 1968., a od 12 članova posade preživjelo je samo četiri mornara. U spomen na tragediju, na svaku obljetnicu 8. siječnja, ronilački centar Neptun Šilo svake godine simbolično položi vijenac u kapetansku kabinu. Dobrinj 2012-01-15T12:47:49+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/hrvatsku-prije-20-godina-priznao-vatikan/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/hrvatsku-prije-20-godina-priznao-vatikan/#When:21:40:18Z Kao prva država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island, koji je to napravio još 19. prosinca 1991. Nakon što je Hrvatska proglasila svoju samostalnost i suverenost, te raskinula svoje državno-pravne veze s bivšom Jugoslavijom, 15. siječnja su je priznale Njemačka, Belgija, Velika Britanija, Danska, Malta, Austrija, Švicarska, Nizozemska, Mađarska, Norveška, Bugarska, Poljska, Italija, Kanada, Australija, Francuska, Finska, Švedska. Usljedila su priznanja koja su stigla iz Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan poslije Hrvatsku su priznale i Argentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, i Urugvaj. Hrvatsku su već ranije priznale Estonija, Litva, Latvija, Slovenija, Ukrajina i San Marino. Do kraja siječnja 1992., Hrvatsku je priznalo još sedam zemalja: Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Paragvaj i Bolivija. Zanimljivo je istaknuti kako je priznanje Hrvatske došlo u vrijeme kada je trećina zemlje bila pod okupacijom, a Hrvatska je tek godinama kasnije uspjela izbiti na svoje međunarodno priznate granice. Primanjem u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992. Hrvatska je postala jednakopravna članica međunarodne zajednice. Danas smo na putu ulaska u Europsku Uniju. Događaji 2012-01-14T21:40:18+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/havarija-luksuznog-kruzera-kod-toskanske-obale/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/havarija-luksuznog-kruzera-kod-toskanske-obale/#When:17:29:31Z Nesreća se odgodila tijekom večere kada se čuo udarac. Pogasila su se svjetla, a u mraku je na brodu koji se počeo naginjati nastala panika. Kada je posada shvatila što se događa, podijelila je putnicima prsluke za spašavanje te se pripremala za evakuaciju. No, brojni putnici su ipak završili u vodi, piše Corriere dela Sera. Iako je prva informacija talijanske novinske agencije Ansa bila da je najmanje šest osoba izgubilo živote, šef policije mjesta Grosseto, Giuseppe Linardi, izvijestio je jutros da su poginule tri osobe, 14 ih je ozlijeđeno a sedamdesetak osoba se još traži. Ljudi su čamcima za spašavanje na kraju evakuirani s broda, javlja ANSA. Naknadno je na brodu pronađena rupa na trupu široka oko 70 metara! Kruzer je krenuo iz luke Civitavecchia blizu Rima na putovanje Mediteranom.     Među putnicima na brodu strave bio je i Zrino Huljić 39-godišnji ribar iz Omišlja na Krku  s osmogodišnjim sinom i prijateljem Vladimirom Štrbcem. U vrijeme nasukavanja stajao je na palubi na sedmom katu, 40-ak metara iznad mora. Kaže da je čuo snažan udarac, a da su potom uslijedili sati panike i kaosa. Sve je, kaže, bilo neorganizirano, za što okrivljuje posadu broda. Brod se, prisjeća se Huljić, snažno naginjao prvo na jednu stranu, zatim na drugu, ljudi su se držali za ogradu, pokušavali održati ravnotežu... Sve to pratio je nekontrolirani stampedo prema čamcima za spašavanje. "Nestajalo je struje i prvo su nas pokušavali uvjeriti da nije ništa strašno, da se pokvario agregat, da će kvar vrlo brzo biti riješen. Kako sam profesionalni ribar, znao sam da to baš nije realno objašnjenje. Kada smo vidjeli kuhare i konobare da panično bježe, znali smo da to nije istina", opisao je Z. Huljić dodajući kako se posada ponašala krajnje neprofesionalno. Priča kako su trčali s putnicima gurajući se u čamce te spašavajući vlastitu glavu. Prema njegovim riječima, pravi je pakao nastao kada su putnici sami počeli spuštati čamce. "Kako je brod bio jako nagnut, čamci se nisu mogli spustiti pod pravim kutem u more. Udarali su o bok, a neki su čak uletjeli u kabine. Čuli su se vrisci, mnogi su stradali. Ljudi su s paluba, s velike visine, skakali u čamce. Čuo sam da ih je dosta ozlijeđeno, neki su poginuli. U čamac koji prima 40 ljudi naguralo se njih 70. Sve je to trajalo satima. Svi smo bili mokri, promrzli, šokirani. Vito se ponašao jako hrabro. Sve je to dosta dobro podnio", ispričao je za "Jutarnji list" Z. Huljić koji se ujutro iskrcao na obalu. (preneseno sa portala danas.net.hr) Crna kronika 2012-01-14T17:29:31+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/psst-samo-za-posjetitelje-portala-otok-krk.org/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/psst-samo-za-posjetitelje-portala-otok-krk.org/#When:07:04:05Z Dragi naš čitaoče, posjetioče vrli, ovo je tekst koji se direktno obraća tebi, da tebi! Sigurno se pitaš zašto, bez brige sve je u redu, nije se ništa dogodilo. Nisi ništa napravio krivo. Čekajte što sad radite s tim kompjutorskim mišem? Ma, ne! Kažemo ti sve je u redu. Ali, uvijek je taj ali! Da bi još više prezentirali otok Krk putem reportaža, crtica, intervjua, članaka i tako dalje, potrebna nam je tvoja pomoć. Da, baš tvoja! Ti dragi naš posjetioče nam možeš sugerirati neku temu, dati nam prijedlog ili čak aktivno sudjelovati u radu našega portala. Kako sad to? – vrlo jednostavno! To je zaista čas posla. Na ovim adresama elektroničke pošte možeš nam poslati svoju ideju i tako aktivno utjecati na rad ovog našeg portala. Kontakt: info@otok-krk.org marketing@otok-krk.org   S poštovanjem, Uredništvo portala otok-krk.org    Obavijesti 2012-01-13T07:04:05+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/sve-sto-morate-znati-o-novom-valu-gripe/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/sve-sto-morate-znati-o-novom-valu-gripe/#When:23:33:29Z 'To je prvi dokazani slučaj virusa H3N2 u našoj zemlji. Prije njega u naše je laboratorije pristiglo stotinjak uzoraka, no svi su bili negativni', objasnila je. Epidemiologinja kaže da zasad nema dojava da postoji neko veliko širenje virusa, mada su mjestimično registrirani neki slučajevi simptoma koji podsjećaju na gripu. 'Slično je i u Europi. H3N2 nije iznenađenje. Dijelovi tog virusa sadržani su u ovogodišnjem cjepivu i poznati je sezonski virus. Kao i svi virusi, on se svake godine malo mijenja pa se i cjepivo mijenja, međutim u svijetu je prisutan već desetljećima.' Prema mišljenju stručnjaka, u ovom je trenutku teško reći koji će virus biti dominantan - H3N2 ili tzv. svinjski tip H1N1. 'Trenutno je u malom broju uzoraka dominantan H3N2, no ne možemo reći hoće li on dominirati cijele sezone. H1N1 je još uvijek sposoban uzrokovati teže slučajeve oboljenja, međutim ne treba podcijeniti ni sezonsku gripu. Ove smo godine cijepili osjetljive skupine ljudi mješavinom koja sadrži dijelove virusa H3N2, H1N1 i tipa B. Očekuje se da će sva tri tipa cirkulirati. Na južnoj polutki negdje je dominirao H1N1, a negdje H3N2. Prošle godine u Hrvatskoj je dominirao H1N1, a njemu se pridružio i tip B.' Profesorica kaže da se ozbiljniji val gripe očekuje s povratkom djece u škole i skijaša iz zimovališta. 'Prirodno je da se gripa brže širi kada se veći broj ljudi nađe na okupu u zatvorenom prostoru. No gripa kod djece uglavnom ne izaziva ozbiljne posljedice. Nagli porast broja oboljelih očekuje se u sljedećim tjednima', kaže Gjenero-Margan koja smatra da za cijepljenje još uvijek nije prekasno. 'Cijepljenje je još uvijek moguće. Većina građana to je već obavila, no još se može cijepiti netko tko je u rizičnoj skupini. Oni koji se često cijepe brže stječu imunitet pa nije kasno', objasnila je epidemiologinja. Zdravlje 2012-01-12T23:33:29+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/osobna-odgovornost-za-vlastito-zdravlje/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/osobna-odgovornost-za-vlastito-zdravlje/#When:20:45:05Z KRK - Danas je, u Velikoj vijećnici Grada Krka, u 15 sati, održano zanimljivo predavanje – SAMOZBRINJAVANJE -  Osobna odgovornost za vlastito zdravlje, u organizaciji Društva tjelesnih invalida Rijeka (DTIR). Društvo tjelesnih invalida Rijeka (DTIR) je osnovano 1977. godine, a broji 640 članova iz Primorsko-Goranske Županije. Predavanje su održala dva vanjska suradnika; gđa. Verica Šatorić je prezentirala temu –„Osobna odgovornost za vlastito zdravlje“, a gđa. Laura Grubišić ,temu „Hrana kao ovisnost“. Nazočni su bili predsjednica DTIR-a - Irene Ujčić-Rob, tajnica Marijana Kraljić, podpredsjednica Zdenka Modrić i psihologdruštva Boris Pilepić. Predavanje sufinancira Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Predavanje je do sada održano u Rabu, te danas u Krku, a nakon Krka biti će održano i u Malom Lošinju, Delnicama i Pazinu. Moram priznati da sam sa zanimanjem pratila tijek predavanja i žao mi je što nije nazočilo više posjetitelja ali pretpostavljam da mnogi nisu znali za ovaj događaj. Hvala predavačima i DTIR na ovom zanimljivom predavanju. Krk 2012-01-12T20:45:05+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/prijave-za-upis-prvasica-u-skolu/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/prijave-za-upis-prvasica-u-skolu/#When:18:00:30Z Roditelji djece koja imaju prebivalište ili boravište na otoku Krku, a koja su rođena između 1. travnja 2005. i 31. ožujka 2006. godine obavezni su prijaviti djecu radi obavljanja postupka utvrđivanja psihofizičkog stanja prije upisa u prvi razred osnovne škole. Prijave će se održati od 16. do 19. siječnja 2012. godine u matičnoj školi „Fran Krsto Frankopan“ u Krku, kao i u svim područnim školama na našem otoku. Roditelji moraju donijeti presliku rodnog lista ili izvatka iz matice rođenih djeteta (ako na njima nije upisan OIB djeteta moraju ga donijeti posebno) i presliku osobne iskaznice jednog od roditelja ili uvjerenje o mjestu prebivališta odnosno boravišta djeteta. Bez obzira gdje je dijete rođeno u Republici Hrvatskoj (izuzetak je grad Zagreb) roditelji mogu rodni list podignuti u jednom od dva matična ureda na otoku. Prije toga preporučujemo da nazovu matični ured radi provjere da li je upis rođenja djeteta verificiran. Matični ured Krk (tel. 354-345) ureduje za stranke ponedjeljkom, srijedom i petkom od 8,30 do 11,00, a utorkom i četvrtkom od 12,00 do 14,30 sati. Matični ured Malinska (tel. 859-362) ureduje utorkom, četvrtkom i petkom od 8,30 do 14,30 sati (pauza 11,00 – 11,30) (MK) Obrazovanje 2012-01-12T18:00:30+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/lovni-uspjeh-bascanskih-lovaca-na-pocetku-godine/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/lovni-uspjeh-bascanskih-lovaca-na-pocetku-godine/#When:14:08:52Z BAŠKA – Odriješito su započeli novu 2012. godinu  lovci Lovne jedinice „Kamenjarka“ iz Baške, te time znantno pridonijeli planu odstrijela alohtone divljači na otoku Krku.  Spomenimo da Lovna jedinica „Kamenjarka“ djeluje u sastavu otočnog lovačkog društva „Orebica“. Bašćanski su lovci tako u organiziranom grupnom lovu na početku ove godine odstrijelili devet divljih svinja. Odmah poslije Nove godine, 2. siječnja, odstrijeljena su četiri primjerka divljih svinja. Da bi, dva dana kasnije, 5. siječnja, odstrijeljeno bilo pet divljih svinja. Kako saznajemo, lovci iz Lovne jedinice „Kamenjarka“ su vrlo aktivni, od 1. travnja kad počinje lovna godina odstrijeljeno je ukupno 95 divljih svinja.   Baška 2012-01-12T14:08:52+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/mesopusna-dogadanja-u-vrbniku/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/mesopusna-dogadanja-u-vrbniku/#When:13:28:30Z VRBNIK - I ove godine u razdoblju od 15. siječnja do 21. veljače 2012. biti će organizirane maškarane zabave u šatoru postavljenom na autobusnom parkiralištu. Kako bi se ova tradicija maškaranih običaja u Vrbniku nastavila, ali i podigla na višu razinu u program mesopusnih događanja uključen je veliki broj pojedinaca, članova iz različitih udruga i društava, vrbničkih vinara i ugostitelja, učenika područne škole i dječjeg vrtića Fran Krsto Frankopan iz Vrbnika. Dobra zabava, puno smijeha, bogata tombola, nagrade za maškare i razni tematski programi (gostovanje zvončara, susret karnevalskih udruga otoka Krka, redute po Garici i Risiki, susret klapa, Retro-party... itd.) garancija su jako dobrog provoda za Vrbenčane i njihove goste! Maškarane zabave održati će  se: Nedjeljom od 15,00  sati, i to 15.01., 22.01., 29.01., 05.02., 12.02. i 19.02.,   Petkom od 20,00 sati, i to 20.01., 27.01. i 03.02., Zadnjeg četvrtka 16.02. od 20,00 sati, Zadnjeg utorka 21.02. od 20,00 sati. Organizatori maškaranih zabava u šatoru su Udruga Vrbenski dešpet i TZO Vrbnik uz podršku Općine Vrbnik. PROGRAM MESOPUSNIH DOGAĐANJA 2012. GODINE U VRBNIKU 15. siječnja - NEDJELJA Otvaranje Mesopusta, podizanje zastave, reduta, ples (grupa Insula) sa bogatom tombulom 20. siječnja - PETAK Susret karnevalskih udruga otoka Krka, prigodni program, ples (grupa Insula) 22. siječnja - NEDJELJA Reduta po Garici, prigodni „show“ program, ples (grupa Insula) sa bogatom tombulom 27. siječnja - PETAK Susret maškaranih klapa, ples (grupa Boduli) i zabava 29. siječnja - NEDJELJA Reduta po Risiki, prigodni „show“ program, ples (grupa Insula) sa bogatom tombulom 03. veljače - PETAK Retro party, zabava pod maskama u retro stilu 05. veljače - NEDJELJA Reduta, prigodni „show“ program, ples (grupa Largo) sa bogatom tombulom 12. veljače - NEDJELJA Reduta, prigodni „show“ program, ples (grupa Insula) sa bogatom tombulom 16. veljače - ČETVRTAK Mesopusni četrtek, tusti, ples (grupa Insula)  i nagrade za maske 19. veljače - NEDJELJA Reduta, prigodni „show“ program, ples (grupa Ribalta) sa bogatom tombulom 20. veljače - PONEDJELJAK Doček mladih kumpanija u šatoru 21. velječe - UTORAK Mesopusni utorek, ples i zabava 22. veljače - SRIJEDA Čitanje „tištamenta“ i spaljivanje Pusta Vrbnik 2012-01-11T13:28:30+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/u-hrvatskoj-prosle-godine-osam-posto-vise-turista-nego-2010/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/u-hrvatskoj-prosle-godine-osam-posto-vise-turista-nego-2010/#When:12:23:56Z Hrvatsku je lani posjetilo 12 posto više Slovenaca, 11 posto više Austrijanaca i 10 posto više Nijemaca Hrvatsku je u 2011. godini posjetilo 11.200,113 turista, dok je zabilježeno preko 65 milijuna noćenja, objavila je Hrvatska turistička zajednica. Time je za čak osam posto porastao ukupni broj turista u odnosu na 2010. godinu. Isti postotak bilježi i bilanca stranih turista jer je njih 9.907,827 za odmor odabralo neko od odredišta u Hrvatskoj, dok je broj domaćih turista porastao za četiri posto sa 1.292,286 gostiju. Od stranih turista prošla sezona bilježi 12 posto više Slovenaca, 11 posto Austrijanaca i 10 posto Nijemaca. Turistima je najprivlačnije odredište bila Splitsko-dalmatinska županija te ju je posjetilo 1.881,741 ljudi. Od ukupno 65.116,830 noćenja, što je za sedam posto više od prethodne godine, najviše ih je zabilježeno u Dalmaciji (29.742,157), dok Grad Zagreb (10 posto) i Istra (8,49) bilježe najveći rast broja noćenja. Unatoč recesiji i slabim ekonomskim prilikama hrvatskih građana, od ukupnog broja noćenja na njih otpada 6.704,966 što je pet posto više nego 2010. godine. Broj noćenja stranih gostiju veći je sedam posto i iznosi 58.411,864.   Izvor: http://www.vecernji.hr/ Turizam 2012-01-11T12:23:56+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/lutajuceg-reportera-muci-referendum-dum-o-pristupanju-hrvatske-europsk/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/lutajuceg-reportera-muci-referendum-dum-o-pristupanju-hrvatske-europsk/#When:20:21:28Z Naš Lutajući je do neki dan mislio da su eurofili nekakvo cvijeće, nešto kao karanfili, samo malo drukčiji. Tek kad se počelo pričati o referendumu za ulazak ili neulazak Hrvatske u Europsku uniju skužio je da su eurofili ipak nekakve čudne biljčice, ali koje ne rastu nego hodaju na dvije noge i šire europsko bratstvo i jedinstvo. Budući da nije imao svoje mišljenje, a nema ni svoju stranku kod koje bi išao po njega, išao se malo raspitivati kako da glasuje na referendumu 22. siječnja. Sa sobom je poveo jednu od tih čudnih biljčica i evo što je sve čuo:   LUTAJUĆI REPORTER: Budući da sam ja neizlječivi lokalpatriot,  da li će našim Bodulima biti bolje kad otoku Krku osim Hrvatske, pripojimo još neke države, koje danas zovemo Europska Unija EUROFIL: Svakako da hoće. Bit ćemo puno veći, a bogami i jači, bez da pijemo energetske napitke. LUTAJUĆI REPORTER: Ajme kako super, znači neću morati piti Red Bull ni Viagru. EUROFIL: Nemoj sad karikirati, mislio sam reći da ćemo biti jači na društvenom, gospodarskom, vojnom… planu. LUTAJUĆI REPORTER: Društvenom? Znači da više nećemo morati ganjati Švabice i Čehinje po plažama, nego će same dolazit kod nas doma. A na koje gospodarstvo misliš? Da će se obnovit sve naše uništene tvornice, hoteli i ostalo, ili će naši ljudi ići raditi tamo i time jačati njihovo, a tako i naše gospodarstvo? Kažeš i vojnom? Pa za koga vraga smo onda upali u NATO pakt? Da zajedno sadimo cvijeće? EUROFIL:  Uf kako si težak. Idemo mi radije pitat ljude što misle o tome. LUTAJUĆI REPORTER: Hajde da probamo. Ali pusti mene da pitam. EUROFIL:  Može. Pali makinu.   LUTAJUĆI REPORTER: Da najprije pitamo našeg lokalnog političara je li za ulazak Hrvatske u EU. EUROFIL: Ja znam da je, jel' tako gospodine Bodulski Političaru? BODULSKI POLITIČAR: Svakako da jesam. Pa kakav bih ja političar bio da se ne slažem s aktualnom vlašću. Samo valjda ću lakše ući u Europski parlament, jer u Hrvatski sabor nikako ne mogu. Vjerojatno je tome kriva bura na Krčkom mostu. EUROFIL: Svakako da hoćete. Držim fige. A onda ćete se valjda sjetiti i mene.   LUTAJUĆI REPORTER: Evo Iva koji ima dosta zemljišta. Iveeee, dođi, sad će ti ovaj cvjetić objasnit što ćeš dobiti ulaskom u EU. EUROFIL: Vrlo rado. Barba Ive, moć ćete ta vaša neobrađena zemljišta iznajmit bilo kojem članu EU. On će ih kultivirati, a ne da stoje ovako zapušteni. A svakako ćete ih moći njima i prodati. Pretvorit će ih u građevinsko zemljište i graditi na njima hacijende. BARBA IVE: Ma kultivirat ću ja tebe ako budeš ovako vrijeđao moje drmune. Kažeš prodati? Ma vidi, to mi se sviđa. BARBA IVIN UNUK: Dede, a di ću ja napravit kuću za stanovati kad odrastem? BARBA IVE: Šuti, mulac jedan, napravit ćeš je tamo gdje budeš i radio, u Alpama.   LUTAJUĆI REPORTER: Idemo mi dalje. A vidi Frana, obrezuje vinovu lozu. Objasni mu što će on dobiti. EUROFIL: Gospodine Frane, Vi ćete naročito puno dobiti ulaskom u EU. Čut će se za vašu kvalitetnu Žlahtinu diljem Europe, a budući da neće biti carine, moć ćete bit konkurentan po cijeni s njihovim vinima. FRANE: Ajme kako super. Idemo tamo. Samo, hoću li kao i sada od tone grožđa napravit 6 tisuća litara vina? EUROFIL: To me ne pitajte jer ja se ne razumijem u ništa, osim u EU.   LUTAJUĆI REPORTER: To sam i mislio. Nego da pitamo ovog ribara Mata što on misli o tome. EUROFIL: Dobar dan gospodine ribaru Mate. Nadam se da ste upoznati što ćete sve dobiti ulaskom u EU. Budući da ovdje ne možete prodati ribu, moć ćete prodavati bez problema na tršćanskoj ribarnici. A kad bude zabranjen izlov plave ribe, kao sada, moć ćete slobodno u Sjevernom ledenom moru loviti kitove. RIBAR MATE: Pa to nije ni loše. Samo tko će onda tu ribariti, ako ja budem tamo na ribarnici? Vjerojatno Talijani, kao i do sada. Ali da nije malo previše brrr na tom moru o kojem govoriš? A što će biti s gorivom? EUROFIL: Trebalo bi i kod nas pojeftinit. A ako i ne bude, lako ćete moći skočiti po 10 litara plavog dizela u Antwerpen.   LUTAJUĆI REPORTER: Lijepo si mu to objasnio. Ali po izrazu lica čini mi se da nije baš jako sretan. Eeeeej Mare, dođi malo. Ovaj tu ima dobre vijesti za tebe. Kaže da će ti biti bolje kao konobarici u EU nego do sada u ovdašnjem hotelu u kojem radiš samo mjesec i pol godišnje. EUROFIL: Svakako da hoće. Moć će, kad se zatvori ovdašnji hotel, ići raditi u Grčku (dok oni tamo štrajkaju), poslije u Austriju (ako bude snijega), ma nać će se tamo nečeg i za Maru. Možda tamo upozna kakvog bogataša, uda se i više ne bude ni morala raditi. MARE: Baš lijepo. A što ću ja s mojim zakonitim? Mogu li tamo imati još kojeg muža? EUROFIL: ---     LUTAJUĆI REPORTER: Ostao bez teksta, da i to od tebe doživim, hehe. Već me bole noge, ali da pitamo ovu curicu što ona misli o tome. EUROFIL: Dobar dan ljepotice! Da li znaš da ćeš, kad odrasteš, moći studirati na bilo kojem Sveučilištu u EU i da ćeš tamo stečeno znanje moći primijeniti za dobrobit Hrvatske? CURICA: Znam, barba, ali kako ću to napraviti kad moj tata nema dovoljno novaca ni za autobus do riječkog Sveučilišta? A ako i uspijem tamo postati doktorica, gdje ću u Hrvatskoj to znanje moći primijeniti? Kao čistačica u splitskoj bolnici?   LUTAJUĆI REPORTER: Pa i nisi mi baš previše pomogao. EUROFIL: Kako nisam? Vidiš da su svi oduševljeni Europom. LUTAJUĆI REPORTER: Vidim, vidim…   Malo smo intervenirali ovdje i preveli izjave naših Bodula na razumljiviji hrvatski jezik. A naša lektorica je izbacila sve proste i prosto-proširene izraze. Vidimo da naš Lutajući i dalje nije na čistu što da zaokruži na referendumu, „ZA“ ili „PROTIV“ ulaska Hrvatske u EU, ili da jednostavno 22. siječnja ni ne ustaje iz kreveta, jer će vjerojatno feštati do jutra u krčkom šatoru uz Dražena Kunića. Lutajući reporter 2012-01-10T20:21:28+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/100-godina-pusta-u-dobrinju/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/100-godina-pusta-u-dobrinju/#When:19:13:52Z Stigla nam je jedna prekrasna razglednica iz Dobrinja na kojoj piše:   Dragi naši! Ovoga se mesopusta spominjamo sto let od prvoga zapisa i sliki pustnoga tonca va Dobrinju. Zovemo vas nediju 15.1.2012. o podne na dobrinjsku Placu. Uz sopeli, tonoc, kanot… friti, kroštuli i vino čekamo vas i radujemo se druženju z vami.   Za one koji ovo nisu sve razumjeli evo i prijevoda ovoga na novohrvatski jezik:   Dragi naši! Ovoga mesopusta (karnevala) obilježavamo sto godina od prvog zapisa i slike mesopusnog plesa u Dobrinju. Pozivamo vas u nedjelju 15.1.2012. u 12 sati na dobrinjsku Placu. Uz sopile, ples, pjevanje… fritule, kroštule i vino čekamo vas i radujemo se druženju s vama.   Malo smo se raspitali i doznali da je gospodin Ernest Mavrović pronašao do sada najstariju zabilježenu fotografiju na kojoj se vide karnevalski (mesopusni) običaji u našem kraju. Fotografiju možete je vidjeti iznad ovog teksta, a snimljena je 1912. godine na Placi u Dobrinju. Pošto je ove godine 100 godina od tog događaja, mesopusni odbor odlučio je da se taj jubilej obilježi 15.01.2012. s početkom u 12 sati na mjestu nastanka te fotografije, tj. na Placi u Dobrinju. Program: U 12 sati otvaranje događaja mantinjadom. Zatim nastup sopaca i kanturica (pjevačica tradicionalnih dobrinjskih pjesama) te folklora „Ive Jelenović“. Slijedi nastup tamburaške skupine KD „Sveti Petar“ iz Gabonjina i pjevačkog zbora „Zvon" iz Dobrinja. Negdje oko 15 sati snimila bi se i fotografija nalik na onu od prije 100 godina. Samo da naš Lutajući reporter ne dozna da se nakon toga nastavlja veselje u Društvenom domu uz nastup grupe „Largo", te domjenak uz tripice i lovački gulaš. Mi svakako idemo tamo. Čekamo i sve vas koji ste ovo pročitali, jer poziv vrijedi za svih! Vidimo se! Dobrinj 2012-01-10T19:13:52+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/na-jesen-novi-zakon-i-nova-ekipa-na-hrt-u/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/na-jesen-novi-zakon-i-nova-ekipa-na-hrt-u/#When:12:08:06Z Ministarstvo kulture uskoro će pokrenuti rad na novim zakonima o Hrvatskoj radioteleviziji, zatim krovnom Zakonu o medijima te Zakonu o Hini. Zakon o HRT-u trebao bi biti donesen do rujna. Zakon o medijima donesen je još 2004. godine i svakako ga treba osuvremeniti, s tim da novinari traže da se jamči utjecaj svog kreativnog novinarskog sastava na izbor i na razrješenja glavnih urednika medija. Trenutačni Zakon o medijima nalaže da novinari ostvaruju takav utjecaj putem Statuta medija, ali nakladnici su uvijek dosad izbjegavali pregovore s novinarima i donošenje statuta, a sankcija za to nije bilo. Kreće se u nove izmjene Zakona o HRT-u iako je postojeći Zakon donesen u prosincu 2010. godine. Očito su motiv za tako brzo mijenjanje zakona opće nezadovoljstvo bitnim kadrovskim rješenjima na HTV-u. Drugim riječima, smijeniti Programsko vijeće HRT-a, Upravu HRT-a i Uredništvo HTV-a najčišće i najelegantnije je izmjenama Zakona o HRT-u. No, ima i drugih razloga za izmjene Zakona. Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić nam ovako govori: "Novi Zakon o HRT-u treba biti dio jedne cjelovite medijske politike koju Hrvatska mora izraditi. Televizija u svom oblikovanju programa, u unutarnjem strukturiranju, ne smije biti vođena logikom kratkoročnih smjena glavnih urednika ili ravnatelja, nego logikom dugoročne strategije. Ti ciljevi nisu nažalost jasno formulirani. Mi nikako ne možemo odrediti što su ti javni sadržaji, javne usluge koje bi HRT trebao obavljati. Tu se vrlo često poigravamo općim pojmovima, kao - treba više domaće proizvodnje, više kulture, znanosti, ali se cijelo vrijeme nedovoljno definiraju razlike između onog što je javna televizija i onoga što je komercijalno. Ministrica smatra da je vidljiv pad profesionalnih standarda osobito u informativnom programu i da su brojni profesionalci namjerno stavljeni na stranu ili su sami otišli s HTV-a. Na koji će se način mijenjati Zakon o HRT-u, to se još ne zna. Nakon skandala kada je za vrijeme trajanja HTV-ovog Dnevnika glavni urednik Bruno Kovačević ušao u studio i tražio od Zorana Šprajca da izbaci prilog o Programskom vijeću, Nenad Stazić, novi potpredsjednik Sabora rekao je da je siguran da zeleno svjetlo za Kovačevića ne bi bili dali saborski zastupnici da su oni bili članovi Programskog vijeća. To naravno ne znači da bi bilo moguće da u Programskom vijeću odlučuju isključivo zastupnici. Alternativna varijanta postojećem načinu izbora Programskog vijeća je da u njemu budu vijećnici koje izravno biraju institucije i prominentne udruge. (Z. DUKA/Novi list)   Izvor: http://www.glasistre.hr/ Razno 2012-01-09T12:08:06+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/podizanje-karnevalske-zastave-na-veloj-placi/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/podizanje-karnevalske-zastave-na-veloj-placi/#When:16:27:58Z KRK – Danas, 8. siječnja 2012., nešto malo nakon 11 sati, zamjenik gradonačelnika Grada Krka Čedomir Miler je predao ključeve grada Krka maškaranoj vlasti koju su ovom prilikom predstavljali dame i gospoda iz Karnevalske udruge „Povero Keko“. Primopredaja vlasti maškarama zainteresirala je mnoge Krčane koji su mogli uživati u glazbi krčke limene glazbe i u nastupu Plesne skupine „Monfrina“, ali i u izvrsnim kolačima i sličnim slasticama. Dakle, zamjenik gradonačelnika Čedomir Miler je predao ključeve meštru karnevala pred očima kraljevskog para karnevala, a njihova maškarana vlast će trajati do 21. veljače 2012. godine kada će biti u 16 sati upriličeno zatvaranje karnevala uz feštu i spaljivanje Pusta na gradskoj Rivi. Krčki karneval će nedvojbeno svojim programom u karnevalskom šatoru smještenom na krčkom autobusnom kolodvoru ponuditi mnogo veselja i razonode za sve uzraste, a mi ovom prilikom prenosimo program: Zabave subotom: 21. siječnja 2012. od 21 do 3 sata nastupa Dražen Zečić                 28. siječnja 2012. od 21 do 3 sata nastupa Jelena Rozga 4. veljače 2012. od 21 do 3 sata nastupa Lidija Bačić             11. veljače 2012. od 21 do 3 sata nastupa Coctails           18. veljače 2012. od 21 do 3 sata nastupa Jole            Zabave za djecu nedjeljom: 29. siječnja 2012. od 16 do 20 sati nastupa Tobacco Band 5. veljače 2012. od 16 do 20 sati nastupa Tobacco Band 12. veljače 2012. od 16 do 20 sati nastupa Tobacco Band Što reći na kraju, osim – ŽIVO PUST! ŽIVJELE MAŠKARE! Krk 2012-01-08T16:27:58+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/foto-bozicno-novogodisnji-koncert-moj-krk/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/foto-bozicno-novogodisnji-koncert-moj-krk/#When:15:03:58Z KRK – U Krku je 28. prosinca 2011. godine održan božićno-novogodišnji koncert „MOJ KRK“ u organizaciji Gradskog pjevačkog zbora Krk i Centra za kulturu grada Krka, te pod pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Krka Darija Vasilića. Koncert se održao u Velikoj dvorani Srednje škole „Hrvatski kralj Zvonimir“. Napomenimo da je uz organizaciju ovog koncerta Gradski pjevački zbor Krk proslavio i deset godina djelovanja. Program je bio podjeljen u dvije cjeline između kojih je bila organizirana podjela zahvalnica ljudima koji su bili zaslužni za desetljeće djelovanja Gradskog pjevačkog zbora Krk. Nastupili su: solisti: ANTONELLA MALIS MARIO LIPOVŠEK BATTIFIACA MARIO MANDEKIĆ glazbena pratnja: VLADIMIR BABIN KRUNOSLAV VERŠIĆ DAMJAN GRBA zborovi: HPD ''ZVIJEZDA DANICA'', voditelj Darko Đekić PZ ''ZVON'', voditelj Damir Smerdl GPZ ''KRK'', voditelj Nikica Frleta GG ''KRK'', voditelj Ivo Ĉargonja KLAPA ''KAŠTADI'', Poljica DPZ ''MIĆI BODULI'', voditeljica Karmela Vajdohar Žilić VS ''BONA FORMA'', voditeljica Karmela Vajdohar Žilić PU ''KRK'', voditeljica Tamara Jovanović glumci: LUCIO SLAMA LUKA LIKER IVONA DUNDOVIĆ LJUTIĆ DORIS ŠABALJA PS ''KALIOPI'', Malinska, pripremila prof. Milena Žic odabir biblijskog teksta: fra. VICE BLEKIĆ fra. MLADEN PEIĆ scenarij za ''Moj Krk'' VOJKO MUŢINA MARIA LUISA ALLIEVI SERŠIĆ NIKICA FRLETA   P R O G R A M 1. dio: ''Narodi nam se'' Došašće - ulazni psalmi A. Canjuga Predigra: A. Klobučar Poslan bi anđeo Gabrijel Krčki napjev Zlatnih krila Cithara octochorda 1723 T: F. Rožić Predigra: A. Vidaković Harm: F. Dugan Završetak: A. Klobučar Tama je svud R. Taclik T: D. Domjanić Predigra: A. Vidaković Završetak: A. Klobučar Dvorani neba Hrvatska tradicionalna božićna pjesma Harm: F. Dugan Tiha noć F. Gruber J. Mohr Oj pastiri ĉudo novo Hrvatska tradicionalna božićna pjesma Harm: B. Bersa Glorija A. Vivaldi Oj Betleme Hrvatska tradicionalna božićna pjesma Radujte se narodi Hrvatska tradicionalna božićna pjesma Harm: F. Dugan Narodi nam se Hrvatska tradicionalna božićna pjesma Harm: A. Klobučar Ork. obrada: M. Prohaska   2. dio: ''Moj Krk'' Splet melodija otoka Krka Obrada: D. Čargonja Le strade di Veglia Krčki napjev Splitski akvarel - Arija barba Tome (O kućo mila) I. Tijardović Splitski akvarel - Duet Perine i Lešandra (Perina Štranbera) I. Tijardović Povero Keko Monfrina i Šotiš Tradicionalni krčki plesovi Lipa moja M: Z. S. Gibonni T: Z. S. Gibonni Obrada: R. Kraljević Boh M: R. Grubišić T: M. Lipovšek Obrada: R. Grubišić Boduli su duša od Kvarnera M: B. Barbir T: B. Barbir Obrada: R. Grubišić Those where the days M: G. Raskin T: G. Raskin In vino veritas M: Đ. Jusić T: Ž. Sabol Obrada: F. Frleta Moj Krk M: I. Frleta T: V. Mužina Obrada: F. Frleta Radetzky marš M: J. Strauss st. Manifestacija je trajala otprilike dva sata, a završila je sa prigodnom čestitkom gradonačelnika Darija Vasilića.  Događaji 2012-01-08T15:03:58+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/lutajuceg-reportera-zaboravili-pozvati/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/lutajuceg-reportera-zaboravili-pozvati/#When:19:54:19Z LUTAJUĆI REPORTER: Dobro jutro kolega! MILOVAN: ahahaha jutro? Pa podne je. Dobro podne i tebi! LUTAJUĆI REPORTER: Čini mi se da je netko ustao na krivu nogu. MILOVAN: Ne, nisam. Baš sam dobre volje. Završili smo s izborom osobe godine, pa sad mogu odahnuti. Jučer smo imali malu feštu na kojoj smo Mirandi dodijelili priznanje. LUTAJUĆI REPORTER: Čuo sam. Nego, reci mi kako to da ti tvrdiš da je Miranda prva osoba godine u povijesti otoka Krka, a ja sam na portalu pročitao da to nije točno, već da je prva bila izabrana prije više od 70 godina. Barem je tako pisalo na portalu. MILOVAN: Ma ne, to je bila greška u prijevodu, koja je ispravljena. LUTAJUĆI REPORTER: Prijevodu čega? Ovaca na pašu na susjedov pašnjak dok je on na skijanju? MILOVAN: Me neeee! Originalni tekst je bio napisan na bodulskom jeziku pa je valjda prevoditelj krivo preveo. LUTAJUĆI REPORTER: Ma da, sad je kriv prevoditelj. Nego, zašto nisi na skijanju? MILOVAN: Znaš onu pjesmu „Istrani se skijaju“ – eto, ja nisam Istrijan. LUTAJUĆI REPORTER: Misliš da se Boduli ne skijaju? Skijaju, skijaju i noge razbijaju. Baš sam jučer na Tužibabi Radio Rijeke čuo da se jedan Bodul tuži na Zdenka, Ratka i Nikicu da nisu poveli njegovu ženu na skijanje. MILOVAN: Uf, dobro, boli me noga i…. LUTAJUĆI REPORTER: … i novčanik, znam. Nego da se vratimo tom izboru. Čuo sam da je bilo lijepo na dodjeli, puno ljudi, puno poklona za Mirandu… što još? MILOVAN: Ne lijepo, nego prekrasno. Ljudi su bili veseli i zadovoljni. Zahvaljujući našim sponzorima, kojima se i ovom prigodom zahvaljujem, bilo je i za gricnuti, popiti… A tek kad su zasvirali i zapjevali dečki iz (vokalno) tamburaškog sastava Boduli… Dečki su fenomenalni. Čak se i plesalo. LUTAJUĆI REPORTER: Prasac jedan, mogao si i mene zvati na feštu. MILOVAN: A tko će tebe naći. Kad god te trebamo, ti nestaneš. Uostalom, nikoga nismo zvali posebno, jer što više ljudi pozoveš, više ih ostane ljutitih i uvrijeđenih ako ih zaboraviš pozvati. Dakle, poziv je bio javan i za svih koji su željeli doći. LUTAJUĆI REPORTER: Misliš da si se izvukao. Zapamtit ću to, ne brini. MILOVAN: Znam da si zlopamtilo, ali isto tako znam da si senilan i da se sutra nećeš ni sjećati ovog našeg razgovora. LUTAJUĆI REPORTER: Hoćemo se vrijeđati??? Čuo sam da si na feštu došao bez kravate, da ti je uvodni govor bio koma, da… MILOVAN: … da si bezobrazan, da imaš pogani jezik… I da ako ovako nastaviš neću više pričati s tobom, da znaš! LUTAJUĆI REPORTER: Dobro, dobro, ali ti si prvi počeo. Nego čime ste nagradili pobjednicu? MILOVAN: Uručili smo joj lijepu plaketu, na kojoj je, kao podloga, prekrasna fotografija našeg fotografa Srđana. Poklonili smo joj još monografiju Općine Malinska i CD klape Kaštadi. Pa znaš da smo mi siromašan portal. LUTAJUĆI REPORTER: Da, znam da ste vi bodulske škrtice. MILOVAN: Opet počinješ? LUTAJUĆI REPORTER: Ma neeeeeeeeee. Nego, nego je li Miranda još nešto dobila, jer znam da si tražio sponzore. MILOVAN: Je, dobila je petnaestak skromnih, ali lijepih poklona od sponzora. LUTAJUĆI REPORTER: Kako petnaestak? Pa poslao si dopise, mejlove… Na preko 120 adresa? Što je s drugima? Nije valjda da su još škrtiji od vas s portala? MILOVAN: Uf, malo sam rastužen što ih se toliko malo odazvalo, ali neću o tome. Dobar odgoj mi zabranjuje govoriti loše o ljudima koji ne ispune naša očekivanja. LUTAJUĆI REPORTER: Da, o pokojnicima sve najbolje. Idem sad na svoju jutarnju kavicu u podne. Ideš sa mnom? MILOVAN: Ne, hvala. Lijepo je vrijeme pa izvodim svoju suprugu u šetnju. Poprilično sam je zapostavio u ovih mjesec dana dok je trajao izbor osobe godine pa ću to pokušati nadoknaditi. Bog! LUTAJUĆI REPORTER: Bog i tebi! Lutajući reporter 2012-01-07T19:54:19+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/gospodari-zraka-by-srdan-hulak/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/gospodari-zraka-by-srdan-hulak/#When:16:44:59Z Moram priznati da nikad pretjerano nisam obraćao pažnju na ptice. Ništa se u njih ne razumijem, nisam baš neki promatrač ptica, ono znam osnove: lete, nesu jaja i da njihov pijev može biti lijep, a može biti i iritantan. Uf! Ova uvodna riječ već pomalo zvuči kao neka školska zadaćnica na temu „Ptice“. Čak me i prva asocijacija na riječ „ptice“ podsjeća na istoimeni film Alfreda Hitchcocka, što baš i nije neka, uvjetno rečeno, vedra asocijacija s obzirom na temu kojom se bavi Hitchockov kultni film. Iz tog nekog razloga mi se baš mi se sviđa što je Srđan predložio da se nova foto-kolumna nazove „Gospodari zraka“, zvuči totalno moćno, zar ne? Ptice i jesu gospodari zraka, mornari nebeskih visina, za koje ne znam točno da li i kako gledaju na nas, da li ih ometamo u njihovim rutinama sa svojom potrebom da dominiramo prirodom? Moram priznati da je stari dobri Alfred svojim filmom dobro ilustrirao kako ne bi bilo dobro kada bi se naljutile.   Elem, pustite mene i moje kontemplacije o pticama i pogledajte koje je fotografije ptica izdvojio Srđan Hulak za svoju foto-kolumnu i uživajte!   „Sve navedene slike su intelektualno te autorsko vlasništvo Srđana Hulaka, autora istih. Sva prava pridržana. Zabranjeno je korištenje slika u bilo kakvom obliku ili načinu bez dopuštenja autora, u suprotnom će biti poduzeti legalni koraci za očuvanje autorskog prava." Kolumna 2012-01-07T16:44:59+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/audicija-za-festival-zlatni-otok-pjeva/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/audicija-za-festival-zlatni-otok-pjeva/#When:16:01:17Z KRK – Audicija za ovogodišnje izdanje glazbenog festivala „Zlatni otok pjeva“ će se održati u velikoj vijećnici Grada Krka, 15. siječnja 2012. (nedjelja), od 12  do 15 sati. Prijaviti se mogu sve osobe između 15 i 30 godina koje žive na otoku Krku. Zainteresirani se mogu prijaviti na e-mail adresu tonci.moric@gmail.com ili na facebook profil Tonči Morić, a za prijavu bi trebalo pripremiti dvije pjesme (ne moraju nužno biti na hrvatskom jeziku). Događaji 2012-01-07T16:01:17+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/u-malinskoj-odrzana-dodjela-priznanja-za-osobu-godine-otoka-krka-2011/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/u-malinskoj-odrzana-dodjela-priznanja-za-osobu-godine-otoka-krka-2011/#When:20:50:53Z MALINSKA-  Danas je u vijećnici Općine Malinska-Dubašnica, s početkom u 15 sati, održana prva dodjela priznanja za osobu godine otoka Krka 2011. u organizaciji portala otok-krk.org. Pred šesdesetak ljudi koji su se okupili u vijećnici, uvodnu je riječ održao član uredništva portala otok-krk.org Milovan Kirinčić, koji je objasnio kako je krenula inicijativa za ovo priznanje i za koje se nada da će i ubuduće održavati. Napomenuo je Kirinčić da je ovo prvi put da je dodijeljeno ovako priznanje za osobu godine otoka Krka. Bio je takav pokušaj krajem 30-tih godina prošlog stoljeća, ali nikad nije dovršen, najvjerojatnije zbog skorog početka II. svjetskog rata. Osvrnuo se i na nominaciju Mirande Šebelja za osobu godine otoka Krka 2011., kazao je da su čitatelji našeg portala putem facebook grupe ili na forumu jednoglasno izabrali – Mirandu Šebelja. Ivan Dermiček, član uredništva portala, je pročitao dirljivo pismo Liljane Kerečeni, urednice portala otok-krk.org koja nije mogla nazočiti dodjeli ovog priznanja, koje je bilo posvećeno laureatkinji Mirandi Šebelja. Okupljenima su se obratili predsjednik UIKO (Udruge invalida kvarnerskih otoka) Anton Mrakovčić, te gradonačelnik Grada Krka Darijo Vasilić koji je u svom govoru pohvalio građansku inicijativu Mirande Šebelja. Ivan Dermiček i Milovan Kirnčić su u ime portala otok-krk.org predali uokvireno priznanje i cvijeće (od naše vjerne čitateljice iz Kanade!) za Mirandu Šebelja. Podsjetimo se, Miranda Šebelja – dobitnica priznanja osoba godine otoka Krka 2011. – je pokrenula prosvjede i peticiju protiv reforme hitne službe na otoku Krku nakon što se je nesretni Kuzma Bajčić praktički preminuo pred zaključanim vratima Hitne pomoći.    Ganuta Miranda Šebelja se zahvalila onima koji su je nominirali, te uredništvu portala otok-krk.org koji su medijski popratili događanja oko prosvjeda i peticije za povratak starog ustroja hitne medicinske pomoći, zahvalila se i svima okupljenima, a posebno onima koji su joj pomagali i bili prava pomoć pri njenoj inicijativi. Nakon toga, prisutne su svojom glazbom zabavljali članovi tamburaškog sastava „Boduli“, a moglo se uživati i u kanape-sendvičima i piću. Portal otok-krk.org bi se ovom prigodom htio zahvaliti sponzorima dodjele priznanja za osobu godine otoka Krka 2011., a to su: urar VJEKOSLAV ŠIMIĆ, Krk trgovina DUEL, Malinska frizerski salon SABINA, Malinska ljekarna ŽUŽIĆ, Malinska novinsko-nakladnička kuća GLOSA, Rijeka trgovačko komunalno društvo PONIKVE, Krk market MAJA, Krk zlatar-filigran-jeweller, Niko i Marija Lekić, Krk gift shop IDEA, Krk trgovina NADA, Krk galerija KRČANKA, Krk muški frizerski salon JUSTINIĆ, Malinska grad KRK tvrtka KRAJANI d.o.o. Nenadići hotel MALIN, Malinska TRGOVINA KRK d.d., Malinska tvrtka FRAJONA, Malinska konoba NINO, Malinska općina MALINSKA-DUBAŠNICA fotograf SRĐAN HULAK, Krk video snimateljica MARINA KIRINČIĆ, Malinska tamburaški sastav BODULI, Punat gospođa Mirjana Kantolić, Kanada Malinska 2012-01-06T20:50:53+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/triput-vise-vridi-broskva-te-priprema-marinirane-ribe-i-morskih-plodova/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/triput-vise-vridi-broskva-te-priprema-marinirane-ribe-i-morskih-plodova/#When:16:06:41Z Broskva Napokon je stigla zima. Sa zimom dolazi mraz, važan za zimsku hranu kao što je broskva na Boduliji. Po zimi, broskva je glavni izvor vitamina C. Nema nikakve potrebe trošiti novac na razne lijekove protiv prehlade, gripe i sličnih nevolja – sve što vam treba su broskva, češnjak, maslinovo ulje i limunov sok. Osnovni recept za jači imunitet, poznat na istoku i zapadu, jest sljedeći: svako jutro natašte pojesti žlicu maslinova ulja, žlicu meda (najbolje od kadulje tj. kuša) i žlicu limunova soka. Tijekom dana, u jelima treba koristiti češnjak, i broskvu. Foto: Broskva Broskva nije dovoljno poznata izvan Bodulije, niti je suviše cijenjena na samoj boduliji. Potomak je divljeg kupusa. Postoje dvije vrste samoniklog kupusa na Jadranu, jedan je brassica dalmatica,a drugi je brassica liburnica. Moguće je da je broskva nastala križanjem ovih dviju samoniklih vrsta divljega kupusa. Zasigurno su je na otoku uzgajali još Liburni, ilirsko pleme poznato po brodogradnji i pomorstvu. Broskva se sije u kasno proljeće. Sjeme za sadnju sačuvano je od prošlogodišnjih žutih cvjetova kojima broskva u kasno ljeto osigurava sebi nastavak života. Buduće sadnice spremne su za presađivanje u srpnju. Nekoliko se njih ostavi, bez da se ubere zeleni cvijet, pa u ljeto iz njega izađu mali žuti cvjetovi iz kojih se uzme vrlo sitno sjeme crne boje. Broskva raste tijekom ljeta. U jesen počinje formirati tipičan izgled kupusnjača, ali se ne formira glavica u potpunosti kao kod kupusa. Listovi ostanu malo otvoreni; što su mlađi, više su žuto-zelene boje, a oni veliki, vanjski, više zelene boje. Broskva je daleko većih dimenzija od ostalih kupusnjača, naraste do metar visine, metar u najširem djelu. Veliki zeleni cvjetovi postavljeni su na tanku (u usporedbi s veličinom zelenoga cvijeta), ali iznimno čvrstu, drvenastu stabljiku.   Mraz omekša listove koji nakon toga postaju spremni za kuhanje. Može se jesti i bez tog preduvjeta, ali najbolja je kada je ofuri mraz. Tada je najslađa i brzo se skuha. Na nekim mjestima, kao što su Kimpi, usprkos tome što je zima tek sad došla, to se dogodilo već u prosincu. Ipak je prvi mjesec u godini broskva najčešće na jelovniku. Pripremiti se može na više načina, svi su vrlo jednostavni, a sljubiti se može s bijelim mesom, bijelom ribom, pohanim sirom. Srce broskve izreže se na sitne komadiće, stavi se kuhati u posoljenu vodu. Kad se skuha, izvadi se, te pirja na maslinovu ulju i češnjaku. Postoje različite varijante pripreme – tko što voli! Neki dodaju pancetu, pa ima sasvim drugačiji okus. Meni se najviše sviđa sljedeći način: broskvu kuham na pari dok ne omekša, te je prebacim u zdjelu, dodam maslinova ulja, češnjaka i promiješam (bez daljnje termičke obrade), te kapnem malo limunova soka. Foto: Kimpi, 19. 12. 2009. Tradicionalni je način pripreme broskva na padelu. Broskva se usitni, kuha u vodi, pred kraj ubaci se nekoliko krumpira (ovisno o količini broskve, za četiri osobe dovoljno je staviti dva veća krumpira). Kada je i krumpir kuhan, zajedno s broskvom stavi se na zagrijano maslinovo ulje s češnjakom (dovoljno je da češnjak zamiriše, pa se broskva istrese u padelu), te se brzim pokretima miješa i pritišće kako bi se krumpir i broskva pomiješali i postali kašasti. Broskva se može kupiti na placi, ali nisam siguran da je uvijek ima u dovoljnim količinama. Najbolje je uzgajati vlastitu u svome vrtu. Sjeme se može nabaviti kod žena koje ju uzgajaju za vlastite potrebe, i čine to stoljećima. S generacije na generaciju prenosi se sjeme broskve, kao i ostalih kultura. Nažalost, toga je sve manje, i to nije slučajno. Interes je velikih kompanija, koje danas u potpunosti kontroliraju političare svugdje u svijetu, pa tako i kod nas, da se domaće sjeme uništi kako bi imali potpunu kontrolu nad hranom. Čini se da je jedini mogući način borbe protiv toga Gandhijev model: pasivni otpor. U to spada čuvanje i razmjena starog, sačuvanog sjemena među ljudima. Upravo ovo posljednje jest nešto izuzetno važno, bez čega će posljedice biti dalekosežne po cijeli ljudski rod. A naši političari, ovdje na Krku ili bilogdje drugdje, trebali bi se zapitati jesu li svijesni ovoga problema.   Priprema marinirane ribe i plodova mora Spomenuo sam kako liječiti prehlade i gripe. Evo još nekoliko provjerenih recepata. Limun je najvažniji sastojak. Može se iscijediti u čaj, piti kao sok razrijeđen s vodom ili razrezane komadiće limuna staviti u med (najbolje od kadulje) na par sati. Zatim ih izvaditi i pojesti žlicu meda svaki dan. Limun treba koristiti što više. Prija ako se iskapa malo po piletini, nakon pripreme pohanjem ili pečenjem. Isto vrijedi i za lignje. Kadulja, odnosno kuš, glavni je sastojak za sve probleme usne šupljine. Mogu se žvakati svježi listovi, pa ispljunuti nakon nekog vremena. Osim toga, ako stavite u med nekoliko kriški crvenoga luka (izvadite ih nakon par sati), dobit ćete odličan sirup protiv kašlja. Riba se marinira uz pomoć ublaženog vinskog octa i limunova soka. Ovo je način pripreme ribe koji nije uobičajen kod nas, ali nije ni potpuno nepoznat. Možda će se netko sjetiti čuvenih marinada. Nastale su iz potrebe, a postale delicija, ovdje već zaboravljena; izgleda da više težimo za stvarima koje se nude na televiziji i u shopping centrima dok stranci dolaze kod nas tražiti delicije koje smo već pomalo zaboravili. Uglavnom, sva sitna plava riba, lignje i škampi, mogu se pripremati bez ikakve termičke obrade, te se na taj način ništa ne gubi. Priprema je vrlo jednostavna. U staklenu posudu naslaže se željena količina ribe, prelije se do pola octom te se stavi još toliko vode. Omjer octa i vode ovisi o vama. Ukoliko želite jače kiselo, treba više octa. Što je više octa, to će prije biti gotovo. Ali meni se ne žuri, moj omjer je 1/3 octa, 2/3 vode. Unutra treba staviti soli, papra u zrnu, lovorov list i ružmarin, te iscijediti jedan cijeli limun ukoliko posuda sadrži do pola litre. Ukoliko je veća, treba iscijediti više limuna. Stavi se u hladnjak na 3-6 sati (ponavljam, ovisno o količini kiseline), a provjeri se tako da se izvadi riba i odvoji od kostiju. Ukoliko se lako odvaja, a meso je bijele boje, to je siguran znak da riba više ne treba biti u kiselini. Kad su u pitanju veći, odnosno deblji primjerci (golčići i velike srdele), oko kosti će još biti crvene boje, pa se sva riba odvoji od kosti i vrati u tekućinu na najviše sat vremena, te se nakon toga izvadi. Tako pripremljena riba može stajati više dana, a može se staviti u maslinovo ulje, pa će još duže trajati. Marinirana riba, škampi i lignje izvrsno su predjelo, mogu se miješati s raznim salatama, mogu se staviti na kruh uz neki namaz, komadić pomidora i malo maslinova ulja. Evo jedan konkretan recept za zimsko vrijeme. Kruh se razreže na kriške, zagrije u pećnici, umoči s jedne strane u domaće crno vino i na toj strani namaže s namazom od bakalara. Na namaz položi se malo domaće zelene salate, a na nju nekoliko fileta marinirane ribe koja se pokaplje s malo maslinova ulja. Po ljeti, ovaj će recept umjesto salate i bakalara sadržavati pomidor i kapulu. Kolumna 2012-01-05T16:06:41+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/akcija-dobrovoljnog-darivanja-krvi-u-krckom-domu-zdravlja/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/akcija-dobrovoljnog-darivanja-krvi-u-krckom-domu-zdravlja/#When:13:16:40Z KRK– U prostorijama krčkog Doma zdravlja, 9. siječnja 2012., će se održati akcija dobrovoljnog darivanja krvi u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Krk. Zainteresirani će krv moći dobrovoljno darovati u vremenskom razdoblju od 8:00 do 14:00 sati. Obavijesti 2012-01-05T13:16:40+00:00 http://otok-krk.org/krk/hrvatska/dvadeseta-godisnjica-krckog-kalendara/ http://otok-krk.org/krk/hrvatska/dvadeseta-godisnjica-krckog-kalendara/#When:12:59:44Z U nakladi riječke Novinarsko-nakladničke kuće Glosa, koja je početkom devedesetih nastavila tradiciju Društva Krčkih Hrvata, objavljen je novi Krčki kalendar. Njegovo ovogodišnje (srebrno) izdanje, kako stoji u uvodniku, dvadeseto je po redu otkad Krčki kalendar ažurno objavljuje spomenuta nakladnička kuća. Slavljenički broj ove rado čitane revije, pod uredničkom palicom Josipa Žgaljića, tako u kalendarskom dijelu osim popisanih spomendana, blagdana, svetkovina krčkih crkava i kapela, pomičnih crkvenih svetkovina, praznika Republike Hrvatske, te ostalih kalendarskih sadržaja, donisi i prilog o događajima na otoku Krku unazad sto godina, kao i zanimljivu studiju Miljenka Smokvine o svjetionicima otoka Krka, kako ih sam naziva - dobrim duhovima noćne plovidbe. U nastavku, Obljetnice otkrivaju prisjećanje na Vijesnik Staroslavenske akademije o čijoj kratkotrajnoj, ali bogatoj povijesti piše Tomislav Galović, dok Anton Bozanić progovara o segmentima iseljeničke tradicije otoka Krka. Zanimljivosti u novom broju Kalendara donose kroniku Slavka Suzića o parobrodu Srbin koji je 1947. potonuo kod Glavotoka, ali i odgovor na pitanje zašto su Englezi 1808. bombardirali i orobili Omišalj i Krk kojeg je pokušao dati Franjo Velčić. Poglavlje Domaća beseda skriva zanimljive uratke Gordane Gržetić (Mikulić), Marice Stašić Milić (Vrbenski dohtori - dar od Boga dan) i Rada Žica (Blago na pili), a ono posvećeno suvremenicima životopis Ivana Pavačića poznatog melografa, sopca, kantura i učitelja tradicijske glazbe otoka Krka o kojem piše Zlatko Jurković, istraživanje zapisa književnika Davora Velnića o Krku koje predstavlja Igor Žic, te osvrt na izložbu Sabine Barbiš i Maria Depicolzuanea Zlatne i srebrne točke koji daje Koraljka Vahtar Jurković. Poglavlje posvećeno krajobrazu donosi studiju kornićarske kamene arhitekture Damira Kremenića i botaničku šetnju otokom pod vodstvom Marka Randića, a na samome kraju Kalendar vodi na putovanje u prošlost, odnosno upoznaje s neostvarenim omišaljskim kupalištem čiji projekt seže u početak 20. stoljeća, a o kojem piše Zvonimir Fabijanić, ali i otkriva nekolicinu starih krčkih prospekata što ih je valorizirao Darko Madarević.   Izvor: http://www.grad-krk.hr/ Zanimljivosti 2012-01-05T12:59:44+00:00