Horvatinčić »gradi« turistički grad na poljoprivrednom zemljištu - - Vijesti / Krk

KRK – Nedavno medijsko »priznanje« poznatog domaćeg graditeljskog poduzetnika Tomislava Horvatinčića kako unatoč globalnoj krizi i još uvijek prisutnoj recesiji sve intenzivnije razmišlja o projektu izgradnje 150 malih, »dizajnerskih« hotela na otoku Krku, zaintrigiralo je mnoge otočane. Nagađanja o Horvatičićevim planovima, prisutna još otkad je prije nekih pet godina »Santa Marina« – tvrtka kćer Horvatinčićeve Hoto Grupacije – na predjelu između naselja Pinezići i trajektne luke Valbiska počela nemilice kupovati poljoprivredno zemljište, sad su iznova intenzivirana. Osim spoznaje da je pod kapom Hoto Grupe ondje danas više od milijun četvornih metara te činjenice da je u njihovu kupnju investiran kapital od više desetaka milijuna kuna, i to unatoč činjenici da se spomenuto zemljište, prema odredbama Županijskog, kao i Prostornog plana Grada Krka, nalazi izvan obuhvata zona u kojima je moguća bilo kakva gradnja, izglednost ostvarenja Horvatinčićevih vizija potvrđuje i detaljan opis njegova krčkog projekta kojeg nalazimo na službenim stranicama Hoto Grupe.

Taj turistički projekt tamo najavljuju kao izvjesnu investiciju. »Naš se novi projekt već priprema i smješten je na više od milijun četvornih metara neodoljivoga krčkog primorja. Smještajni kapaciteti, iščitavamo u prezentaciji, moći će se podijeliti u pet cjelina – glavni hotel s oko 580 soba, rezidencijalni dio s depandansama s oko 150 smještajnih jedinica, više malih hotela s oko 160 smještajnih jedinica, sportski hotel sa 100 smještajnih jedinica, sportskom dvoranom i rekreativnim prostorima te golf hotel sa stotinjak soba, namijenjen korisnicima obližnjega golf terena s dodatnim sadržajima.«
Iako nam je svojevremeno Miroslav Vajagić, član Uprave Hoto Grupe, tvrdio kako planovi te tvrtke, barem što se Krka tiče, nemaju nikakve veze s golfom, projektna vizija pokazuje kako golf čini važan dio projekta kojeg investitori prikazuju planom zasnovanim na tradicionalnoj, autohtonoj mediteranskoj poljoprivredi i sadržajima koji se ne mogu povezati s nekim oblikom apartmanizacije i betonizacije.
– Glavni će hotel biti građen tako da što veći broj soba ima pogled prema moru ili atraktivnim sadržajima kao što su igralište za golf, okolno zelenilo ili vanjski prostor s bazenima. I sam ulaz u prostor glavnog hotela bit će impresivan, uređen u bojama zelenila i vode te će se nastavljati na javni prostor središnjeg trga koji čini centar resorta sa svim glavnim zajedničkim sadržajima – ulicom namijenjenom kupovanju, kulturnim i kongresnim centrom, arheološkim parkom, dječjim igralištima i ugostiteljskim sadržajima, kažu u Hoto grupi.
Uz glavni hotel, nastavljaju promotori projekta, nalazit će se 150 jedinica apartmansko-rezidencijalnog karaktera u kategoriji pet zvjezdica, namijenjenih obiteljima s djecom. Najelitniji dio biti će kompleks malih hotela koji će biti izdvojeni od ostatka resorta, u intimnoj atmosferi, ali i u dosegu svih bitnih sadržaja resorta. Svaki će hotel imati bazen ili jacuzzi, ovisno o veličini hotela, a moguća će biti i opcija njegova dugotrajnog najma. U krčkom resortu planirana je i izgradnja sportskog hotela sa stotinjak smještajnih jedinica koji će moći služiti kao pripremno mjesto dostojno najboljih svjetskih sportaša. Taj bi hotel trebao imati i unutrašnji bazen te prostorije za opuštanje. Golf hotel, sa stotinjak soba u kategoriji pet zvjezdica, bio bi smješten tik uz igralište za golf, ali i uz druge sadržaje »nužne za stvaranje pozitivne golfske atmosfere« poput golf kuće, prodavaonica s opremom, ugostiteljskih sadržaja, golf akademije te igrališta za djecu. Kompleks sadrži desetak luksuznih golf vila prosječne veličine 250 kvadrata, smještenih uz igralište, te golf klub. Planiraju se i drugi sportski sadržaji – teniski tereni, nogometna igrališta i sportska dvorana s potpunom infrastrukturom za rukomet, mačevanje, borilačke sportove, squash, kuglanje i badminton. Cijeli će kompleks biti »istočkan« pomno odabranim restoranima, barovima i ostalim sadržajima namijenjenim ugodnom odmoru, poput ulice namijenjene kupovanju, wellness i fitness kompleksa, unutarnjih i vanjskih bazena, dječjih igrališta i uređenih plaža. »Kod ovakvih projekata, građenih po mjeri današnjice, posebno je bitno ostvariti sklad s okolišem – dopustiti da se prostor odmarališta neupadljivo stopi s prekrasnom prirodom otoka Krka«, ističu investitor
A to će, doznajemo iz predstavljenog promomaterijala, činiti kroz gospodarstvene sadržaje resorta u kojima će se proizvoditi autohtoni poljoprivredni proizvodi – maslinovo ulje, sir iz vlastite sirane te vino. »Sirana će otkupljivati mlijeko i druge proizvode potrebne za proizvodnju sira od svih zainteresiranih seljaka iz kraja, a uljara bi osim maslina s vlastitog posjeda prerađivala i masline s cijelog otoka« – stoji u opisu Horvatinčićeva projekta u kojem navode da će se mjesta naći i za »šarmantni muzej koji će posjetitelje educirati o životu tamošnjih seljaka i oruđu kojim su se služili u prijašnjim vremenima«. Investitori kažu kako se podrazumijeva kako će posebna pozornost biti posvećena prostoru marine i privezišta koje će svojim konceptom sličiti tradicionalnom ribarskom selu, s petnaestak vezova, ali i s mogućnošću primanja jahti ili brodova veličine do 50 m!
Teško je pretpostaviti da Horvatinčić »na slijepo« ulaže silni novac u kupnju milijuna kvadrata poljoprivrednog zemljišta, a da prije svega nema »viziju« njegove planske prenamjene u turističke kvadrate i da ne računa na neki oblik podrške, bilo s lokalne ili pak državne razine. Krčki gradonačelnik rekao nam je kako podržava sve razvojne planove koji će turizam dići na višu razinu, uz uvjet da realizacija takvih sadržaja ne znači multiplikaciju turističkih zona.
– Horvatinčićev plan podrazumijeva otvaranje nove zone, najprije u županijskom, a potom i u gradskom prostornom planu. Na račun tamo »otvorenih« kvadrata trebalo bi »zatvoriti« neke druge u već postojećim zonama u kojima se dosad nisu ostvarili projekti. Dođe li u međuvremenu do realizacije planova u nekoj od postojećih zona, mislim da bi i Hoto-ov plan mogao postati upitan, zaključuje Vasilić koji vjeruje da bi prvi konkretniji razgovori o »uklapanju« Horvatinčićeve zone u planove mogli uslijediti za kojih godinu dana, kad na županijskoj razini krenu ozbiljniji razgovori i analize vezane uz promjenu županijskog PPU-a.
Najelitniji dio biti će kompleks malih hotela koji će biti izdvojeni od ostatka resorta, u intimnoj atmosferi, ali i u dosegu svih bitnih sadržaja resorta.

Vasilićeva bliža rodbina prodala na njegovu preporuku 20.000 m2

Zanimljivost priče leži i u činjenici kako se između većeg broja Horvatinčiću prodanih zemljišnih čestica na području iznad uvale Sv. Fuska nalazilo i 20 tisuća kvadrata u suvlasništvu roditelja krčkog gradonačelnika Darija Vasilića i njegovih bližih rođaka.
– Ne vidim u tome ništa sporno. Moji su se roditelji i rođaci odlučili na prodaju po preporuci koju sam im sam dao. Osam eura po četvornom metru uobičajena je cijena poljoprivrednog zemljišta na ovom području, a kad su prodavali svi, prodali su i oni, zaključio je Vasilić kada smo ga ne tako davno upitali o toj temi i dodao kako u cijeloj transakciji nije bilo elemenata nikakvog pogodovanja članovima njegove obitelji. Ipak, teško je ne zaključiti kako ta činjenica zasigurno ne odmaže Horvatinčiću u pridobivanju podrške za svoje vizije, ako nigdje drugdje – onda barem na lokalnoj razini.

Odmor u vrhunskom luksuzu

»Bit će to prostrani kompleks stvoren za odmor u vrhunskom luksuzu, uz ponudu koja prati posljednje trendove aktivnog i dinamičnog, ali i pasivnog, opuštajućeg odmora u potpunom skladu s prirodom« – stoji u opisu Horvatinčićeva krčkog projekta na službenoj internet stranici Hoto Grupe.
(izvor:www.novilist.hr)

Riječki trgovački lanac razmatra parcelu na predjelu Sveti Petar, uz prometnicu Krk – Vrh, no kako ona nije dovoljna, spremni su kupiti i okolne, sve do željenih 10 tisuća kvadrata
KRK – Grad Krk bi u doglednoj budućnosti mogao dobiti još jedan veliki trgovački centar. Nakon što je prošlog ljeta usred turističke sezone u svega 70 dana izgrađen i u uporabu pušten veliki prodajni kompleks Agrokorova Konzuma, izgledno je da bi u skorije vrijeme unutar iste »poslovne zone 29«, na predjelu znanom i kao Sveti Petar, mogao niknuti još jedan trgovački centar, onaj riječkih Plodina. Kako je nedavno krčkoga gradonačelnika Darija Vasilića pismom namjere izvijestio Mirjan Palada Kmetović, član uprave domaćeg lanca supermarketa, u Plodinama drže da je grad Krk jedna od važnijih destinacija na razvojnom putu te tvrtke. »Slijedom takvih nakana i određenih okolnosti, razmatramo lokaciju na predjelu Sveti Petar, građevinsku parcelu smještenu uz prometnicu Krk – Vrh koja je obuhvaćena i urbano definirana Detaljnim planom uređenja »poslovne zone 29«, stoji u pismu.

Budući da za cjelovitu realizaciju razvojnog plana Plodina »rezervirana« parcela nije dovoljna, njihovi predstavnici objavili su i da su spremni pristupiti okrupnjavanju zemljišta kupnjom okolnih katastarskih čestica, sve do željene površine od 10 tisuća četvornih metara. Član uprave Plodina Vasilića je obavijestio i kako je s vlasnicima zemljišta već postignut načelan dogovor te je gradonačelnika pozvao na pristupanje prilagodbi prostorno-planskih dokumenata – DPU-a poslovne zone i Urbanističkog plana uređenja naselja bez kojih, u sadašnjim okolnostima, taj poduzetnički poduhvat objektivno ne bi bio moguć. Plodine su iskazale spremnost da se aktivno uključe u sve tehničke i financijske elemente izrade potrebnih izmjena i dopuna planske dokumentacije.

Odgovarajući na inicijativu trgovačkog lanca čije su objekte otočani i dosad rado posjećivali, posebice onaj njima najbliži, smješten u Kostreni, Darijo Vasilić na kolegiju gradonačelnika donio je zaključak kojim je dana podrška namjeri Plodina za izgradnjom trgovačkog centra u gradu Krku. Gradonačelnik je zadužio svoju imovinsko-pravnu službu da pripremi ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta s investitorom i drugim zainteresiranim osobama, vlasnicima parcela u dijelu poslovne zone. Predstavnicima Upravnog odjela za komunalni sustav naložio je i da zatraže informativne ponude izmjene DPU-a Zone 29 te da se nakon potpisivanja ugovora o financiranju obuhvat izmjene Detaljnog plana uvrsti i u Urbanistički plan uređenja Krka koji je u izradi.
Trgovci našli otočnu računicu
Interes još jednog trgovačkog lanca za otvaranjem svog prodajnog centra u Krku potvrda je da taj grad, ali i cijeli otok, unatoč svojoj tipičnoj zimskoj letargiji, trgovcima predstavlja iznimno zanimljivu i profitabilnu sredinu. Broj ljetnih posjetitelja najturističkijeg otoka koji već godinama bilježi više od 3 milijuna noćenja i sam nosi oko 7 posto hrvatskog turizma, očito je dovoljan mamac koji relativno tihe i puste otočne zime trgovačkim lancima čini manje odbojnima. Kako drukčije objasniti činjenicu da u gradu Krku, koji jedva premašuje brojku od pet tisuća stanovnika, već danas posluju dva Konzumova prodajna prostora, jedan Trgovine Krk-Malinska te još čitav niz manjih trgovina uklopljenih u Robnu kuću Krk, Trgovačko-prodajni centar na Šetalištu sv. Bernardina te u novoizgrađenom SuperKonzumovu centru u poslovnoj zoni.
(izvor:www.novilist.hr)

KRK - Nakon što se dugi niz godina borio s teškom bolešću, okrijepljen otajstvima vjere, u 61. godini života i 35. godini svećeništva preminuo je Krčki svećenik Petar Kosić, ravnatelj Caritasa biskupije Krk. Misa zadušnica i ukop pokojnog svećenika Kosića bit će sutra u vrhu s ispraćajem u 14 sati iz roditeljske kuće.
    Vlc. Petar Kosić rođen je 6.. listopada 1949. U vrhu od roditelja Josipa i Katarine r. Toić. Nakon osnovne škole u Krku vrhu i ulazi u sjemenište u Pazinu. Nakon toga pohađa teologiju u Rijeci. Godine 1975. zaređen je za svećenika Krčke biskupije. Do sada je kao svećenik služio u Novalji, Kolanu, Barbatu, polju, Dubašnici, Gabonjinu, Puntu, Staroj Baški, Korniću, Krasu i Svetom Vidu. Od 1993. do 1998. podravnatelj je Caritasa biskupije Krk, potom i njegov ravnatelj.
(izvor:www.novilist.hr)

KRK - Predstavnici Centra za održivi razvoj otoka sjevernog Jadrana (Coro) platnenim su vrećicama darivali mališane u krčkom dječjem eko-vrtiću »Katarina Frankopan«. Tim činom, doznajemo od Vanese Hržić, samostalne Stručne suradnice u Coro-u zaključuje se više zanimljivih i ambiciozno osmišljenih projekata te ustanove objedinjenih pod nazivom »Više komposta - manje plastičnih vrećica«.

Djeca krčkog vrtića, svih ostalih područnih jedinica na tom i svim ostalim sjevernojadranskim otocima, zajedno s učenicima osnovnih škola na poklon su dobili dopadljive i ekološki prihvatljive platnene Vrećice na kojima su s jedne strane otisnute Prigodne eko-poruke, dok je druga strana predviđena za njihovo Likovno ukrašavanje. Vrećice narednih dana će mališani u društvu svojih roditelja na prigodnim radionicama oslikavati, CIME želimo naša ekološka zalaganja proširiti na još širi krug otočana, rekla je Irena Orlić Žic, ravnateljica DV »Katarina Frankopan«.

Projekt je osmislio Centar za održivi razvoj otoka sjevernog Jadrana i provodimo ga tijekom cijele 2009. godine, istakla je Hržić. Poticanjem proizvodnje komposta nastojimo smanjiti upotrebu umjetnih gnojiva, ali i troškove odlaganja otpada. PLASTIČNE Vrećice su veliki ekološki problem, smanjenjem njihove potrošnje i izbacivanjem iz svakodnevne upotrebe smanjilo bi se zagađenje okoliša i velik negativan utjecaj na biljni i životinjski svijet, nastavlja voditeljica akcije. Zato smo odlučili podijeliti platnene Eko-Vrećice kako bi preko djece osvijestili roditelje i sačuvali naš otok. U ovom projektu podijelit ćemo čak 4 tisuće platnenih vrećica djeci u vrtićima i školama na svim otocima sjevernog Jadrana, od kojih će polovica završiti na otoku Krku, zaključila je Hržić.
(izvor:www.novilist.hr)

KRK - Brojni maslinari, ali i oni koji se na otoku Krku bave uzgojem drugih poljoprivrednih kultura, jučer su u prijepodnevnim satima masovno pohodili Sportski centar »Josip Uravić Pepi« u gradu Krku. Razlog nisu kakve Poljoprivredne sportske igre, već podjela umjetnog gnojiva KOJEG su ove godine po iznimno povoljnim uvjetima direktno iz kutinske petrokemije dobavili Predstavnici udruge maslinara »Drobnica«. Goran Marević tajnik je naglasio kako su izravnim kontaktiranjem proizvođača umjetnih gnojiva tipa isposlovali gnojivo Urea, KAN i NPK značajno po sniženim cijenama. - Na 35 tona dobavljenog gnojiva procjenjujemo da smo otočanima ukupno »ušparali« i do 50 tisuća kuna, naravno, uzmemo li u obzir cijenu koju bi za to platili u maloprodaji. Poslujući direktno s proizvođačima preskočili smo sve marže i namete, tako da su naši članovi, ali i svi ostali zainteresirani kupci s područja Krka i Punta, naposljetku na svakoj vreći gnojiva uštedjeli i do 50 kuna, zaključio je Marević. Nesvakidašnjom akcijom Krčkih maslinara okoristilo se gotovo 250 otočnih poljoprivrednika, au akciju Drobnice financijski je potpomogao i Grad. - S obzirom na to da je naručeno umjetno gnojivo valjalo platiti unaprijed, nam je gradska uprava iz proračuna posudila 70 tisuća kuna, objasnio je predstavnik udruge, napomenuvši kako će, nakon naplate od kupaca gnojiva, sav novac biti vraćen Gradu.
(izvor:www.novilist.hr)

Nositelji izvršne vlasti Grada Krka ozbiljno su prionuli radovima na unaprjeđenju rada Gradske uprave. Mjere koje provodimo na tom planu, naglasio je Čedomir Miler, zamjenik gradonačelnika Grada Krka, ogledaju se u nizu konkretnih aktivnosti i projekata koji će u skorijem vremenu postati opipljivim i vidljivim svim građanima. Dogradonačelnik je takvim projektom okarakterizirao već započele aktivnosti sveobuhvatne obnove prizemlja krčke sjedišta Gradske uprave.
- Ondje su smještene i Malu veliku Gradska Vijećnica, prostorije kojima se služimo u gradu u različitim prigodama ali i koje stoje na raspolaganju svim Krčanima, posebice raznim kulturnim i udrugama civilnog društva te za održavanje svokojakih društvenih, političkih i kulturnih manifestacija. U pogledu uređenja interijera obje vijećnice odavna su »istrošene« i zastarjele, dobrim dijelom i nefunkcionalne, naglašava Miler dodajući kako je temeljita obnova i preuređenje tih prostora jedan od prioritetnih
tekućih zadataka ljudi u gradu.
Odlučili smo najprije krenuti u obnovu Male vijećnice ali i sanitarija, također smještenih u prizemlju. Izrađen je idejni projekt njenog preuređenja koji će uz ostalo vijećnici donijeti i mnoštvo tehničkih novina vezanih uz ugradnju informatičko-komunikacijske infrastrukture ali i uklapanju novih vizualnih detalja Unutar samog interijera. Matičari se tim prostorom služe i za organizaciju vjenčanja pa ćemo prilikom uređenja prostora koji će ipak Najčešće služiti održavanju sjednica gradskog vijeća i drugih skupova do 25 sudionika morati voditi racuna io tom pitanju. Za uređenje Male vijećnice predvidjeli smo sredstva od oko pola milijuna kuna, Sama obnova trebala bi krenuti već početkom iduće godine. Miler dodaje i kako će značajne promjene doživjeti i Velika Vijećnica. Velika Vijećnica će doživjeti promjenu orjentacije interijera pa će planiranih 112 sjedalica položenih na amfiteatarski, ukošeni parter nakon dovršetka radova gledati prema zapadu. Ta prostorija će, kad dođe na crveno, moći poslužiti ne samo za masovnije skupove građana već i za kazališne predstave i Filmske projekcije, zaključio je Miler.

Uvođenje sustava KVALITETE

-Važan element u nastojanju unaprjeđenja rada cjelokupne Gradske uprave bit će i Uvođenje sustava upravljanja kvalitetom usluga po normi ISO 9001 .. Ovih dana činimo prve korake na pripremi uvođenja sustava koji do konca našeg mandata mora početi davati prve konkretnije učinke. Uvođenje ISO sustava u kojem nam pomažu Konzultanti razradit će organizaciju, procese, ali i ovlasti sustav odgovornosti za kvalitetno i pravodobno obavljanje poslova svih naših službi i službenika. Korisnicima naših usluga omogućit će bolju, bržu i učinkovitiju komunikaciju s upravom koja, na koncu, zbog njih i postoji - rekao je Miler.
(izvor: www.novilist.hr)

Što li to val priča žalu, što mu žal odgovara? Zašto bašćanskom noći vladaju mačke i što se sve skriva ispod, od prozračnih niti prvog mraka istkanog pokrivača nonšalantno prebačenog preko Vele plaže, stoljetnih i novih krovova, okolnih mrgara, vlati i kamenčića bašćanske doline? Kako struji život na tom dijelu Zlatnog »otoka u struji« tijekom zimskih mjeseci i je li otok sklon zimskom snu? Sve smo to htjeli saznati odmah i iz prve, prateći sjene razlivene pod mliječnim svjetlima uskih bašćanskih uličica, prateći sinjale članova Udruge »Sinjali« koje smo izabrali da budu naši vodiči u ovoj burom razbarušenoj glagoljaškoj noći. A zašto baš »Sinjali« i zašto glagoljaška noć?

Sve počinje od A

»Sinjali« stoga što njih sedamdesetak razasutih po cijelom svijetu i svim profesijama – od doktora znanosti do pastira, starih od šest do 79 godina nose ključ svega što se na području kulture, ekologije i tradicije zbiva u ovom, od grada Krka na otoku Krku, najudaljenijem naselju. A, kolijevka glagoljice ili kolijevka hrvatskoga identiteta..., pa svi znamo da je Bašćanskoj ploči, najstarijem pisanom hrvatskom spomeniku, dom upravo u Jurandvoru, u crkvici sv. Lucije. I nismo sad trčali za svih sedamdesetak »Sinjala« bašćanskom dolinom već samo za njih troje – Brankom Polonijom, predsjednicom Udruge osnovane 18. veljače 2006. godine te Blandinom Marković Randić i Antom Markovićem, bračnim parom koji potpisuje idejni projekt za još jednu posebnost ovoga kraja, za Bašćansku stazu glagoljice. Taj specifikum začet je u nekim mudrim, u svoj kraj i njegovo postojanje zaljubljenim glavama, još prije 2006. godine, no njegov je projekt prihvaćen, a realizacija započeta u kolovozu 2006. da bi samo četiri mjeseca kasnije postavljanjem glagoljskog slova A na vidikovac Treskavac staza dobila »glavu« ili početak. Bi to točno 13. prosinca 2006. godine na blagdan sv. Lucije. Samo da podsjetimo – sv. Lucija je dom Bašćanske ploče i svetost nad svetostima u svijesti stanovnika ovoga kraja.

Kameni abecedarij

– Slovo A najveći je monolit u Hrvatskoj, visok 6,15 metara i težak oko 17 tona. Staza je formirana od 34 skulpture, 4 velike isklesane u bijelom istarskom kamenu rukom kipara Ljube de Karine i 30 manjih, koje su u domaćem, krčkom kamenu samcu klesali polaznici kiparskih škola, studenti likovnih akademija s područja Hrvatske ali i iz Ljubljane, Praga, Graza. Staza je otvorena 16. listopada ove godine, ali mi nismo skloni reći da je i završena, jer treba još doraditi okoliš pojedinih slova, ponegdje staviti interpretacijske ploče i tek kad sve to bude gotovo mi ćemo reći da je Bašćanska staza glagoljice završena – priča nam Ante Marković.
A organiziranim kiparskim radionicama i o suživotu studenata i autohtonog stanovništva, o knjizi uspomena u kojima su uz svoju »radnu fotografiju« studenti upisali dojmove dugo i toplo pričala nam je Branka Polonijo napomenuvši kako ova priča o stazi uključuje i neke hrvatske gradove koji su se odazvali upitu »Sinjala« te postali pokrovitelji pojedinog slova, formirajući na taj način ne samo međusobnu vezu već i hrvatsku povijesnu prostornu početnicu. Kazala nam je Branka i o važnosti Staze u promišljanju budućnosti i turizma, istaknuvši kako se njezinih deset kilometara itekako dobro daju inplementirati u turističku ponudu ne samo bašćanskoga kraja već i cijelog otoka, kao i ovog dijela Jadrana.
– Dakako da ona zbog svoje dužine nije pogodna za jednodnevne izlete, ali nije joj to ni namjena. Staza je tu kao spomenik glagoljašima i glagoljaštvu, a u turističke svrhe mogu je koristiti oni koji duže odsjedaju u našem kraju i kojima odmor nije samo more i sunce već i stjecanje znanja o kraju u kojem borave, pojasnila nam je Blandina Marković.

Ploča od školjaka

Upravo Blandina potpisuje i još jedan specifikum proizašao iz radionice bašćanskih »Sinjala«. Riječ je o prikazanju nazvanom »Ploča od školjaka« koje je vezano, a za što drugo nego li Bašćansku ploču nastalu 1100. godine.
– Razmišljali smo kako završiti priču o Bašćanskoj stazi glagoljice, kako zaokružiti ovu 2009. godinu koju smo proglasili godinom glagoljice i kroz razne kulturne i zabavne aktivnosti živjeli pod motom »sarcen glagoljaj«. I onda se rodila ideja o uprizorenju nastanka Bašćanske ploče kao temelja svega. Napisala sam prikazanje u četiri čina, koristeći tekst Bašćanske ploče, usmenu predaju ovoga kraja i, dakako, maštu, i krenuli smo u realizaciju projekta. Ono što smo mi zamislili kao skroman obol našoj povijesti, našim predcima, glagoljašima koji su stoljećima uspijevali čuvati identitet hrvatskoga naroda, tijekom nastajanja od amaterskog prikazanja preraslo je u pravu predstavu koju je na svojim plećima iznijelo pet profesionalaca (Deni Šesnić, Krešimir Dolenčić, Ljubo Zečević, Lucio Slama, Bojan Lakoš) i šezdeset amatera (KUD »Šoto« iz Jurandvora, Udruga »Sinjali«, Udruga knezovi Krčki – Frankopani, stanovništvo Baške, Jurandvora, Drage Bašćanske, Batomlja). Radili smo u jeku turističke sezone, a zna se da svi mi živimo od turizma, i to deset dana intenzivno od 18 sati do duboko u noć. Prekrasna su sjećanja na taj naš zajednički rad, na taj entuzijazam i energiju. Predstavu je u dva dana pogledalo više od devetsto ljudi i ni od koga, ali baš ni od koga, nismo čuli lošu kritiku. Ljudi su odlazili sa suzama u očima, prepuni emocija, jer ipak je činjenica da je ovaj kraj svojevrsna kolijevka glagoljaša duboko usađena u generacije i generacije ljudi koji su ga stoljećima nastanjivali – kazala je Blandina, a poduzetna Branka dodala kako im je nakana predstavu staviti pod okrilje Ministarstva kulture i na taj je način zaštititi te joj omogućiti daljni život. Ako ne bude tako, neće se moći iznaći financijska sredstva za njezino novo prikazivanje, a to bi uistinu bila šteta.

Kampanati treba znati

I dok je noć uspavljivala i bašćansku valu, i Mjesečev plato, ispreplećući prošlost i sadašnjost ove specifične doline, »Sinjali« su pričali i pričali o svojim stalnim, bivšim i budućim projektima. Nabrajali, oduzimali, zbrajali, garnirali priču dogodovštinama i anengdotama. Čuli smo sve o »Crnoj ovci«, uvrnutoj manifestaciji koja tradicionalno tijekom svibnja u Bašku privuče tisuće posjetitelja i izokrene ih, napadajući kulturom, tradicijom, sportom i gastronomijom s mora, kopna i iz zraka. Potom i o projektu »Mrgari, lokve i bunari« naučivši pritom da se o mrgarima priča uvijek u množini, da ih osim u Baški, Jurandvoru i Batomlju ima još samo na Islandu i području Walesa, o 90-ak kilometara šetnica bašćanskih, ali i o Reviji kampananja, manifestaciji koja je promovirana u kolovozu ove godine.
– Kampananje je nešto što izumire jer zvonare sve više zamjenjuju elektronski naštimana zvona, a kampanati znati je umijeće. Nakana nam je revijom kampananja svake godine 14. kolovoza, uoči Velike Gospe, vratimo taj ugođaj blagdanskog zvonjenja i na taj način očuvamo tradiciju – kazao nam je Ante Marković.

Svoji na svome

A onda smo se s uzvišenih tema spustili na životne probleme i zaključili sljedeće – 1500 stalnih stanovnika Baške sasvim lijepo živi tijekom čitave godine, ništa njima ne nedostaje, osim možda bolja medicinska paska. No, ne daj Bože da bi netko pomislio kako oni njurgaju na svoju liječnicu, ne, oni samo ističu da su najudaljeniji na otoku, da im do Krka treba 25 minuta munjevite vožnje, a do Rijeke ohoho, pogotovo u jeku turističke sezone. Napominju da ljeti Baška ima 15 tisuća stanovnika, da sami financiraju turističku ambulantu i da je sva sreća što se svih ovih godina zbog svega nabrojenog nije dogodilo neko zlo. Sve drugo njima je OK, a posezonu u svom kraju doživljavaju kao predah, kao vrijeme kad bez ikakvih smetnji mogu biti ono što jesu, kad je otok samo njihov i oni njegovi.
I tako smo okončali ovaj ugodni burom uzvitlani razgovor, »Sinjali« su nestali okupirani svojim projektima, mi smo još neko vrijeme ostali zarobljeni ljepotom i mirom bašćanskih uličica i plaža, upoznali poneku mačku, družili se s dva psa – gospođom lajavicom imena Frida, njezinim tjelohraniteljem zvanim Gobac i njihovim simpatičnim vlasnikom. Sav taj razgovor bi toliko nestvaran da ga nećemo prepričati već samo ovu priču kamena kojoj interpunkciju pišu valovi zaključiti riječima – oni su Baški pričali, ona im je odgovarala, a mi smo slušali, slušali i ne znajući njihov jezik ipak sve razumjeli. Poanta priče bi ljubav.
(izvor:www.novilist.hr)

Mješoviti pjevački zbor »Zvon« ovogodišnje je gostovanje započeo nastupom u hvarskoj katedrali, a završio trodnevnim posjetom općini Tordinci. U crkvi Presvetog Trojstva misu zadušnicu za sve Tordinčane, poginule i nestale u Domovinskom ratu, predvodio je domaći župnik Marko Bubalo, a Zvonaši su svojim pjevanjem uveličali misno slavlje, kojem je nazočio velik broj mještana ovog, u ratu teško stradalog sela u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Tridesetak članova zbora nastupilo je uz klavirsku pratnju prof. Vladimira Babina te uz nastup solista Voljena Grbca pod dirigentskom palicom maestra Ivice Frlete. Kako je tijekom misnog slavlja podsjetio vlč. Bubalo, 25. listopada 1991. godine, zbog srpske agresije, svi su mještani, spašavajući život, napustili Tordince, no njih 27 je nažalost poginulo. U homiliji je predvoditelj podsjetio i na sve hrvatske branitelje i civile iz Tordinaca, Antina, Korođa i Ćelija, na četiri masovne grobnice i na dane povratka i obnove. Uz vjernike, misi su nazočili i dobrinjski načelnik Neven Komadina, domicilni načelnik Josip Maletić te zamjenik vukovarsko-srijemskog župana Željko Cirba. Nakon mise druženje se nastavilo kod spomen-obilježja ispred župne crkve, gdje su članovi zbora Zvon također otpjevali nekoliko prigodnih pjesama. U druženju s domaćinima evocirane su uspomene na dane prognanstva, kad su brojni mještani općine Tordinci boravili u malinskarskim i njivičkim hotelima. Kako kaže Ranko Pavačić, predsjednik zbora Zvon, osim Tordinaca, posjetili su Antin i Ćelije te su svugdje naišli na srdačan prijam domaćih ljudi, koji su njihov posjet doživjeli kao podršku svom održanju. Kao poveznica Krka i tordinačke općine, zanimljiva je i priča župnika Marka Bubala, koji je posudu za blagoslovljenu vodu dobio od franjevaca iz Glavotoka, pa sada kamena posuda s otoka Krka krasi ulaz u tordinačku crkvu Presvetog Trojstva, svjedočeći o prijateljstvu i povezanosti krčkoga krasa i slavonske ravnice.
(izvor:www.novilist.hr)

KRK – Jučer su u Velikoj vijećnici Grada Krka predstavljena dva nova, vrlo važna projekta Turističke zajednice otoka Krka. Netom dovršeni katalog turističkih brodara, jedna od prvih brošura te vrste u Hrvatskoj u kojoj je posjetiteljima Krka iscrpno predstavljeno 27 turističkih brodova s cijelog otoka, nastavak je sustavnog predstavljanja krčkog turizma čija je ponuda najprije pretočena u specijalizirani katalog kampova, a potom i hotela. Katalog turističkih brodara, kako je istaknuo Anton Bolonić, predsjednik TZO Krka, tiskan je na hrvatskom i engleskom jeziku. Katalog potencijalnim izletnicima nudi malo, ali zanimljivo imaginarno putovanje kvarnerskim akvatorijem. Dizajn i tisak djelo je Sanjina Ilića i tvrtke Bar iz Rijeke, dok tekst potpisuje Gordana Gržetić. Katalog je nastao suradnjom TZ otoka Krka i Udruženja obrtnika Krk, odnosno Podsekcije prijevoznika morem i priobaljem.
Istom prigodom TZO Krka predstavila je nove, dizajnerski temeljito obnovljene, ažurirane i sadržajno obogaćene internetske stranice. Zahvaljujući novoj organizaciji podataka i planu navigacije, funkcionalnost web stranica na adresi www.krk.hr značajno je poboljšana. Informacije koje korisnici često trebaju, izdvojene su i na vidljiv način smještene na naslovnom dijelu stranice čiji će posjetitelji moći doznati brojne novosti, imati uvid u kalendar događanja i interaktivnu kartu te doznati mnoštvo informacija o otoku i njegovoj ponudi. Nove web stranice rezultat su suradnje TZ-a s tvrtkom Multilink iz Rijeke, a na njima će djelatnici TZ-a samostalno moći ažurirati informacije. Trenutno su dostupne na hrvatskom i engleskom jeziku, a u pripremi su i njemačka i talijanska verzija.
(izvor:www.novilist.hr)

RIJEKA – Kamping udruženje Hrvatske uručilo je na nedavno završenom 3. kongresu hrvatskog kampinga plakete »Croatia’s Best Campsite 2010« kampovima koji su svojom kvalitetom i ulaganjem zaslužili ovo priznanje, a među njima je bilo i osam kampova s kvarnerskih otoka. Naime, od kvarnerskih snaga, nagrađeni su samo otočki kampovi pa su tako nagrade dobili krčki Ježevac i Politin tvrtke Zlatni otok, kamp Pila tvrtke Hoteli Punat i kamp Bunculuka tvrtke Hoteli Baška, potom lošinjski kampovi Slatina tvrtke Jadranka kampovi i kamp Poljana Lošinjska plovidba, dok je na Cresu nagrađen kamp Kovačine tvrtke Cresanka, a na Rabu Padova III Imperiala Rab. Najviše nagrada otišlo je ove godine ipak u Istru na koju otpada polovica kamping kapaciteta Hrvatske, na kontinentu je nagrađen samo jedan kamp, kamp Slapić iz Duge Rese, dok su od dalmatinskih snaga nagrađeni Straško s Paga, Vira s otoka Hvara, Park Soline iz Biograda, Zaton iz Nina, Nevio s otoka Pelješca i Oaza mira iz Pakoštana.
(izvor:www.novilist.hr)

KRK – Da Krčani uistinu imaju što pitati, ali i da od nadležnih službi očekuju da im šćeto-neto odgovore na sve njihove upite, pokazalo je ovotjedno, po prvi put organizirano novinarsko osluškivanje bila javnosti. Prigodu da postave pitanja i ukažu na probleme koji ih muče iskoristio je respektabilan broj stanovnika Grada Krka. Pitali su tako što gradske službe čine po pitanju izgleda i sigurnosti objekata smještenih u starogradskoj jezgri gdje s nekih zapuštenih kuća padaju grilje, gurle i crjepovi. Okupljene je zanimalo tko i kako kontrolira i sankcionira one koji se nisu priključili na kanalizacijsku mrežu a mogli su, s obzirom da je sustav javne odvodnje doveden do njihovih objekata. Neke je interesiralo i zašto su zaustavljeni radovi na obnovi gradskih zidina i rekonstrukciji kule na Portapisani te ima li Grad sve potrebne dozvole za izvođenje takvih zahvata. Na red je došao i veliki betonski zid pored pomoćnog igrališta na SC Josip Uravić Pepi. Građane je interesiralo zašto novi zid na mjestu onog koji je »sam od sebe« pao još nije podignut, jesu li odgovorni za taj propust sankcionirani te je li izvođač Gradu vratio novac utrošen na nekvalitetno izvedene radove. Pitanje na koje Krčani traže odgovor je i što Grad čini na planu korištenja sredstava iz predpristupnih, ali i raznih državnih fondova. S primjedbom da se u financiranju dobrog dijela gradskih projekata previše koriste proračunska i kreditna sredstva, a premalo ona, dijelom čak i bespovratna, do kojih bi se moglo doći sustavnim pripremanjem dokumentacije i ažurnijim javljanjem na natječaje, složio se dio okupljenih. Krčani su komunalcima pak uputili pitanje stvaraju li smeće kvadrati stambenog prostora ili pak ljudi koji u tom prostoru borave aludirajući na nepravedan sustav obračunavanja troškova prikupljanja otpada.
Dosta pitanja adresiranih na komunalni odjel Grada bilo je povezano sa sustavom odvodnje oborinskih voda čijih su manjkavosti, a dijelom i nepostojanja mnogi postali svjesni proteklih tjedana kad je u nekoliko navrata poplavljeno područje Ulice Slavka Nikolića, dvorišta stambenih zgrada Lizeta i Fani te Ulice krčkih iseljenika. Ulaganja u osvjetljenje i komunalno opremanje Vršanske ulice (do skretanja za Borik), ali i problemi vezani uz prebrzu vožnju automobila na cestovnim potezima pored benzinske postaje na obali i onog pored upravne zgrade Ponikava i »Čačićevih stanova« također je bilo na tapetu. Više je pitanja bilo povezano uz »stihijsku izgradnju« objekata unutar sportskog centra i najava značajnih ulaganja u arhitektonsko oblikovanje tog prostora. Po ocjeni nekih posjetitelja tog događnja, SC Josip Uravić Pepi mogao se graditi i uređivati po postojećem, »starom« planu da su se predstavnici Grada i korisnika tamošnjih sadržaja pridržavali ranije zadanih parametara. Predstavnicima Autotransa upućeno je pitanje o razlozima zapuštenosti krčkog autobusnog kolodvora koji vapi za ulaganjima u obnovu i uređenje, ali i osiguravanje minimalnih uvjeta pristojnog boravka ljudi koji ondje čekaju prijevoz.
Što je s muzejem na Kamplinu? Zašto novoizgrađena zgrada dječjeg vrtića ima problema s prodiranjem oborinskih voda u unutrašnjost zgrade i jesu li za takve propuste krivi projektanti ili izvođači? Zašto sve veće i važnije projekte u gradu potpisuju isti arhitekti, postoje li na tom planu neki koje bi se moglo smatrati povlaštenim »kućnim projektantima« te imaju li svi zainteresirani istu mogućnost konkuriranja u dobivanju poslova oblikovanja građevina koje finacira Grad, neka su od pitanja na koja ćemo idućih dana također potražiti odgovore. Hoće li i kada biti moguće internetsko pregledavanje fundusa Gradske knjižnice, pitali su oni koji su imali primjedbe i na radno vrijeme, ali i ljubaznost zaposlenih u toj gradskoj instituciji. Pitanja usmjerena TZ Grada Krka ticala su se mogućnosti licenciranja tursitičkih vodiča koji posjetitelje vode gradom, a među kojima je, po ocjeni Krčana, dobar dio onih koji nisu dovoljno stručni i potkovani znanjem o gradu i njegovoj povijesti. Pitanja i kritike na račun Turističko-informativnog centra ticala su se njegove loše označenosti, ali i neodgovarajućeg radnog vremena, posebice tijekom izvansezonskog razdoblja. Brine li Grad dovoljno o deficitarnim zanimanjima? Radi li se što na tome da se takvim strukama otvore radna mjesta na području grada, kao i na eventualnom ugovornom obvezivanju stipendiranih studenata na vraćanju u grad i na otok? Zašto u svim dijelovima naselja nema više sportskih, kao i terena za igru djece? Zašto u samom naselju nisu ustrojeni mjesni odbori? Kad će riva uistinu postati pješačka zona? Što je sa zapadnom obilaznicom ili pak planom širenja krčke luke te zašto mjerodavni i prostorni planeri ne uvažavaju stavove najšire javnosti, posebice onih koji se i danas koriste tim kronično pretijesnim i zagušenim morskim prostorom. Što je s prostorom krčkog brodogradilišta koje je po ocjeni nekih promijenilo namjenu, a koje unatoč toj činjenici »okupira« dobar dio lučkog prostora? Što je s Picikom, što Grad čini da do takvih pojavnosti više ne dođe, ali i da se ondje sanira počinjena šteta u prostoru? Što je s gradskim pročelnicima i najavljenim reustrojem gradske uprave, hoće li (i može li) dogradonačelnik postati »direktorom Grada« koji će operativno voditi komunalne poslove, ali i odgovarati za njih? Zašto u gradu ne postoje oglasne ploče, zašto se nikad ne organiziraju skupovi građana, pitali su neki i nisu propustili pohvaliti skup u organizaciji Novog lista i ukazati na potrebu da i gradska uprava, žele li gradonačelnik i njegov zamjenik osjetiti bilo javnosti, povremeno prirede javne tribine. Stanovnici Žgaljića ukazali su na problem koji ondje stvara građevinski poduzetnik koji je u mjestu ustrojio skladište građevinskog materijala i mjesto za svoju mehanizaciju, dok je iz Kapovaca do vijećnice doprlo pitanje kad će se sanirati pristupne ceste do tog mjesta, razrovane nakon vodoopskrbnih radova. Pitali su nas i kad će na red za ulaganje doći lučica na Glavotoku. Mnogo je još pitanja »palo« koje nismo mogli uvrstiti na ovu, ionako dugu listu što ne znači i da na njih nećemo potražiti odgovore koji će u idućim danima biti objavljeni na stranicama našeg lista.
(izvor:www.novilist.hr)

KRK - Pritajeni strah od svinjske gripe i nelagoda Koja se ovih dana uvukla u dobar dio ljudi diljem naše zemlje Prisutni su i na području otoka Krka. Da bi nam potvrđuju medicinari u krčkoj ispostavi epidemiološke službe Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije. Iako, što se pandemijske odnosno svinjske gripe tiče, razloga za paniku nema, Oprez je ipak potreban i Dobrodošao. Svjedoci na podatak koji nam je dr.. prenijela. Lovorka Nemet Strčić, liječnica Koja već neko vrijeme ondje mijenja dr. sc. sc. Josipa Bunica, voditelja ispostave.
- Jedan slučaj svinjske gripe naime već je zabilježen na otoku Krku, i to još u srpnju. - Radi se o izoliranom, »importiranom« slučaju odnosno mladiću koji je prema svemu sudeći virus pokupio u Velikoj Britaniji, gdje je neko vrijeme boravio. Mladić je neko vrijeme proveo u izolaciji u infektološkoj klinici, gdje je primao terapiju kojoj su Sukladno tadašnjim naputcima mjerodavnih službi preventivno bili podvrgnuti i njegovi ukućani. Zaključujemo kako je oporavak protekao u redu, ne dođe li uskoro novih slučajeva te bolesti, zasigurno ih nećemo moći povezati sa tim mladićem, naglasila je naša sugovornica.
Izuzev ovoljetnog slučaja koji je prošao tiho, mirno i mimo znanja javnosti “Tata, na Krku dosad nismo zabilježili drugih Pojava te vrste. Ovih su dana ipak potvrđena prva dva slučaja jedne uobičajene, sezonske gripe, i to u gradu Krku. Očekujemo da će biti više takvih pacijenata, nadamo se da se naposljetku ipak nećemo moći reći za ovu drugu, pandemijsku gripu. ovih je dana, nastavlja prof.
  Nemet Strčić, u krčkoj ispostavi NZZJZ-a, ali iu ambulantama na terenu, započelo cijepljenje protiv sezonske gripe i odmah se vidi da je interes velik, što S obzirom na stvorenu atmosferu u javnosti i ne čudi. Na raspolaganju su nam uobičajene količine cjepiva, dakle nešto više od 2 tisuće komada, i vjerujemo da ćemo, kao i prethodnih godina, uspjeti pokriti potrebe otočana. Podsjetila je i kako se sve odvija prema već uhodanom sustavu po kojem pravo na besplatno cijepljenje ostvaruju osobe starije od 65 godina, »kroničari«, kao i zdravstveni djelatnici. Svi ostali cjepivo plaćaju 55 kuna.
Što se tiče svinjske gripe, cjepiva zasad još nema, prve količine očekujemo koncem studenoga, naglašava naša sugovornica. Ističe kako je javnost dijelom ipak loše informirana o bolesti, Koja se polako ali sigurno ipak širi našom zemljom. - Neke Su stvari, uz svinjsku Vezane gripu ipak malo preuveličane Ja pogrešno interpretirane. Sve valja uzeti krajnje ozbiljno, ali komplikacije su moguće i kod sezonske gripe. U svakom slučaju, pojave li se u nekoga simptomi svinjske ili pak »obične«, sezonske gripe, važno je pridržavati se onih općih mjera vezanih uz izolaciju, provjetravanje prostorija u kojima te osobe borave, uzimanje dovoljnih količina tekućine ili pak lijekova za snižavanje tjelesne temperature . Gripa se ne liječi antibioticima već simptomatski. Pojave li se u nekoga znaci pandemijske gripe, cjepivo više ne može pomoći. Takve osobe idu u izolaciju i liječe se na uobičajeni način za gripu, tek u slučaju komplikacija, oboljeli će od strane svog liječnika biti upućeni na infektološku kliniku gdje specijalisti odlučuju o eventualnom uvođenju nekih posebnih medikamenata. Famozni »Tamiflua« nema smisla uzimati preventivno, kao što Mnogi pitaju, i ne preporuča se svima. U svakom slučaju, ne treba paničariti, ali oprez nikad nije naodmet, zaključila je dr. sc. sc. Nemet Strčić.

Upoznaju »dušu« vinove loze i vina

Napisala/o Administrator | Srijeda, 11/11/2009 | (0) Komentari

Poveznice:

KRK - Za što u zgradi krčke osnovne škole ovih dana svjetla svijetle do kasno u noć, ne znači da ondje na dopunskoj nastavi zaostatke hvataju za učenje manje zagrijani učenici. Gužvu ondje već neko vrijeme stvaraju njihovi očevi i nonići, polaznici Večernje škole u sklopu koje se četrdesetak otočana osposobljava za zvanje »vinogradara - podrumara«. Želji tako velikog broja otočana da upotpune svoja znanja i vještine nužne za proizvodnju vina ne kumuje samo činjenica da je dobro i kvalitetno vino postalo »in«, već i spoznaja kako približavanje naše zemlje Europskoj uniji znači i neizbježno prihvaćanje nekih zakona i pravila Koja u uniji već odavno vrijede. Predstavnici Pučkog otvorenog učilišta iz Donje Stubice, ustanove specijalizirane za organizaciju i provedbu obrazovanja odraslih osoba, u suradnji s Centrom za održivi razvoj otoka sjevernog Jadrana, osmislili su iu djelo proveli zanimljiv projekt Zahvaljujući kojemu će polaznici koji nakon završenog školovanja u trajanju od 124 nastavna sata ja položenih završnih ispita, steći pravo na upis zvanja »vinogradar-podrumar« u njihove radne knjižice.
  - Cilj ovog programa je polaznike upoznati sa svime što dobro osposobljen vinogradar i podrumar treba znati, od bioloških i fizioloških svojstava vinove loze, uvjeta sredine i vanjskih utjecaja na njen rast i razvoj, tehnologije, podloge i sorte, pa do organoleptičnih svojstava vina, organizacije vinskog podruma i suđa, suvremenog marketinga, ali i poznavanja važećih hrvatskih i europskih zakonskih okvira, naglasila je prof. Suzana Deak, ravnateljica donjostubičkog Učilišta. Sve što ovdje UCE vinogradari i podrumari, među kojima ima i »rekreativaca« ali i onih koji se tom djelatnošću bave Profesionalno, U skladu je sa zakonskim propisima RH i EU standardima. Ovim obrazovanjem podiže se razina znanja i vještina osoba koje se bave ovom djelatnošću, au konačnici i razina kvalitete finalnog proizvoda, koji mora biti konkurentan na tržištu. Program u sklopu kojega se polaznici upoznaju is osnovama zaštite na radu verificiran je od ministarstava znanosti i obrazovanja te poljoprivrede, zaključila je prof. Deak i dodala kako su Slični projekti već vrlo uspješno provedeni na području sjeverozapadne Hrvatske te kako bi ih, prije ulaska u EU, bilo smisleno provesti u cijeloj ZEMLJI.
  Provedba je povjerena predavanja domaćim snagama, školovanim otočnim stručnjacima s polja agronomije - Josipu Grškoviću i Davoru Balenoviću. - Ljudi su vrlo zainteresirani za ovaj program, i to ne samo zbog stjecanja pukog papira, već i zato što istinski žele upotpuniti svoja znanja i proizvesti još Bolja i kvalitetnija vina. Mnogi danas žele imati svoje vino, kako oni koji se njime tek žele pohvaliti pred svojim prijateljima, tako i oni koji se tim poslom bave krajnje ozbiljno i kojima je on osnova egzistencije. Svi su dobrodošli i svima nastojimo prenijeti osnovna i ona klasična znanja, ali i najmodernije trendove i iskustva. Na predavanjima Vlada tajac, ljudi slušaju, bilježe i »upijaju«, naglašava dipl. Ing. Gršković koji je uvjeren da će rezultati svega na čemu će sve do Božića ondje zajednički raditi, uskoro biti vidljivi i na nepcu osjetljivi već nakon iduće berbe. Dokaz zainteresiranosti otočana naš sugovornik nalazi iu tome što Mnogi polaznici živu vinogradarsko-podrumarsku diskusiju nastavljaju i po izlasku iz učionice.

 

Uvjet opstanka na tržištu

  Ovaj projekt ključan je za sve koji se u budućnosti kane baviti vinogradarstvom i podrumarstvom, prije svega za jedan koji vino kane plasirati na tržište. Bez ovoga naši vinari uskoro više neće moći prodavati svoje vino. Položeni ispit će polaznicima omogućiti stjecanje minimalnih tehničkih uvjeta koje će, žele li ostati na tržištu, morati imati, kaže prof. Deak. 

Pijana vozačica pregazila djevojku Touaregom krčkog poduzetnika

Napisala/o Administrator | Ponedjeljak, 09/11/2009 | (0) Komentari

Poveznice:

KRK – Bezbrižan noćni izlazak 20-godišnje J. T. iz Klimna u diskoteku »Crossroad« u Svetom Vidu Miholjice pokraj Malinske pretvorio se u borbu za život. Oko četiri sata u nedjelju, kada su mladi polako počeli izlaziti iz diskoteke, dogodila se nevjerojatna teška prometna nesreća. Mlada vozačica iz Čavala, 23-godišnja Sandra Bura, sjela je za volan snažnog »touarega« (TDI 10V, 313 KS) s namjerom da se s parkirališta ispred diskoteke uključi u promet na glavnu prometnicu. Nesreća se dogodila u jednom trenu, »touareg« se snažno propeo, krenuo naprijed i naletio na betonsku vazu na kojoj je leđima automobilu sjedila nesretna djevojka iz Klimna. Moćni »touareg« djevojku je snažno udario i zaustavio se. Tada je uslijedila stravična tišina, pa krikovi i galama. Mladi posjetitelji diskoteke tražili su liječničku pomoć. S teškim ozljedama djevojka je prebačena vozilom Krčkog doma zdravlja na Hitni trakt, a potom i na JIL gdje je podvrgnuta teškom operativnom zahvatu koji je trajao gotovo čitavo poslijepodne.

U međuvremenu je stigla i krčka prometna policija. Alkotestiranje mlade vozačice pokazalo je 1,11 promila alkohola u krvi. Djevojka je privedena u policijsku postaju i u dogovoru s nadležnim tužiteljstvom iz krčke postaje puštena u ranim poslijepodnevnim satima, nešto prije 14 sati.

Terenac je u vlasništvu GP »Mikić«, a ogorčeni očevici i stanovnici Malinske potvrđuju da ga je koristio Nikola Turčić mlađi, sin krčkog gospodarstvenika i direktora Građevinskog poduzeća »Mikić« Nikole Turčića. Mlađi Turčić je navodno iz predostrožnosti vožnju u noćnim satima prepustio mladoj i neiskusnoj prijateljici. Prema neslužbenim informacijama, sve je izglednije da je Bura umjesto papučice kočnice snažno stisnula papučicu gasa, a s obzirom na to da je riječ o nevjerojatno snažnom stroju, ne čudi da je »touareg« poletio nekoliko metara. U otegotne okolnosti 23-godišnjakinji će se svakako pripisati i dokazano pijanstvo.
(izvor:www.novilist.hr)

Krčki pršut - bodulski brend

Napisala/o Administrator | Subota, 07/11/2009 | (0) Komentari

Poveznice:

Na Internacionalnom sajmu pršuta u Tinjanu Žužićev je pršut po drugi put osvojio broncu u kategoriji »ostalih pršuta«, u konkurenciji brojnih domaćih i inozemnih pršutara
KRK – Četrdesetogodišnji Vjekoslav Žužić iz Krka, vlasnik mesnice »Žužić«, nastavlja nizati uspjehe sa svojim krčkim pršutom, proizvodom koji uz već priznata krčka maslinova ulja, sireve i nezaobilazno, nadaleko poznato vino, postaje sve značajniji i traženiji autohtoni proizvod »zlatnog otoka«. Žužić koji se jedini na području Primorsko-goranske županije bavi proizvodnjom tog iznimno cijenjenog proizvoda, drugu je godinu zaredom sa svojim krčkim pršutom uvršten u sam vrh domaćih pršutara na ISAP-u 2009., Internacionalnom sajmu pršuta koji je nedavno održan u istarskom Tinjanu. Ovo je druga bronca koju je zaslužio pršutom nagrađenim u kategoriji »ostalih pršuta«, u kojoj su za naslov pobjednika konkurirali i brojni inozemni pršutari.
– Razlog svrstavanju u tu kategoriju leži u tome što se na sajmu posebno ocjenjuju istarski pršuti, kao i tradicionalni dalmatinski (dimljeni) pršuti. S obzirom na to da krčki pršut zbog svojih karakteristika ne spada ni u jednu od tih kategorija, naš je proizvod svrstan pod »ostale« proizvođače, zajedno s pršutima renomiranih talijanskih, slovenskih, španjolskih, austrijskih i hercegovačkih proizvoda te vrste, objasnio nam je ponosni Krčanin – iskusni mesar, vlasnik tvrtke koja se bavi i proizvodnjom i prodajom različitih proizvoda od mesa. Žužića uz praktično znanje i 25-godišnje iskustvo u toj branši, odlikuje i neskrivena poduzetnička »žica« koju uz ostalo dokazuje i njegovo zvanje ekonomista, stečeno na opatijskom Fakultetu za management u turizmu.
Krčki pršut nešto je između istarskog, u pravilu sušenog i bez kože, i dalmatinskog pršuta koji se obrađuje zajedno s kožom i dimljenjem. Naš pršut posebnim čini to što ga za razliku od Dalmatinaca ne dimimo, već sušimo na buri, ali i to što ga za razliku od Istrana obrađujemo s kožom, napomenuo je Žužić. Doznali smo i kako je u završnoj fazi postupak zaštite izvornosti krčkog pršuta, projekt koji u sklopu aktivnosti Centra za održivi razvoj otoka sjevernog Jadrana vodi dr. sc. Ugo Toich. Iza tog projekta u svojstvu sufinancijera stala su i vodstva Primorsko-goranske županije te Grada Krka. – Planova je mnogo pa u pogledu unapređenja proizvodnje, ali i tržišnog, odnosno marketinškog nastupa i predstavljanja tog proizvoda u skorijoj budućnosti kanimo ostvariti značajne iskorake, naglašava Žužić. Tome će zasigurno pridonijeti još jedan njegov odmakli projekt – izgradnja i opremanje novog velikog objekta u mjestu Vrh pored grada Krka. Ondje ćemo već iduće godine otvoriti velik proizvodni pogon koji će produkcijski kapacitet ove tvrtke podići za gotovo 10 puta. Godišnje smo dosad uspijevali proizvesti oko 600 pršuta, a zahvaljujući nemalim ulaganjima u taj novi pogon, imat ćemo mogućnost godišnje proizvodnje i plasmana i do 5 tisuća pršuta.
U objektu koji se već neko vrijeme užurbano gradi i koji će mesnici Žužić »stvoriti« novih 600 četvornih metara prostora namijenjenih poslovnim, odnosno tehnološkim sadržajima, Žužić kani podići prostranu sušaru te prodajne ili ugostiteljske sadržaje u kojima će posjetitelji moći upoznati sve gastronomske čari sve traženijeg krčkog pršuta.
– Kroz staklene pregrade kojima ćemo okružiti tehnološki dio objekta posjetitelji će se moći upoznati sa svim detaljima proizvodnje i dozrijevanja pršuta koji već danas, drži naš sugovornik, mnogi smatraju jednim od najboljih i najautohtonijih krčkih »gastro-suvenira«. Spomenimo i kako se u proizvodnim pogonima mesnice Žužić stvara i njeguje pedesetak različitih, redom visokokvalitetnih proizvoda, među kojima mnogi nose obilježja tradicionalnih krčkih specijaliteta. Program trajnih proizvoda u kojem osim pršuta izrađujemo i različite vrste panceta, kobasica, lumbula i drugih proizvoda, naš je najznačajniji adut s kojim tek počinjemo izlaziti na izvanotočno tržište, ističe Vjekoslav Žužić koji svoje izvozničke ambicije ne kani realizirati »slanjem šlepera preko granice«. Koncentrirat ćemo se na neizravni izvoz, odnosno na još jači plasman naših proizvoda brojnim stranim posjetiteljima grada i otoka, koji već danas pokazuju izuzetan interes za ovakvim proizvodima. Upravo je ta spoznaja uz prisutan deficit prostora kojim se koristimo bila ključan element u donošenju odluke o ulasku u tako značajna ulaganja u nove pogone od kojih puno očekujemo, zaključio je Vjekoslav Žužić.

Teško je naći dobrog mesara

Žužić tijekom godine zapošljava desetak ljudi, a za trajanja ljetne sezone broj zaposlenika Mesnice »Žužić« se udvostručuje. Ljude od struke teško je naći na ovom području. Većina mojih mesara dolazi iz kontinentalnih dijelova naše zemlje, područja sjeverozapadne Hrvatske i Slavonije. Da se »kontinentalni pečat« na tom krčkom proizvodu ne osjeti previše, skrbi upravo Vjekoslav koji znanje i iskustvo stečeno razmjenom mišljenja sa svojim kolegama pršutarima na manifestacijama poput ISAP-a drži dragocjenim.

Tržište puno »lažnjaka«

Velik problem proizvođača kvalitetnih pršuta poput ovog krčkog je nelojalna konkurencija. Puno je »lažnjaka« na našem tržištu. Mnogi istarski ili dalmatinski pršuti koji su danas u optjecaju nemaju nikakve veze ni s Istrom ni s Dalmacijom. Suzbijanje takvih pojava, zaključuje Žužić, puno bi pomoglo onima koji se trude i rade pošteno.
(izvor:www.novilist.hr)

Vaši komentari za:

Horvatinčić »gradi« turistički grad na poljoprivrednom zemljištu

Skoči na kraj

Samo logirani korisnici mogu dodavati komentare na tekstove

Korisničko ime

Lozinka

Auto-login?

Prikaži moje ime u online listi korisnika

Zaboravljena lozinka?

Registriraj se

FOTO GALERIJA

SHOPPING

AdBlue

AdBlue je sredstvo za smanjenje emisije…

shopping više ››

Bio Diesel

Biodizel je mnogo čišće od ostalih…

shopping više ››

Vreća za kremiranje i ukop

Tvrtka Energopak opskrbljuje ustanove, organizacije i institucije i nudi

shopping više ››

POSAO

Web administrator

Tražimo osobu za rad na portalu Otoka Krka.

…

posao više ››

Osobe za prodaju oglasnog prostora.

Tražimo više osoba za prodaju oglasnog prostora…

posao više ››

KALENDAR DOGAĐANJA

<<	Ožujak 2010					>>
N	P	U	S	Č	P	S
	1	2	3	4	5	6
7	8	9	10	11	12	13
14	15	16	17	18	19	20
21	22	23	24	25	26	27
28	29	30	31

Zemljani radovi “Linardić”

REKLAME

APARTMANI

OGLASI

REKLAME

PREVODITELJ

VREMENSKA PROGNOZA

PREPORUČAMO

• Apartmani Hrvatska
• Energopak
• Web hosting

• Portal o mjestu Vrh

ANKETA

Koja je Vaša najdraža životinja?

Delfin

Pas

Mačka

Pantera

Neka druga

ZADNJE SA FORUMA

PRETRAŽI GOOGLE

Prilagođeno pretraživanje

Linkovi razmjene

EPH online izdanja

Krk › Vijesti › Horvatinčić »gradi« turistički grad na poljoprivrednom…

• TVRTKE
• SHOPPING
• POSAO
• MARKETING