Švicarska - Europa kakva je nekad bila

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 2

Piše: Nedo Pinezić

Kada vam netko uspoređuje neki dio Hrvatske sa Švicarskom, budite sigurni da taj nikada u Švicarskoj bio nije. Već iz zraka, iz aviona, vidi se neusporedivost navedenih destinacija.

Uredna i uređena zemlja koja ima svega dovoljno, a ničega previše. Ostala je danas posljednji živući spomen na Europu zlatnih, osamdesetih godina prošloga stoljeća.

Zašto?

Švicarsko gospodarstvo jedno je od najstabilnijih u svijetu. Prema ukupnom  BDP Švicarska je na 19. mjestu svjetske rang liste ali kada se BDP podijeli po stanovniku, tada Švicarska dolazi na visoko 4. mjesto u svijetu. Iako u našem narodu vlada mišljenje da Švicarci žive samo od kamata, istina je da je  švicarsko gospodarstvo  visoko razvijeno. Prednjače kemijska i farmaceutska industrija, zatim elektronika i elektrotehnika, slijede metaloprerađivačka industrija, strojogradnja, proizvodnja vozila i precizna mehanika. Sektor usluga sudjeluje sa čak 60% u BDPu dok samo financijske usluge čine 11% švicarskog BDPa.

Dakle taj famozni švicarski BDP iznosio je u 2009. godini 67.560 CHF „po glavi stanovnika“. Dohodak je u 2010. godini porastao za 2,7% a prema prognozama 2011. će završiti sa manjim rastom od 1,5%. Najveći razlog usporavanju je – prejaki franak. Stopa inflacije je u 2010. godini iznosila 0,7%.

Švicarci su u 2010. godini izvezli proizvoda i usluga u vrijednosti od 193,3 milijarde CHF a uvezli su vrijednost od 173,7 milijardi CHF. Nezaposlenih Švicaraca je početkom 2011. godine bilo 134.905. Oni koji rade prosječno zarađuju na godišnjoj razini od 29.000 CHF – članovi domaćinstva koji sudjeluju u radu u domaćinstvu i pomoćna radna snaga, do 100 000 i više CHF manageri i akademska zanimanja najvišeg ranga. Poljoprivrednici, obrtnici od 50 do 70.000 CHF kao i tehničari. Uredski službenici zarađuju oko 50.000 CHF godišnje itd.

Švicarska ima 7.785.806 stanovnika od čega su stranci čak 1.714.000 stanovnika. Podjednako ima i muškaraca i žena, većina su Rimokatolici i Evangelisti (podjednako zastupljeni), a na sve ostale vjernike i nevjernike otpada 19% stanovništva.

Švicarska zauzma površinu od 41 285 km2 a stanovništvo je rasprostranjeno na cijelom prostoru relativno ravnomjerno. Iako ima gotovo duplo više stanovnika od Hrvatske, Švicarska nema velikih, prenapučenih gradova. Najveći grad je Zurich sa 382.906 stanovnika, slijedi Ženeva sa 191.237 stanovnika, zatim Basel – 169.019, Lausanne – 125.885 i Bern 123.466 stanovnika.

Koliko putuju Švicarci?

U 2009. godini je čak 84,9% stanovništva bilo na barem jednom putovanju s noćenjem. Po osobi je prosječni broj putovanja u 2009. iznosio 2,7. Iste godine Švicarci su u zimskoj sezoni imali oko 7,5 milijuna odlazaka a u ljetnjoj sezoni čak 9 milijuna odlazaka.  U inozemstvo se najviše putovalo za 4 do 7 dana i u dobi od 25 do 44 godina i od 45 do 64 godine. Najviše se putuje u Njemačku, Italiju, Francusku i Austriju, dakle u najbliže destinacije, zatim slijede putovanja u USA, Aziju, španjolsku, Portugal,Grčku, Hrvatsku i drugdje.

Na putovanje Švicarci najčešće idu privatnim automobilom / kamperom (43%) a čak 34% putovanja se realizira zrakoplovom, znatno više nego autobusom ili vlakom (16%).

Švicarci za smještaj na odmoru preferiraju hotele a najviše bukiraju putem interneta (94% stanovništva koristi internet).

Koliko troše na putovanjima?

Prosječna potrošnja po osobi i danu u inozemstvu u 2009. godini iznosila je 183 CHF. Švicarci su inače vrlo aktivni turisti koji se bave planinarenjem, jedrenjem, tenisom, golfom, raftingom, kajakingom, biciklizmom, ronjenjem... zainteresirani su za kulturna događanja i obilazak nacionalnih parkova. Hrvatska im je 12. destinacija po interesu a Kvarner prva destinacija u Hrvatskoj. Od ukupno 82.009 dolazaka u 2010., na Kvarneru je ostvareno čak 30.416 a od 330.114 noćenja u Hrvatskoj Kvarner je 2010. ubilježio 116.734 noćenja Švicaraca. Ovakav se trend očekuje i do konca 2011.

U idućem ćemo nastavku pisati nešto više o životu u Švicarskoj. Za kraj samo jedna mala zgoda:

27. studenoga, na prvu nedjelju Adventa, posjetili smo mali gradić Einsiedeln koji se nalazi na 980 metara nadmorske visine. U tom gradiću je poznato marijansko svetište koje pohode u ovo doba hodočasnici i turisti iz Švicarske i okolnih zemalja. Na prilazu gradiću, ne većem od Fužina, pokošene livade i „vojska“ prometne omladine, uniformiranih djevojčica i dječaka koji reguliraju promet i naplaćuju parkiranje. Toga dana prema našoj skromnoj procjeni, ova su djeca za svoj grad naplatila 10.000 CHF parirališnih karata samo na spomenutim livadama. Inače svetište ima i parkirališnu garažu a gradić ima i ostala uređena parkirališta. Od 26. studenog do 4. prosinca od svetišta preko glavnog trga pa glavnom ulicom na 130 štandova svoje proizvode izlažu izlagači na Adventskom sajmu. Izlažu domaći obrtnici, umjetnici, ali i stranci. Na sajmu se nude delicije ali i vrlo, vrlo jednostavna hrana poput pohanih kolutića od jabuka, „kobasice u škrtocu“ i slično. Ovakvih sajmova ima i drugdje, u Zurichu smo posjetili 2 na različitim lokacijama. I bez obzira što je trgovačka ponuda dobra i bez ovih štandova, Adventski ugođaj upravo na ovaj način dolazi do izražaja. Pjevaju se božićne pjesme, pije se kuhano vino, jedu vrući kesteni, kupuju (skupe) sitnice a posjetitelja ima jako, jako puno.

I ovdje moramo primjetiti kao i na početku, da je svaka sličnost između Švicarske i „Hrvatske Švicarske“ – nemoguća.