SVI SMO MI IZNAJMLJIVAČI

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 2

Priprema: Nedo Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja i turizama HGK

Dragi Bog nam je podario ovu prekrasnu zemlju da na njoj živimo, uživamo njene plodove i čuvamo je za naredne naraštaje. Hrvatska ima dovoljno MNOGO plodnog tla, vode, obnovljivih izvora energije, obale i otoka, sunčanih dana, prirodnih ljepota, životnog prostora ... i dovoljno MALO stanovnika da bi mogla biti divna, uređena, domaćinska zemlja, zemlja turizma, poljoprivrede i visoke tehnologije, „Europska California“.

Kada bi svako hrvatsko domaćinstvo ugostilo prosječno četiri turista, dnevno bi Lijepa Naša brojila duplo više „stanovnika“ od 4,5 milijuna, koliko se nadamo da nas ima. Ako mislite da je to mnogo ili previše, moramo podsjetiti da u našim turističkim mjestima u špici turističke sezone boravi i 3 do 6 puta više turista od stalnih stanovnika. Navedimo samo primjer Nizozemske, u kojoj na prostoru veličine Republike Slovenije živi 15 milijuna stanovnika. Čak i malena, planinska Švicarska ima 9 milijuna stanovnika. Dakle svako hrvatsko domaćinstvo bi, teoretski, moglo pružati  ugostiteljske usluge smještaja turistima, bez neke naročite gužve u prostoru. Ako bi pored toga to isto domaćinstvo proizvodilo i hranu i/ili energiju za svoje potrebe i potrebe svojih gostiju, pa i izvozilo viškove, putem odlično organiziranih nacionalnih kompanija za hranu i energiju... Hrvatskoj bi se zasigurno vratio „otpisani“ slogan „Raj na zemlji“.

Probudili smo se nevoljko i prekinuli slatke snove. U realnom životu, „pružanje ugostiteljskih usluga građana u domaćinstvu“ (kako to Zakon o ugostiteljskim uslugama lijepo imenuje), zapravo je primarno socijalni program zbrinjavanja umirovljenika, svojevrsna “polica osiguranja“ za stare dane, mogućnost preživljavanja radno nesposobnih slojeva stanovništva, izvor sredstava za šklovanje djece, pomoć pri stambenom zbrinjavanju djece i unuka.

Bez obzira čime se trenutno bavite, koja je vaša profesija, kakvi su vam trenutni prihodi, jednoga dana kada dočekate zasluženu mirovinu, a budete još relativno zdravi i sposobni za minimalne fizičke aktivnosti, i vi možete biti „iznajmljivač“. Da nebi „pitala starost što je radila mladost“, potrebno je upravo sada kada imate odličan posao nevezen za turizam (ako je takvo što u Hrvatskoj uopće moguće), razmišljati o tim danima, kada bi zapuštena djedovina u ruralnim krajevima ili (pre)veliki stan u urbanim hrvatskim središtima, mogli postati osnova za „mali obiteljski business“ u turizmu.

U slijedećim ćemo vam nastavcima nastojati dati korisne informacije kao potencijalnim budućim „iznajmljivačima“.

KAKO POSTATI IZNAJMLJIVAČ OBITELJSKOG SMJEŠTAJA ?

Odnosno kako dobiti odobrenje za pružanje usluga u domaćinstvu građana ?

Prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnoxti (NN br. 138/06) uvedene su neke novine za one građane koji po prvi puta podnose zahtjev ili žele promijeni već postojeća rješenja-odobrenja.

1. Uvjet kojega morate zadovoljiti je taj da ste vlasnik objekta koji ima sobe, apartmane ili je u cjelosti kuća za odmor ili da ste vlasnik zemljišta za kampiranje ako želite otvoriti mali kamp u domaćinstvu;

2. Da ste poslovno sposobni (po službenoj dužnosti potvrdu pribavlja nadležni ured);

3. Da ispunjavate zdravstvene uvjete propisane Pravilnikom iz čl.30.st.3 navedenog Zakona (zdravstvena potvrda vašeg obiteljskog liječnika);

4. Da objekt ili zemljište za kamp ispunjavaju minimalne tehničke uvjete i uvjete za kategorizaciju sukladno ovom Zakonu. (Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu-NN br.88/07 i 58/08);

5. Da vam nije pravomoćnom sudskom presudom ili rješenjem o prekršaju izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane pružanja usluga u domaćinstvu, dok ta mjera traje (također po službenoj dužnosti pribavlja nadležni ured za gospodarstvo);

6. Da građevina – objekt u kojem ćete pružati ugostiteljske usluge  u domaćinstvu ispunjava uvjete sukladno posebnom propisu (uvjeti gradnje, građevinska dozvola, uporabna dozvola).

Ako sve navedeno ispunjavate, a građanin ste Republike Hrvatske, nadležni ured za gospodarstvo dužan vam je u roku od 30 dana, od dana podnošenja zahtjeva, izdati rješenje o odobrenju. Rješenje može dobiti samo jedan član obitelji za usluge u sklopu jednog domaćinstva.

E sad, da sve ovo prevedemo na običan jezik. Ako imate višak stambenog prostora, riješeno vlasništvo, a želite se baviti turizmom kao građanin (ne morate osnivati obrt ili tvrtku), bilo u gradu bilo na selu, na obali, otocima ili u gorju, najbolje vam je da se najprije javite – nama.

Stojimo vam na usluzi za odgovore na sva vaša pitanja. Pitanja možete postaviti u pisanom obliku putem maila na naznačenu e-mail adresu (otokkrk.org@gmail.com).

Prije pokretanja administrativne procedure, važno je savjetovati se o mogućnostima plasmana usluge koju namjeravate pružati. Ovo je osobito važno ako vas čekaju nužni investicijski zahvati na objektu. Povrat ulaganja biti će brži ako se objekt već u samom startu uskladi sa zahtjevima tržišta. Osim toga danas se plasman kapaciteta u obiteljskom smještaju osigurava putem specijaliziranih turističkih agencija i web portala, tzv. „savjetnika za putovanja“. U svemu ovome neizostavna je i lokalna Turistička zajednica, koja pruža promotivnu podršku smještajnim objektima i kojoj se mora prijavljivati turiste (i domaće i strane) i plaćati paušalnu boravišnu pristojbu. Neizbježna je i Porezna uprava, kojoj se plaća isti iznos poput paušalne boravišne pristojbe u ime poreza na dohodak, kao i Policija kojoj se moraju prijaviti strani turisti. No, sve ovo slijedi tek nakon ishođenog rješenja o odobrenju od strane Ureda za gospodarstvo u vašoj Županijskoj ispostavi.

O svim ovim detaljima pisati ćemo naknadno kada riješimo dilemu – dali možemo ili ne postati iznajmljivač obiteljskog smještaja?

SVI SMO MI IZNAJMLJIVAČI 3

Gdje smo ono stali ? Dakle ispunili ste sve osnovne uvjete kako biste mogli postati pružatelj ugostiteljskih usluga u domaćinstvu ili kolokvijalno – „iznajmljivač obiteljskog smještaja“.

Što dalje?

Važno Vam je da ste vlasnik objekta kao građanin i da Vaš objekt ima neku od potvrda o građenju:

- potvrdu katastarskog ureda da je građevina izgrađena prije 15. veljače 1968. godine

- ili ako je građevina izgrađena nakon tog datuma a do 19. lipnja 1991. valjanu građevinsku dozvolu ili drugi valjani dokument s namjenom (stambena) + potvrdu Građevinske inspekcije da prema toj građevini nema postupka koji je u tijeku

- ili ako je Vaša građevina izgrađena u periodu između 20. lipnja 1991. do 1. listopada 2007. na temelju građevinske dozvole, onda morate imati i uvjerenje kojim se utvrđuje da je građevina izgrađena u skladu sa građevinskom dozvolom, barem što se tiče vanjskih gabarita i namjene

- za građevine čija građevinska bruto površina ne prelazi 400 m² izdaje se završno izvješće nadzornog inžinjera o izvedbi građevine kao potvrda uporabe.

Malo komplicirano, zar ne?

Tješi najava Vlade o naknadnoj legalizaciji svih nelegalnih objekata, odnosno građevina bez „papira“. Budite u tijeku, reagirajte na vrijeme, iskoristite prigodu. Na žalost ako ste vlasnik obrta ili tvrtke koja je vlasnik građevine u stambenoj zoni a želite je namijeniti ugostiteljskoj djelatnosti – „iznajmljivanju“, to možete zaboraviti do promjene prostornog plana u stambeno-poslovnu zonu i promjene građevinske dozvole za građevinu koja će imati poslovnu namjenu. Tako je to, barem za sada. Nadamo se da će mjerodavni prihvatiti našu primjedbu, da za objekte kapaciteta do 20 postelja nije potrebno ovakvo usklađenje samo zato što su u vlasništvu obrta ili trgovačkog društva. Tražimo da se uvjeti izjednače s onima za vlasnike –građane koji mogu dobiti odobrenje, po novome, za maksimalni kapacitet do 16 postelja u toj istoj „stambenoj“ zoni. Ovdje se postavlja i pitanje – što je to uopće stambena, a što poslovna zona u turističkom mjestu? I za koje djelatnosti, u kojemu obimu treba propisati posebne poslovne zone? Zašto bi turistički smještaj bio tretiran u turističkom mjestu isto kao i bravarska radiona ili kamenoklesarska radnja? Osobito onaj kapaciteta do 20 postelja!

No, Vi ste građanin Republike Hrvatske, imate stambenu građevinu sa svom popratnom dokumentacijom i odlučili ste pružati usluge smještaja. Slijedeći korak kojega morate učiniti je konzultacija Pravilnika o kategorizaciji. Prema najnovijem Pravilniku, svaka se smještajna jedinica promatra kao „modul“. U taj „modul“ određene ukupne površine za sobu ulazi pred prostor, spavaći dio i kupaonica. Za „apartmanski modul“ se uračunava pred prostor, spavaća soba, prostorija za boravak, blagovanje i kuhanje i kupaonica (za više kategorije i zaseban zahod). E sad, ako imamo već postojeći objekt onda nam „modul“ za jednoposteljnu sobu mora imati najmanje 11 m² (2*), 12 m² (3*) ili 16,5 m² (4*), dvoposteljne sobe moraju pak imati 15, odnosno 17,5 ili 21,5 m². Što se kupatila tiče prihvaćaju se postojeća kupatila u sklopu „modula“. Ali ako tek namjeravati graditi objekt onda vas čeka slijedeće: jednoposteljna soba ili dvoposteljna soba sa 3*21 m² odnosno jednoposteljna ili dvoposteljna soba sa 4*26 m².  U ovim sobama kupatila moraju biti za 3* najmanje 4 m² odnosno za 4* najmanje 5 m². Sobe sa 3 i 4* novoizgrađene moraju imati TV, telefon i klima uređaj. Iste sobe u postojećim građevinama moraju također imati TV ali telefon i klima uređaj moraju imati samo one sa 4*. Ovo se dakako odnosi kako na sobe tako i na apartmane, odnosno studio-apartmane. Postojeće građevine su one koje su bile izgrađene do donošenja ovog Pravilnika 2007. godine. (NN88/07 i 58/08). Sve nakon toga su nove građevine.

Ako smo sve to riješili, uredili smještajne jedinice u skladu sa Pravilnikom o kategorizaciji, za najviše 16 stalnih postelja (pomoćne se postelje ne računaju), predali zahtjev za dobivanje odobrenja za pružanje usluga građana u domaćinstvu nadležnoj ispostavi Državne uprave, Službe za gospodarstvo PGŽ, na dobrom ste putu da postanete – „iznajmljivač“.

O vođenju „papirologije“ ovog malog poduzetničkog posla, pisati ćemo u slijedećem nastavku.

SVI SMO MI IZNAJMLJIVAČI  4

Svanuo je i taj dan!

Dobili ste rješenje o kategorizaciji ugostiteljskih objekata i odobrenje za rad.

Postali ste iznajmljivač obiteljskog smještaja ili po zakonu – građanin, pružatelj ugostiteljskih usluga smještaja u domaćinstvu.

Što vam još treba da budete „zakonski ipravni“?

Slanjem preslike rješenja o kategorizacij i ovlaštenoj karlovačkoj tvrtci “Kordun“, naručujete standardiziranu ploču, koju ćete, kao znak legalnog djelovanja, istaknuti na vidnom mjestu svog domaćinstva. Za usluge koje namjeravate pružati (sukladno rješenju), morate izraditi cjenik, koji mora biti napisan na hrvatskom i barem jednom stranom jeziku i vidno istaknut u smještajnoj jedinici. Na cjeniku je potrebno navesti da je boravišna pristojba uključena u cjenu usluge.

U nekoj od papirnica morate kupiti knjigu gostiju u kojoj se evidentiraju gosti po zaprimanju osobnih isprava i prijavi SVIH gostiju uredu Turističke zajednice kojojemu teritorijalno pripada vaš smještajni objekt. STRANE GOSTE morate također prijaviti policijskoj postaji nadležnoj za mjesto u kojemu imate smještajni objekt. Prijave se vrše na propisanim obrazcima, a mogu se izvršiti i elektroničkim putem. Za elektroničku administraciju morate kupiti odgovarajući program, dobit pristupni kod od MUPa i naravno imati osobno računalo i internet priključak. Prijave se vrše u roku od 12 sati od smještaja u vaš objekt, a stranci se moraju prijaviti policijskoj postaji najkasnije do 24 sata od ulaska u Republiku Hrvatsku.

Od ostale papirologije, morate voditi još i knjigu prometa, koju također možete kupiti u nekoj od papirnica, a možete je isto tako voditi i u elektroničkom izdanju. U knjigu prometa uvodite izdane račune rednim brojem, te upisujete stavke iz izdanih računa: cjenu usluge, možebitne prireze, ekološke pristojbe, članarinu i slično.

Gostima morate izdati račun za pružene usluge, a jednu kopiju morate sačuvati. Račun možete izdati i na paragon bloku ili ga možete odštampati ako evidenciju vodite elektroničkim putem. Možete i izraditi pečat kojim ćete pečatirati račune. Pečat mora imati podatke sa rješenja - ime i prezime nositelja rješenja, naziv usluge, adresa.

Što se tiče plaćanja poreza na dohodak i paušalnih iznosa boravišne pristojbe – ne brinite. Ured za gospodarstvo će po službenoj dužnosti dostaviti presliku rješenja Ispostavi Porezne uprave i vašoj Turističkoj zajednici, temeljem kojih će vam oni poslati upaltnice za obročno plaćanje. Iznos paušala varira u odnosu na razred turističkog mjesta i prosječno iznosi od 250,00 do 350,00 kn po postelji godišnje. Jednak se iznos plaća i kao porez na dohodak.

U svakom slučaju, dužni ste sve svoje obveze podmiriti do konca rujna, pa provjerite dali ste to i učinili jer obaveza i odgovornost su – samo vaši. Naravno da ćete se nakon dobivanja svih potrebnih dokumenata za poslovanje javiti u ured svoje Turističke zajednice. Tamo će vas još jednom upoznati sa svim vašim pravima i obvezama ali i informirati o mogućnostima za uključenje u aktivnosti turističke zajednice. To su razne promotivne i edukativne aktivnosti prije početka turističke sezone, zatim redovito informiranje o događanjima u destinaciji, dostupnost informativnih i promotivnih materijala i slično.

Sada slijedi ključno pitanje: kako doći do gostiju ? E o tome ste trebali ranije razmišljati. Istovremeno s pokretanjem procesa registracije objekta za pružanje usluga u domaćinstvu, trebali ste se i informirati o mogućnostima suradnje sa turističkim agencijama i internet portalima. No, nikad nije kasno započeti suradnju ako postoji dobra volja svih zainteresiranih strana, makar i za iduću sezonu. Male lokalne agencije – recepcije obiteljskog smještaja, funkcioniraju po sistemu „last minute“ i „walk in“, pa se ugovori o poslovnoj suradnji mogu sklapati neposredno pred početak glavne turističke sezone. Specijalizirani touroperatori sklapaju ugovore godinu unaprijed, odnosno tijekom glavne turističke sezone za iduću godinu. Takav je ritam vezan uz hodogram priprema materijala za objavu u katalozima i na web portalima, te što ranijim izlaskom na tržište – već koncem listopada, početkom studenog.

Više o modelima suradnje sa turističkim agencijama i mogućnostima samostalnog poslovanja pisati ćemo u idućem nastavku.

SVI SMO MI IZNAJMLJIVAČI 5

Glavna turistička sezona je za nama. Za obiteljski smještaj, ukupno gledano, bila je uspješna iznad očekivanja. O brojkama na otoku Krku mogli ste čitati nedavno na našem portalu (i još uvijek možete). Sada bismo se trebali odmorit, opustiti i uživati u plodovima svoga rada. No, na žalost, turizam je posljednjih godina u potpunosti promijenio ritam poslovanja pa više i nema „mrtve sezone“. Bez obzira na kapacitet, vrstu i kategoriju smještaja, priprema iduće sezone započinje usporedo sa završetkom tekuće. Ako još niste napravili svježe fotografije svojih smještajnih kapaciteta i okućnice, sada je pravo vrijeme da to učinite. Pri tome ne zaboravite nekoliko važnih detalja : - angažirajte fotografa s iskustvom i dobrom opremom (neka vam pokaže svoje dosadašnje radove), sobe namjestite da budu spremne za prihvat gostiju, otvorite sve prozore, upalite svijetla, fotografirajte i okućnicu, parkiralište, dječje igralište, roštilj, bazen i ostale sadržaje u kući. Ovim fotografijama pridružite i fotografije vama najbliže plaže, sadržaja u mjestu, dodajte i koju lijepu panoramu.

Za sklapanje ugovora sa specijaliziranim agencijama – touroperatorima je već kasno (to se rješava u srpnju i kolovozu) ali kontaktirajte ih ipak i možda  ulovite „zadnji vlak“, odnosno barem objavu na web stranicama. S kojim agencijama i kako surađivati ? Možemo li raditi i sami ?

Prema zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti svaki je građanin – iznajmljivač samostalan i može potpuno samostalno poslovati. To znači da ugovore sa agencijama sklapate kao ravnopravni poslovni partner koji može pregovarati o uvjetima suradnje. Generalno gledano građani-iznajmljivači posluju s agencijama-posrednicima koje u njihovo ime i za njihov račun nude smještaj, obavljaju korespondenciju, rezervaciju,  obračun i naplatu, prijavu-odjavu i ostale poslove po dogovoru uz naplatu odgovarajuće naknade, odnosno provizije. U posljednje vrijeme ima i sve više slučajeva poslovne suradnje s agencijama koje rade za svoj račun. To znači da one po jednoj cijeni zakupe kapacitete koje onda prodaju po drugim, višim cijenama. Njihova je zarada razlika u cijeni.

U prvome slučaju agencija ispostavlja račun gostu s generalijama iznajmljivača i cijenom koju su zajednički utvrdili, a isplaćuje građaninu neto iznos umanjen za davanja i agencijsku proviziju.

U drugom pak slučaju agencija izdaje gostima svoj račun, a iznajmljivač tereti računom agenciju za dogovoreni iznos. Od tog iznosa građanin-iznajmljivač je dužan podmiriti sve obveze. U ovom drugom slučaju agencije-touroperatori obično insistiraju na ekskluzivnom ugovoru (na koji iznajmljivači ne moraju pristati) dok kod prvog slučaja nema te obveze jer se radi o običnom ugovoru o zastupanju.

Bilo kako bilo, pametno je već sada razgovarati s agencijama, doznati njihove uvjete, pregovarati i uključiti se u njihove promotivne kampanje i akcije.

Foto materijal kojega ste snimili trebao bi vam biti od koristi prigodom izrade web stranica s vašom ponudom ali i za spremanje u foto album na vašem računalu s kojega uvijek možete na upit e-mailom poslati set fotografija. Web stranice su danas ono što je nekada bila vizitkarta – legitimacija pružatelja usluge. I ovdje predlažemo da angažirate stručne ljude s iskustvom koji će vam, za ne veliki trošak, prenijeti duh vaše kuće na internet.

Inače u Hrvatskoj je registrirano oko 500 000 postelja u domaćinstvima, tome treba dodati još više od 1,5 milijuna postelja u vikend objektima. E sad kako biste bili prepoznatljivo „drvo u šumi ponude“, važno je da se po nečemu razlikujete od prosjeka.

Mi na Kvarneru imamo prigodu uključiti se u projekt brendiranja obiteljskog smještaja pod nazivom „Kvarner family“. Uvjeti su prilično jednostavni kao i sama procedura pa predlažemo da se što prije javite i prijavite u ured turističke zajednice vaše općine ili grada.

Zašto je brendiranje smještaja s markicom „Kvarner family“ dobro? 

Zato jer se upravo na taj način stječe marketinška prepoznatljivost i različitost u odnosu na tisuće i tisuće smještajnih objekata sa sličnom ponudom, ali bez „dodane vrijednosti“ iskazane kroz markicu „Kvarner family“. Sustav turističkih zajednica Kvarnera već sada radi na promotivnim alatima kojima će posebno promovirati smještaj „Kvarner family“ kvalitete.

Dakle, jesen treba iskoristiti za pravodobno pozicioniranje ponude na tržištu. Proljeće će nam biti više zanimljivo za uređenje okućnice, osvježavanje prostora za smještaj i reklamne kampanje namijenjene „last minute“ potražnji. Zimu treba iskoristiti za edukaciju, treba putovati i boraviti u sličnom smještaju na drugim destinacijama i pohađati edukativne radionice i seminare koje priređuju turističke zajednice i udruženja iznajmljivača.

U idućem ćemo nastavku pisati o aktualnoj problematici RTV pristojbi.

SVI SMO MI IZNAJMLJIVAČI 6

HRT pristojba

U Narodnim novinama broj 137 / 10 objavljen je novi Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji.

Nama je najzanimljiviji članak 34 koji upravo stvara veliku pomutnju u tumačenju i postupanju temeljem takvog tumačenja. Obzirom na potrebu sagledavanja svih odredbi navedenog članka, prenosimo ga u cijelosti:

1. Svatko tko ima u vlasništvu ili posjedu radijski i televizijski prijamnik odnosno drugi uređaj za prijam radijskog ili audiovizualnog programa (u daljnjem tekstu: prijamnik) na području Republike Hrvatske koje je pokriveno prijenosnim signalom dužan je HRTu plaćati mjesečnu pristojbu utvrđenu člankom 35. stavkom 2. ovoga Zakona, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

2. Kućanstva koja u vlasništvu ili posjedu imaju dva ili više prijamnika plaćaju mjesečnu pristojbu utvrđenu člankom 35. stavkom 2. ovoga Zakona kao da imaju jedan prijamnik.

3. Fizičke osobe koje ne plaćaju mjesečnu pristojbu i nisu članovi kućanstva koje plaća mjesečnu pristojbu, dužne su plaćati pristojbu za prijamnik u motornom vozilu registriranom na njihovo ime.

4.Pravne osobe, udruge bez pravne osobnosti, obrtnici i druge fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost plaćaju mjesečnu pristojbu na svaki prijamnik u iznosu utvrđenom člankom 35. stavkom 2 ovoga Zakona, osim ako Zakonom nije drugačije određeno.

5. Osoba koja ima u vlasništvu ili u posjedu prijamnik, a nije član kućanstva koje plaća mjesečnu pristojbu u skladu sa ovim zakonom, obavezna je HRTu prijaviti prijamnim najkasnije u roku od 30 dana od dana nabave prijamnika ili registracije motornog vozila s ugrađenim prijamnikom, a promjenu adrese, mjesta stanovanja ili sjedišta najkasnije u roku od 15 dana od dana promjene.

6. Kućanstvom se u smislu ovoga Zakona smatra svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirenje osnovnih životnih potreba (stanovanja, prehrane i sl.).

7. HRT vodi evidenciju obveznika mjesečne pristojbe u Republici Hrvatskoj. Na vođenje i korištenje evidencije primijenjuju se propisi o zaštiti osobnih podataka.

8. Iznimno od odredbe 4. ovoga članka pravne i fizičke osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost sukladno posebnom Zakonu, plaćanjem mjesečne pristojbe utvrđene člankom 35., stavkom 2. ovoga Zakona za jedan prijamnik u ugostiteljskom objektu stječu pravo korištenja triju dodatnih prijamnika u istom ugostiteljskom objektu bez plaćanja mjesečne pristojbe.

Ovaj posljednji 8. stavak, napisan općenito i neprecizno, podloga je za različito tumačenje obveza građana – iznajmljivača obiteljskog smještaja, odnosno pružatelja usluga smještaja u domaćinstvu (kućanstvu). HRT, naravno, tumači da su građani koju pružaju usluge smještaju u domaćinstvu zapravo fizičke osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost u ugostiteljskom objektu te šalju svim registriranim pružateljima usluga u domaćinstvu naloge za plaćanje dodatne HRT pretplate, zatim opomene i čak i ovršne prijedloge.

No ovakvo jednostrano tumačenje Zakona nije i ne može biti temelj za postupanje inspekcijskih službi, što se već događa na terenu, angažiranjem Gospodarskog inspektorata.

Već ranije, prije donošenja novog Zakona, HRT je pogrešno tumačio odredbe tada važećeg Zakona te angažiranjem akvizitera-plaćenih nadzornika, prijevarom utjerivao dodatnu pristojbu od građana pružatelja usluga u domaćinstvu. Zahvaljujući upornim i savjesnim građanima koji su se pravnim sredstvima suprostavili samovolji jednog državnog poduzeća, donijeto je niz pravomoćnih presuda u korist građana kojima se poništava tumačenje Zakona od strane HRTa.

U čemu je kvaka?

Prvo treba razjasniti pravni status građana pružatelja usluga u domaćinstvu. Građani koji pružaju uslugu smještaja ili „iznajmljivači“, nisu fizičke osobe koje se bave gospodarskom djelatnošću kao isključivim izvorom prihoda, oni ne obavljaju gospodarsku djelatnost već jednostavno iznajmljuju dio svojih nekretnina. Nekretnine koje se iznajmljuju su dijelovi kućanstva – domaćinstva. Plaćanjem jedne pristojbe za kućanstvo prema stavku 2. članka 34. nositelji domaćinstva, kućanstva ispunjavaju svoju zakonsku obvezu.

HRT griješi kada građane u domaćinstvu poistovjećuje sa „fizičkim osobama koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost sukladno posebnom zakonu ... i za jedan prijamnik u ugostiteljskom objektu ...“ – (stavak 8 čl. 34.). Domaćinstvo ne obavlja ugostiteljsku djelatnost i nije ugostiteljski objekt, kako smo već razjasnili. Što se tiče pak samih opomena koje stižu prema uvidu u registar registriranih „iznajmljivača“ one također nisu pravno utemeljene jer čak i za fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost ugostiteljstva nije obaveza postavljanje TV prijamnika u svakoj smještajnoj jedinici bez obzira na kategoriju objekta.

Nadalje, kada bi se domaćinstva poistovjetila sa fizičkim osobama koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost, onda ista domaćinstva nebi plaćala redovitu mjesečnu pristojbu kao kućanstva ( ne mogu plaćati pristojbu po dva različita osnova za isti objekt), te bi svaki član kućanstava (koje tada više nebi bilo kućanstvo) morao plaćati i pristojbu za prijamnik u motornom vozilu registriranom na njihovo ime (st. 3, čl.34).

Općenito uzevši i ovaj najnoviji Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji u dijelu koji se odnosi na plaćanje pristojbe u najmanju je ruku suprotan pravilima tržišnog natjecanja. Ako se uzme u obzir omjer vlastite produkcije i reprodukcije tuđih sadržaja onda HRT nije bitno programski sadržajno različit od ostalih elektronskih medija koji djeluju u Republici Hrvatskoj. Isti je slučaj i sa emitiranjem reklamnih poruka čime se uprihoduju značajna financijska sredstva - nema razlike u odnosu na ostale elektronske medije. Pa zašto onda samo HRT ima Zakonsko pravo ubiranja mjesečne pristojbe za primanje HRT signala? Štoviše, ugostiteljski objekti bili oni trgovačka društva ili fizičke osobe, putem svojih prijamnika najmanje emitiraju program HRTa. Daleko se više emitiraju sadržaji stranihi lokalnih elektronskih medija, što je i logično jer je u Republici Hrvatskoj 80% turista  iz inozemstva a pored toga traže se najviše informacije lokalnog karaktera – od prognoze vremena do kulturno-zabavnih sadržaja u destinaciji. Sve to ne pruža HRT ali ubire pristojbu.

Vrijeme je da se otvori pitanje pristojbe za servis elektronskih medija. Jedan od prijedloga je i raspodjela pristojbe na sve elektronske medije koji pružaju servisne informacije po dogovorenom ključu. Ima i prijedloga koji polaze od načina raspodjele boravišne pristojbe. Ona se u određenim omjerima dijeli na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Kao što se boravišna pristojba prvenstveno koristi za poboljšanje uvjeta boravka turista na destinaciji, tako bi se i RTV pretplata trebala koristiti za pružanje informativnog servisa na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini na više stranih jezika, sadržajnije, točnije i detaljnije.

Na koncu upitno je i angažiranje Gospodarskog inspektorata od strane jedne državne tvrtke u svrhu kontrole naplate pristojbe građanima. Na taj bi način inspektorat po toj logici mogao biti korišten i od ostalih tvrtki koje pružaju određene usluge : Vodoprivreda, Elektroprivreda, Hrvatske vode, Hrvatske šume i sl.

Konačno će cijela ova situacija rezultirati, najvjerovatnije, Ustavnom tužbom, koja će morati razrješiti sve navedene dileme.

Do tada vam savjetujemo:

-          Plaćajte i dalje redovitu pristojbu za kućanstva i čuvajte potvrde

-          Ne puštajte NIKOGA u svoj dom osim Gospodarskih inspektora

-          Na bilo kakav upit bilo koje osobe o RTVu ništa ne komentirajte osim izjave da redovito podmirujete svoju obvezu

-          Ako vam Gospodarski inspektor napiše zapisnik kojim konstatira da ste dužni plaćati više od jedne HRT pristojbe NE POTPISUJTE takav zapisnik

-          Napišite izjavu zbog čega niste potpisali takav zapisnik

-          Ako dobijete opomenu, vratite je uz kratku opasku da je vjerovatno došlo do zabune jer vi redovito izvršavate svoje obveze o čemu je HRT dužna voditi evidenciju (st. 7 čl.34)

-          Ako dobijete ovršni prijedlog izjavite žalbu pisanim putem u predviđenom roku

-          Ako dobijete poziv za Sud, angažirajte odvjetnika.

SVI SMO MI IZNAMLJIVAČI 7.

Implikacije novog Zakona o doprinosima na iznajmljivače obiteljskog smještaja

Iako  se u Republici Hrvatskoj pružanjem usluga smještaja u domaćinstvu naši građani uglavnom bave kao dopunskom djelatnošću i  porez i boravišnu pristojbu plaćaju u paušalnom iznosu, te ih se u najvećem dijelu novine iz područja doprinosa na dohodak neće ticati, ipak posljedice dugoročno mogu biti negativne. Naime svako unapređenje smještaja u pravilu rezultira boljom popunjenošću  kapaciteta i višim cijenama pa u konačnici i prihodi rastu. Sadašnji iznos od 85.000 kn prihoda kao granica za ulazak u sustav PDV-a predstavlja nepremostivu prepreku za normalan razvoj obiteljskog poduzetništva u turizmu. Zašto? 85.000 kn je zapravo iznos jedne prosječne bruto plaće. Za ostvarenje ovakvog prometa morate imati maksimalan kapacitet od 16 postelja + pomoćne postelje ako imate popunjenje kapaciteta prosječnih 45 dana ili 8 postelja + pomoćne postelje ako imate popunjenje npr. 90 dana. Od tog iznosa oduzmete u prvom slučaju 9600kn paušalno plaćenog poreza i boravišne pristojbe ili u drugom slučaju 4.800 kn ovih davanja. Kada ste ušli u sustav PDVa onda od ukupnog iznosa oduzmete još 10 % PDVa koji će biti neznatno umanjen za moguće odbitke (na ulazne račune za struju, vodu, komunalije npr), pa u najboljem slučaju morate oduzeti još najmanje 4.000 kn. Sada vas po novom Zakonu o doprinosima čeka još dodatnih 20.000 kuna obustava i ostaje vam 51.400 kn bez odbitka troškova. U slučaju da poslujete do granice ulaska u sustav PDVa sa ukupnim prihodom npr. 80.000 kn, platiti ćete 9.600 do 4.800 kn paušalnog poreza i boravišne pa će vaš prihod prije odbitka troškova iznositi 70.400 odnosno75.200kn.

Poruka je jasna: Manje je više, odnosno prihodi iznad granice za ulazak u sustav PDVa a koji nisu barem duplo veći od 85.000 kn donose manji ostatak nego niži, granični prihodi do prelaska u sustav PDVa.

Da biste pak ostvarili tako visoke prihode morate ući u ozbiljne investicije pa time već ulazite u poduzetničke vode kao obrtnik ili trgovačko društvo. U uređenim tržišnim ekonomijama država podstiče rast poduzetnika nizom stimulativnih mjera računajući da će sve povlastice višestruko naplatiti povećanjem volumena poslovanja (nova radna mjesta, povećanje iskoristivosti kapaciteta, više cjene, nove usluge itd.). Određivanjem niske i nepremostive financijske prepreke za prirodni poduzetnički rast, država  zapravo koči razvoj poduzetništva i jačanje porezne baze.

Bilo bi s toga preporučljivo konačno uvažiti višegodišnje zahtjeve Udruženja obrtnika i Iznajmljivača obiteljskog smještaja koji traže pomicanje granice za obavezan ulazak u sustav PDVa na 200.000 kn.

Doprinosi na dohodak od nekretnina nisu opravdani ako se kroz taj dohodak ne stiče pravo na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Drugim riječima dohodak se i ovdje može opteretiti doprinosima jedino ako je rječ o djelatnosti u kojoj ste zaposleni i primate mjesečnu plaću. U ovome se Iznajmljivači u potpunosti slažu sa Udrugom za zaštitu prava i interesa poreznih obveznika.

Svi smo mi iznajmljivači 8 : Nacrt izmjena Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti i obrazloženje 

DOBRI PRIJEDLOZI MINISTARSTVA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE

Napokon turizam ima svoje ministarstvo koje se bori za bolje uvjete poslovanja u resoru.

Ministarstvo turizma Republike Hrvatske upravo je završilo e-konzultacije putem svoje web–stranice na temu izmjena i dopuna Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Dopune i izmjene će se uputiti u hitnu zakonsku proceduru kako bi se što prije donijela zakonska rješenja koja u znatnoj mjeri pojednostavljuju uvjete poslovanja ugostiteljima, kampovima i obiteljskom smještaju. Zvuči gotovo nevjerojatno, ali novi ministar Veljko Ostojić u rekordno kratkom roku predložio je ukidanje zakonske odredbe po kojoj su, zaključno s 28. studenim prošle godine, iznajmljivači koji prelaze kapacitet od 16 osnovnih postelja morali odjaviti taj višak i nastaviti poslovanje s manjim kapacitetom. Prema novom prijedlogu, maksimalni se kapacitet vraća na strih 20 osnovnih postelja. Važna novina je i priznavanje pravne sljednosti za objekte u kojima se nastavlja ista djelatnost s novim voditeljem djelatnosti. Dosad je, naime, svaka promjena nositelja djelatnosti za sobom povlačila ishodovanje svih odobrenja, kao da se prvi puta objekt stavlja u funkciju. Nadalje, zbog neriješenih imovinsko-pravnih sporova u kampovima i općenito statusa zemljišta u kampovima, prijetilo je zatvaranje većini hrvatskih kampova sredinom nastupajućeg ljeta jer se ne mogu, a prema važećem zakonu se moraju, uskladiti s uvjetima za građenje (prostorno-planskom dokumentacijom i sl.). Među apsurdnim zakonskim odredbama bila je i ona po kojoj se odobrenje za rad ne može dobiti niti u drugim vrstama ugostiteljskih objekata ako nisu usklađeni s uvjetima gradnje. Tako su se propusti jednog ministarstva, koje desetljećima nije uspjelo uskladiti stanje u prostoru s prostorno-planskom dokumentacijom, jednostavno prebacili na drugo ministarstvo koje u toj stvari zaista nije nadležno. Najavljenim se promjenama konačno nastoji uputiti „svakoga da radi svoj posao“. Konačno je turizam dobio ministra koji brine o poboljšanju uvjeta poslovanja u sektoru, komunicira sa strukom, bori se u Vladi za svoj resor, a promidžbu i marketing prepušta HTZ-u kojemu je to osnovna zadaća. Najavljene izmjene i promjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti daju dozu tako potrebnog optimizma u ovim teškim vremenima za gospodarstvo, a posebno za turizam koji posluje sezonski dok ga brojni troškovi „pritišću“ kroz cijelu godinu.

Zajednica obiteljskog smještaja i turizama HGK

Nedo Pinezić, predsjednik 

120316-Izmjene-ZUD_MINT.pdf

Svi smo mi iznajmljivači 9.: ZAPISNIK SA SJEDNICE ZAJEDNICE OBITELJSKOG SMJEŠTAJA I TURIZMA pri HGK

SJEDNICA U OKVIRU MEĐUNARODNOG SAJMA TURIZMA "CROTOUR 2012."

Zapisnik u cijelosti možete pogledati ovdje  ZAPISNIK.docx