Studija Ekonomskog instituta u Zagrebu u vezi decentralizacije…

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 2

Prikaz Hrvatske sa novim regionalnim podjelama, foto: http://www.tportal.hr/

Piše: Ivan Dermiček

Na nedavnom sastanku Savjeta za gospodarstvo, predsjednik Ivo Josipović i njegovi gospodarstveni savjetnici su raspravljali o studiji Ekonomskog instituta u Zagrebu, te su ponovo aktualizirali pitanje o decentralizaciji Hrvatske.

Naime, u studiji Ekonomskog instituta u Zagrebu se ukazuje na slabosti postojećeg ustrojstva lokalne uprave i samouprave, te se predlaže totalni preustroj teritorijalnih jedinica, te decentralizaciju Hrvatske. Polazi se od činjenice da lokalna i regionalna samouprava bolje poznaju potrebe svog stanovništva od centralne vlasti, te se u studiji sugerira da bi se centralna vlast trebala rasteretiti tako da bi se dodatne ovlasti prenijele na gradove uz naravno financijska sredstva koja bi omogućila te nove uloge gradova.

Ističe se pritom da broj od 576 jedinica koji danas postoji, a čine ga 126 gradova, 20 županija i Grad Zagreb – jednostavno nije sa financijskog aspekta isplativ. Smatra se da bi se provela decentralizacija, da se onda mora uz davanje financijskih sredstava lokalnim i regionalnim samoupravama, smanjiti i broj istih.

Da bi se postiglo što djelotvornije i organiziranije pružanje javnih usluga, općine, gradovi i županije bi dobili nove nadležnosti.

U tom smislu se nude tri prijedloga:

1. Jasna raspodjela obaveznih nadležnosti kod općina, gradova i županija
2. Drugačiji način financiranja da bi se osigurali stabilni prihodi
3. Reorganizacija broja lokalnih jedinica u vidu smanjenja tog broja.

Dakle, prema stručnjacima sa Ekonomskog instituta, nova podjela bi se vodila prema ova tri kriterija:

1. broj stanovništva,
2. proračunski kapacitet,
3. specifični povijesni, kulturni i dr. kriteriji.

Navodi se tako da bi općine trebale imati 2.000 stanovnika, gradovi minimalno 10.000 stanovnika, a veliki gradovi najmanje 35.000 stanovnika.

Uz ostale nadležnosti koje već obavljaju gradovi dobili bi ovlasti nad srednjoškolskim obrazovanjem i centrovima za socijalnu skrb, a gore spomenuti veći gradovi bi dobili i pravo financiranja kultrunih ustanova i javnih cesta, ali i pravo na financiranje i upravljanje primarnom zdrastvenom zaštitom. Financiranje bi se ujedno postiglo povećanjem prireza, te ukidanjem komunalne naknade da bi umjesto nje stupio porez na imovinu.

Županije bi se trebale podijeliti u 7. velikih regija, tako bi imali slijedeće regije: Zagrebačku regiju (Grad Zagrebi Zagrebačku županiju), Sjeverozapadne i središnja Hrvatske (Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija), Međimurje, Podravina i zapadna Slavonija (Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Međimurska i Virovitičko-podravska županija), Slavonija (Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska županija), Istra, Primorje i Gorski kotar (Istarska i Primorsko-goranska županija), Lika (Ličko-senjska županija), te Dalmacija (Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija).

Probajmo prosuditi kako bi se to odrazilo na Krk s obzirom da prema našim podacima mjesta na otoku Krku imaju slijedeći broj stanovnika:

• Grad Krk – 5.500 stanovnika
• Omišalj-Njivice – 2.500 do 3.000 stanovnika
• Malinska-Dubašnica – 2.800 stanovnika
• Dobrinj – 1.970 stanovnika
• Punat – 1.800 stanovnika
• Baška – 1.600 stanovnika
• Vrbniik – 1.200 stanovnika

Gledajući strogo prema ovoj podjeli, tri općine su na otoku Krku sigurne, za pretpostaviti je da bi Grad Krk ostao grad zbog specifičnih povijesnih i kulturnih kriterija. Dakle, možemo konstatirati da bi Grad Krk, te općine Omišalj i Malnska-Dubašnica ostali neokrznuti novim podjelama, dvojbeno je možda za Općinu Dobrinj kojoj nedostaje 30 stanovnika da bi ostvarila neki minimum za općinu, a, gledajući doslovno, prema studiji Ekonomskog instituta na otoku Krku bi status općine s obzirom na broj stanovnika bi sigurno izgubile općine Punat, Baška i Vrbnik.

Za računati je da će popis stanovništva ove godine dodatno iskristalizirati točan broj stanovnika u svakom mjestu, pa ćemo onda sigurno znati koja bi se općine morale preustrojiti, ako Vlada RH usvoji prijedloge iznesene u studiji Ekonomskog instituta u Zagrebu o decentralizaciji Hrvatske.