Popis stanovništva: Pravo glasa ima barem pola milijuna…

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 2

Autor: Jagoda Marić, Jasmin Klarić; Foto: Arhiva NL

ZAGREB Predstojeći parlamentarni izbori u Hrvatskoj održat će se prema istim pravilima i u istim uvjetima kao i posljednji iz 2007. godine iako se samo prije godinu dana činilo da Vlada planira urediti biračke popise, a i prije nekoliko mjeseci najavljivala je da će prekrojiti izborne jedinice.

Uređivanje popisa birača trebalo se dogoditi kroz novi zakon o prebivalištu i boravištu koji bi onemogućio dvostruko prebivalište pa tako i pravo glasa određenom broju birača iz dijaspore i tu su Vladinu inicijativu podržali i iz oporbe.

S druge strane, prekrajanju izbornih jedinica usprotivili su se i u oporbi ali i među Vladinim koalicijskim partnerima, pa se o tom planu na Vladi nikada nije ni raspravljalo. No, Vlada je tvrdi nam više izvora bliskih Banskim dvorima odustala i od jedne i od druge inicijative i građani će glasati u starim izbornim jedinicama, a popisi birača uredit će se koliko se mogu urediti prema sadašnjem zakonodavstvu.

Prebivalište

U Vladi zasad otvoreno ne govore da su oba projekta propala, ali naši sugovornici ističu da dogovor oko izbornih jedinica unutar koalicije nije moguće postići, a što se tiče zakona o prebivalištu sugovornici iz Vlade i HDZ-a nam kažu da ga nema smisla nakon godinu dana ponovno slati u Sabor, od kud je povučen zbog protivljenjaKatoličke crkve, GONG-a ali i koalicijskog SDSS-a .

Dodaju i to da on ne bi imao nikakvog utjecaja na sadašnji popis birača jer je iluzorno očekivati da bi policija u manje od tri godine mogla provjeriti žive li građani doista na adresama na kojima su prijavljeni. 

Posljednji put kad su građani i građanke Hrvatske izlazili na izbore, u siječnju prošle godine, za drugog kruga predsjedničkog odmjeravanjaIve Josipovića i Milana Bandića, pravo glasa imale su 4.495.524 osobe. Ili, točno 204 tisuće i 912 osoba više nego li Hrvatska ima ukupno stanovnika – po friškim rezultatima ovogodišnjeg popisa birača. 
 

Na barem dva načina se može izračunati da je broj upitnih imena na biračkim popisima veći od pola milijuna. No, u čekanju preciznijih pokazatelja o broju maloljetnih osoba u Hrvatskoj, najlakše se prisjetiti broja birača na prvim hrvatskim predsjedničkim izborima – pravo glasa na izborima koje je uvjerljivo dobio Franjo Tuđman 1992. godine je imalo nešto više od 3,57 milijuna birača, ili skoro punih 920 tisuća manje nego na predsjedničkim izborima 2010. godine.

Kako dijaspora, koja je u međuvremenu stekla pravo glasa u Hrvatskoj broji oko 400 tisuća ljudi s pravom glasa, jasno je da je preostalih 520 tisuća imena ne baš jednostavno objašnjiv višak. A kamoli zanemariv: na posljednjim parlamentarnim izborima 2007. godine razlika između pobjedničkog Sanaderovog HDZ-a i gubitničkog Milanovićevog SDP-a iznosila je tek nešto više od desetine tog, spornog broja birača: dvije najjače stranke dijelilo je samo 57 tisuća glasova.

Izvor: http://www.novilist.hr/