ODRŽANA JAVNA TRIBINA O ANTIFAŠIZMU NEKADA I SADA (16. ožujka…

U prostoru Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir, u organizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka održana je javna tribina o antifašizmu nekada i danas. Okupljenim srednjoškolcima u pratnji profesora, ali i ostalim sudionicima, najprije se obratio predsjednik UABiA-e otoka Krka Darko Fanuko koji je na počatku istakao razloge održavanja ovakvog skupa, kazavši, pored ostalog, kako motivacija za njegovo organiziranje leži u neprepoznavanju uloge antifašizma danas, a da on postoji svjedoči i njegovo udruženje koje danas broji 562 člana, u rasponu od osamnaest, pa sve do sto godina. Iako je fašizam pobijeđen, nije iskorijenjen, a odgovor na pitanje kako ga prepoznati, trebala bi iznjedriti upravo ova tribina, zaključuje Fanuko. Riječ je potom preuzeo dr. sc. Tvrtko Jakovina, profesor Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Svoje izlaganje Jakovina je započeo pitanjima koja su usmjerila tijek rasprave: što je fašizam danas, tko se tijekom Drugog svjetskog rata suprotstavio fašistima, te zašto ono što se tada dogodilo nije bilo dovoljno?  Naime, u politički osjetljivoj situaciji naš odnos prema antifašizmu nije bio posve jasan što je na više razina spriječilo kretanje naprijed, tako da još i danas imamo značajnih problema s rasizmom, ekstremnim nacionalizmom, antisemitizmom, ograničavanjem sloboda, nedostatkom demokracije uopće, odnosno onime što je u vrijeme nacističke Njemačke bilo dovedeno do svog vrhunca. Međutim to nije bio samo njemački problem, već i problem ostatka svijeta koji se u Drugom svjetskom ratu našao na suprotstavljenoj strani što nam svjedoče brojna iskustva, a o čemu je potrebno itekako razgovarati, naglašava Jakovina. Naime, naš poprilično emotivan odnos prema onome što se odigralo u Drugom svjetskom ratu leži u činjenici kako se nikada do tada u povijesti čovječanstva nije dogodilo ništa slično - nije stradalo toliko ljudi. To se iskustvo danas čini nemogućim, kao i situacija da Njemačka sredinom 20. stoljeća uđe u rat s ostatkom svijeta. Bio je to besmislen i apsurdan sukob u kojem Njemačka nije imala šanse, no netko je ipak donio kobnu odluku. Uz definiranje antifašizma koji danas podrazumijeva brigu za slabije, ugrožene, one u manjini, Jakovina se naposlijetku dotako i situacije na našem prostoru, zaključivši kako je jedini antifašistički pokret što smo ga imali onaj Komunističke partije. U nastavku tribine akademik Petar Strčić govorio je o ulozi otočkog klera u periodu Narodnooslobodilačkog pokreta, istaknuvši kako su svećenstvo, odnosno Crkva, u zapadnoj Hrvatskoj, pa tako i na području Istre i Hrvatskog primorja, bili gotovo posve antifašistički opredijeljeni. Uz to, posebno je naglasio kako se na otoku Krku digao prvi uspješan oružani antifašistički ustanak u svjetskoj povijesti, i to kao reakcija na nasilje danuncijevaca. Naime, Gabriele D'Annuzio je 1919/20. došavši u Rijeku proglasio svoju paravojnu kvarnersku državicu, prakticirajući pri tome one nasilne oblike koje su kasnije razvili najprije fašisti, a potom i nacisti. Na samome kraju tribine o raspravljenim temama otvorena je kratka diskusija. Izvor: http://www.grad-krk.hr/