ODRŽANA IZLGANJA NA TEMU ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE

Obzirom na spomenuto, paradoksalnom postaje činjenica kako je od svih onečišćenja s kojima se suočavamo, upravo svjetlosno najlakše spriječiti.

U Velikoj vijećnici Grada Krka održana su tri zanimljiva izlaganja na temu zaštite okoliša i energetike koje su održali: naš poznati astronom, član Astronomskog društva Višnjan, Korado Korlević, predstavnik Udruge za promicanje obnovljivih izvora energije Cezar Marko Bačić, te stručni suradnik za energetiku Regionalne energetske agencije Kvarner Andrej Čotar. Nakon što je skup otvorio zamjenik gradonačelnika Čedomir Miler, pozdravivši okupljene i predstavivši goste, riječ je predao višnjanskom astronomu Korleviću koji je kazivo o različitim aspektima svjetlosnog zagađenja, onim ekološkim, ekonomskim, astronomskim, zdravstvenim, psihičkim, etičkim i estetskim. Naime, raspravu o ovom problemu koji podrazumijeva povećanje svjetline neba za vrijeme noći, i to uslijed isijavanja nepotrebne i nekorisne emisije svjetlosti u prostor izvan područja koje je potrebno osvjetliti, ističe Korlević, otvorio je UNESCO-v kongres pod geslom Spasimo noć održan u Veneciji 2002. godine. Problem do kojeg dolazi zbog želje za stalnim svjetlom, odnosno radi loše oblikovane (neekološke) rasvjete koja umjetnu svjetlost širi na sve strane, dakle i uvis, prema nebu, gdje ona uopće nije potrebna, izrazito negativno utječe na čovjeka naučenog na cikličnost, što, pored ostalog, dovodi do pojave kratkovidnosti kod djece, te porasta malignih oboljenja (osobito u žena), o čemu svjedoče mnogi znanstveni radovi. Međutim onečišćenje okoliša viškom svjetlosti, odnosno nestanak  noći, ne utječu samo na nas, već i na faunu. Tako su, nastvlja Korlević, svjetlosnim zagađenjem najviše pogođene ptice selice, kukci poput leteće krijesnice koju je danas gotovo nemoguće vidjeti, šišmiši koji su desetkovani u odnosu na vrijeme prije pojave javne rasvjete, te ribe obzirom da više ne postoje noćibez mjesečine. S druge strane problem predstavljaju životinje kojima pogoduju takvi uvjeti poput mrava, pauka crne udovice čija je koncentracija znatno veća ispod stupova javne rasvjete zbog kukaca koji se ondje skupljaju, te pojedinih vrsta ptica, poput galebova, koji postaju agresivni, pa čak i opasni. Obzirom na spomenuto, paradoksalnom postaje činjenica kako je od svih onečišćenja s kojima se suočavamo, upravo svjetlosno najlakše spriječiti. Jednostavne promjene u dizajnu i ugradnji rasvjete unose trenutne promjene u količinu svjetlosti koja se izlijeva u atmosferu i, najčešće, trenutačnu i značajnu uštedu energije, zaključuje Korlević. Marko Bačić iz Udruge Cezar predavao je o razlozima za povećanje udjela obnovljivih izvora energije u sveukupnoj proizvodnji energije, odnosno njihovim prednostima (smanjenje emije CO2, povećanje energetski održivog sustava, sigurnost dovoza energije) podijelivši ih u dvije skupine. I dok u one tradicionalne spadaju bioenergija (biomasa, energija drva, bioplin, biogorivo), te energija vode, novi uključuju geotermalnu energiju, energiju oceana, energiju vjetra, te energiju Sunca. Najviše pozornosti tako je posvećeno upravo solarnoj energiji obzirom da se Hrvatska nalazi u dobroj zoni insolacije, što znači da u iskorištavanju energije Sunca leži zaista velik potencijal. Posljednje izlaganje održao je Andrej Čotar iz Regionalne energetske agencije Kvarner koji je okupljene detaljno upoznao sa solarnim kolektorima i fotonaponskim instalacijama, kao i zakonodavstvom, modelima financiranja, te potporama vezanim za ulaganja u solarnu tehnologiju. Na samome kraju otvorena je rasprava tijekom koje je otvoren značajan spektar srodnih tema poput problema birokracije vezane uz implementaciju solarnih tehnologija ili inicijativa koje bi otok Krk trebale pretvoriti u prvu hrvatsku regiju s 0% emisije CO2.