Katarani bi gradili mali, plutajući LNG u Omišlju

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 2

Autor: Bojana Mrvoš Pavić; Foto: Silvano JEŽINA (http://www.novilist.hr/)

Europa je u velikoj mjeri zainteresirana za ovaj projekt, zahvaljujući kojem bi i sama dobivala prirodni plin, dok bi Katar bio jedan od glavnih dobavljača tog plina

ZAGREB Nakon što je prilikom održavanja foruma Invest in Croatia u utorak u Zagrebu ponovno pušten glas da je Katar zainteresiran za ulaganje u gradnju LNG terminala u Hrvatskoj, u Ministarstvu gospodarstva doznajemo kako su katarska tvrtka Qatar Connect, ali i velika australska investicijska grupacija Macquarie Group, već ranije kontaktirale nadležne u Hrvatskoj, zainteresirane za ulaganja u mali, plutajući LNG u Omišlju. Riječ je o »rezervnoj varijanti« LNG-a, budući da su međunarodne kompanije, udružene u Adria LNG konzorcij, na neodređeno vrijeme odustale od gradnje velikog, kopnenog LNG-a. 

    Kako potvrđuje Darko Horvat , ravnatelj Uprave za energetiku pri Ministarstvu gospodarstva, Plinacro, tvrtka u državnom vlasništvu, već je i prije održavanja foruma Invest in Croatia imala kontakte s tvrtkama Macquarie i Qatar Connect, vezano uz gradnju malog LNG-a, plutajućeg terminala na moru ispred Omišlja, na koji bi se privezivali brodovi koji dovoze ukapljeni prirodni plin, a zatim tekući plin prekrcavali u postrojenja na usidrenim brodovima na kojima bi se plin vraćao u plinovito stanje, i dalje slao u mrežu. 

    U prvoj fazi gradnje malog LNG-a, napominje Horvat, izgradile bi se instalacije za prihvat LNG brodova koji imaju na sebi ugrađeno postrojenje za uplinjavanje i spoj na transportni sustav. U drugoj i trećoj fazi nastavila bi se izgradnja postrojenja za uplinjavanje, i rezervoarskog prostora na kopnu, tako da bi investicija završila izgradnjom klasičnog kopnenog terminala za LNG.    

    Plinacro, zahvaljujući predpristupnim sredstvima EU-a od milijun eura, treba napraviti studiju utjecaja na okoliš kao preduvjet za dobivanje lokacijske dozvole, nakon koje novac može i početi povlačiti iz EU fondova. Čitava papirologija trebala bi biti završena kroz jednu, do najviše dvije godine. Europa je, kako se može čuti, u velikoj mjeri zainteresirana za ovaj projekt, zahvaljujući kojem bi i sama dobivala prirodni plin, dok bi Katar bio jedan od glavnih dobavljača tog plina.

Izvor: http://www.novilist.hr/