Islandska alga maslinovu kominu pretvara u ogrjev

Novi iskorak u provođenju ekoloških programa na planu zbrinjavanja otpada učinjen je ovih dana u krčkom komunalnom poduzeću Ponikve. Važno i veliko ostvarenje krčkih eko-komunalaca ogleda se u netom pokrenutom projektu prerade maslinove komine u visokovrijedno organsko gnojivo. Svjesni činjenice da se na Krku, značajnom maslinarskom središtu sjevernog Jadrana svake godine preradom ploda masline »proizvode« i silne količine komine – ostatka njihove prerade koja je do sad završavala kao otpad i svojevrsni uteg prerađivača i komunalaca, predstavnici Ponikava osmislili su, razradili i u djelo proveli ambiciozan program kojemu je glavni cilj pretvaranje spomenutog biološkog otpada u vrijednu i iznova upotrebivu sirovinu.     Problem mnogih uljara – Svjesni činjenice da je maslinova komina, s kojom mnogi ne znaju što bi, dugo postojeći ekološki problem mnogih uljara na mediteranskom dijelu Hrvatske, pokrenuli smo projekt koji se umnogome oslanja na naš već postojeći i dobro uhodani program cjelovitog, ekološki zasnovanog sustava zbrinjavanja komunalnog otpada, naglasio je Ivan Jurešić, rukovoditelj Ponikvine radne jedinice »Komunalije«. U sklopu tog sustava već godinama prikupljamo i u našem centralnom odlagalištu prerađujemo značajne količine bio otpada kuhinjskog i vrtnog porijekla koji odande izlazi kao humus. Problem komine koja je zbog svojih agresivnih svojstava do sad završavala na našem deponiju kao neupotrebljivi otpad odlučili smo riješiti korištenjem nekih stručnoj javnosti poznatih, ali u nas rijetko korištenih metoda.     Organsko gnojivo Njihovom se primjenom takva vrsta bio otpada može pretvoriti u ne samo upotrebljivo, već i viskokokvalitetno organsko gnojivo, zaključuje Jurešić kojemu u provedbi tog zanimljivog projekta uvelike pomaže Dejan Kosić, voditelj kvalitete u komunalnom poduzeću Ponikve.      – Maslinova komina nije otpad, barem to ne bi trebala biti, naglašava Kosić objašnjavajući kako osušena i briketirana komina može služiti kao visokokaloričan ogrijev, a silirana i kao stočna hrana. Kompostiranjem komine, čemu smo se priklonili mi u Ponikvama, dobiva se organsko gnojivo izuzetnih karakteristika, kvalitete jednake među našim poljoprivrednicima vrlo traženom stajskom gnoju. Svježa komina, nastavlja Kosić, ne može se koristiti u poljoprivredi jer sadrži visoku koncentraciju amonijaka i vodotopivih soli pa ako takva dođe u kontakt s biljakama, može izazvati njihovo sušenje i palež.      Voditelj kvalitete krčkih Ponikava prenio nam je i podatak kako je prirodna humifikacija, odnosno razgradnja maslinove komine izuzetno spor i dugotrajan postupak koji u pravilu traje čak 4 do 5 godina. Ipak, postoje načini ubrzavanja njenog pretvaranja u organsko gnojivo. Danas su na tržištu dostupni neki kemijski ubrzivači tog procesa. Mi takvim umjetnim rješenjima, vođeni ekološkim načelima nikako nismo željeli pribjeći te smo se stoga okrenuli traženju prirodnijih načina ubrzanja tih procesa. Kosić kaže kako su otočni komunalci naposljetku upravo idealno rješenje pronašli u upotrebi tvari dobivenih od smeđih islandskih morskih algi.     Neiskorištena sirovina Znanje i iskustvo u korištenju takvih metoda, nastavljaju naši sugovornici, pronašli smo u Davorinu Pamiću, diplomiranom inženjeru agronomije iz šibenskog područnog ureda Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu. Spomenuti stručnjak koji već neko vrijeme radi na proučavanju i promoviranju takvog načina vraćanja u uporabu te u nas gotovo u potpunosti neiskorištene sirovine pomogao nam je u osmišljavanju i organiziranju tehnoloških aktivnosti koje će, korištenjem već spomenutih algi, prikupljenu maslinovu kominu na prirodan način pretvoriti u visokokvalitetno organsko gnojivo u svega 6 do 8 mjeseci. Koliki je problem komina do sad predstavljala, najbolje ocrtava podatak kako smo samo tijekom ove maslinarske berbe iz triju krčkih uljara prikupili čak 1.500 tona komine, materijala koji bi inače završio na našem deponiju kao običan, nerazvstani i neupotrebljivi otpad. Kosić naglašava i kako su uljare, na inicijativu TKD Ponikve, koncem prošle godine nabavile specijalne nepropusne spremnike u kojima se prikupljala i prevozila komina do kompostane na Treskavcu. Komina se ondje odlaže u specijalnom, vodonepropusnom »bazenu« gdje je potom obrađujemo spomenutim prirodnim preparatom od islandskih smeđih morskih algi koja zapravo »jede« masnoće u komini te na taj način ubrzava njeno kompostiranje.     Inače, neobrađena komina obilježena je visokom kiselošću. U njoj se, sukladno analizama Zavoda za ishranu bilja Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu bilježi kisela reakcija pH vrijednosti 4,5. Svježa komina je opterećena masnoćama, a sadrži i visoke koncentracije amonijaka.     Za pola godine Iz rezultata obavljenih kemijskih analiza uzoraka komine vidljivo je i da se njenom preradom može proizvesti vrlo kvalitetan organski materijal koji se može koristiti kao gnojivo, ali i kao jedna od komponenti u proizvodnji uzgojnih supstrata. Zbog visoke razine organske tvari (od 97 do 99 posto) kominu masline, navode zagrebački agronomski stručnjaci, može se svrstati u kvalitetno organsko gnojivo koje se može mjeriti i uspoređivati sa zrelim i poluzrelim stajskim gnojem. Jednako tako, njeni produkti mogu poslužiti i kao prirodni herbicid jer se primjenom takvih materijala u voćnjacima i maslinicima bilježi slabiji rast i razvoj trava i korova.     Predviđanja krčkih komunalaca govore kako će od ukupno prikupljenih 1.500 tona komine za nešto više od pola godine s Treskavca izaći upola manja količina organskog gnojiva »iz vlastite proizvodnje«. Vjerujemo da ćemo s tim proizvodom izaći negdje u rujnu, upravo u vrijeme gnojidbe otočnih maslinika. Uvjereni smo da će javnost, posebice otočni poljoprivrednici prepoznati vrijednost ovog što radimo, ali i konačnog produkta tog postupka te da će pokazati interes za korištenjem takvog gnojiva. Važno je i da naši kapaciteti budu u vrijeme iduće berbe slobodni i spremni za prihvat novih količina maslinove komine, ali jednako tako i komine dobivene nakon prerade grožđa.    Odlagalište Treskavac S nakanom upoznavanja javnosti s našim nastojanjima, ali i potencijalima koje nosi naš novi proizvod, zajedno s udrugom maslinara Drobnica pokrenuli smo niz edukacijskih akcija, predavanja i radionica kojima je glavna svrha upoznavanje otočana sa svim aspektima tog projekta, ali značajem korištenja takve vrste gnojiva.      Gnojivo koje će idućih mjeseci nastajati na centralnom krčkom odlagalištu otpada Treskavac jedan je od materijala kakvi su do sad, i to prilično intenzivno, uvezeni i skupo plaćani. Pomalo je apsurdna činjenica da smo s jedne strane u nepovrat bacali kominu, a s druge strane uvozili i plaćali dehidrirani stajski gnoj, zaključio je Jurešić dodajući i kako spoznaje do kojih su, pripremajući ovaj projekt u Ponikvama došli, govore kako mnoge uljare u rješavanju problema komine koriste metodu spaljivanja u tvornicama i cementarama. Predstavnici Ponikava zaključuju kako bi projekt proizvodnje organskog gnojiva u budućnosti trebao biti ekonomski održiv. Ne mislimo da će ova tvrtka na tome zaraditi neki veliki novac. To nije ni svrha naših aktivnosti i biti ćemo zadovoljni postignemo li kakvu-takvu financijsku održivost projekta. Bit će dobro ako prihodi od prodaje gnoja pokriju troškove njegove proizvodnje, ali i sve popratne troškove edukacije javnosti i popularizacije takvog načina razmišljanja i postupanja – rekao je Jurešić M.Trinajstić