„GRIZLYEV TRANZICIJSKI BRLOG“

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 2

PROSTORNO PLANIRANJE NA NAŠ NAČIN

Legitimno je pravo svake jedinice lokalne samouprave da sama odlučuje o svom razvoju. Za jedinice lokalne samouprave s otoka to podrazumijeva održivi razvoj, a to znači unapređivanje kvalitete života poštujući ekološka ograničenja i ograničenja vezana na raspoložive resurse. I Vlada ima pravo i obvezu da razmišlja o ukupnom razvoju države. Ono što bi trebalo biti normalno, a nije, je da se to radi partnerski. To je naročito važno jer je donošenje konačnih odluka i planova definirano na način da se planovi nižeg reda moraju uskladiti s planovima višeg reda. Ovaj način donošenja planove se i poštuje, poštuje se i obveza konzultacija s lokalnom razinom ali samo onoliko koliko je to obvezno po zakonu. Pitanje je može li i treba li više.

Već duže vrijeme u medijima nas informiraju koji su planovi Vlade i Primorsko-goranske županije za sjeverni dio otoka Krka te što o tome misle čelni ljudi Općine Omišalj i ostalih jedinica lokalne samouprave s otoka Krka. U toj priči isprepleću se i interesi Grada Rijeke ali nekako prikriveni u planovima Primorsko-goranske županije. Stavovi, odnosno planovi, vezani za sjeverni dio otoka Krka nisu identični. To ni ne čudi, ali čudi način kako se ti planovi donose. Ono što u ovom slučaju zabrinjava je mogućnost, realna, da se nama otočanima nametnu viši državni interesi.

Normalno bi bilo da se prostorni planovi i planovi razvoja pojedinog područja donose uz aktivno sudjelovanje svih relevantnih i zainteresiranih partnera. U ovom slučaju to nije tako i to nije dobro. I ne samo da se o planovima Vlade i Primorsko-goranske županije treba pitati sve stanovnike Općine Omišalj nego i sve stanovnike otoka Krka pa i nekih susjednih jedinica lokalne samouprave s kopna. Otok Krk je jedna prirodna cjelina i sve što se dešava na jednom karaju otoka na neki način utječe i na njegov preostali dio. Koliko je meni poznato, o ovoj problematici upoznati su samo čelni ljudi jedinica lokalne samouprave a mi ostali o svim planovima i nesuglasicama informirani smo samo iz medija.

Piše se da će se o demografskim i ekonomskim učincima predviđenih investicija informirati čelnike krčkih općina i Grada Krka. Nameće se pitanje zašto samo čelnike? Što je s nama ostalima koji ne grijemo čelničke fotelje te što je sa građanima grada Kraljevice i  Crikvenice? Bi li se u ovom slučaju moglo govoriti o integralnom upravljanju obalnim područjem? Zanimalo bi me hoće li se izrađivati i ekološka, sociološka te neka druga studija. O studiji utjecaja planiranih investicija na otočni turizam da i ne govorim. I ne samo da bi trebali dobiti na uvid te studije, već bi u i njihovoj izradi trebali i aktivno učestvovati!

U kontekstu svih ovih planiranih investicija za proširenje Riječke luke na područje sjevernog dijela otoka Krka, jako me interesira koliko su iskorišteni prostorni potencijali u samoj Rijeci. Letimičnim pogledom na lučke kapacitete s mora moglo bi se zaključiti da tu još ima prostora za razvoj. A kad govorimo o razvoju i recesiji koja je zahvatila skoro cijeli svijet, jako je teško procijeniti u ovom trenutku koji će nam to prometni kapaciteti trebati za desetak ili više godina. Kontinuirano smanjenje zaliha fosilnih goriva neminovno će prouzročiti povećanje njihove cijene a samim time i troškove prijevoza raznih roba. U skoroj budućnosti moglo bi se dogoditi to da će se brojne tvornice koje su preseljene na Daleki istok polako početi vraćati u matične zemlje. Na taj način osigurat će se radna mjesta za vlastite građane a troškovi prijevoza smanjit će se na najmanju moguću mjeru. I pitanje koje ne smijemo zaboraviti: Tko će to sve platiti?

Ne zagovaram teoriju da bi turizam trebao biti glavna gospodarska grana na otoku Krku. U razvoju turizma također treba biti veoma oprezan, a najviše da se tim razvojem ne učini šteta vrijednom ekološkom sustavu otoka Krka.

U svakom slučaju, vrijeme je da počnemo raditi zajedno a ne, kao dosad, jedni pored drugih. Takav način rada, u svakom pogledu, daje bolje rezultate, iziskuje manje naprezanje živčanog sustava ali i traje malo dulje. Ukoliko imamo iste ciljeve puno je veća vjerojatnost da će se oni i ostvariti. (Grizly)