Bogovski toš

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 2

Slika i piše Iva Kirinčić.

      Ovo je priča o nekadašnjoj uljari, a danas je zahvaljujući ogromnom trudu obitelji Bogović, ovaj prostor konobe pretvoren u pravi obiteljski muzej.

  Srdačno su me primili i sa zadovoljstvom ispričali pojedinosti nekadašnjih običaja i života.

  Prostor je u potpunosti zadržao originalne gabarite. Sada kameni pod, nekada je bio zemljani.

  Prostorom dominiraju toš i svrdlo, koji kao najmasivniji objekti definiraju i oblikuju ovu konobu. Konoba obiluje starinskim uporabnim predmetima. Pronalazimo ovdje raznovrsno oruđe, posuđe, dekorativne predmete, starinski noćni ormarić i veliku kredencu. Svakako treba spomenuti i zidni sat koji potječe iz 1818. godine i čija je datacija istaknuta.

Zanimljive su i crno-bijele fotografije predaka obitelji Bogović. Domišljato su grupirali pojedine predmete kojima su se posebno koristile žene, a posebno muškarci. Svaki je izložak pronašao svoje mjesto, dočaravajući nam ponešto o tadašnjim običajima. Zanimljive su i svjetiljke koje su usklađene sa starinskim štihom konobe.

U planu im je također izložiti i starinske dubašljanske nošnje.

 Ovaj je toš u Bogovićima iz 1850. godine. Prvi je vlasnik bio Petar Bogović Bogovski, otuda naziv «Bogovski toš». Bio je najplodniji na području Dubašnice. Današnji je vlasnik Ivica Bogović.  Dubašnica je te godine iz desetak toševa proizvela 700 barila ulja. Baril je tada iznosio 66 litara, odnosno 46 vagona ulja. Najvećim se dijelom izvozilo u Bakar i Trst.

 Postupak proizvodnje maslinovog ulja može se zorno dočarati, jer su Ivica i Biserka Bogović sačuvali gotovo sve relevantne predmete korištene u nekadašnjoj uljari.

 Masline su se ubacile u mlin. Konj je gurao grede koje su rotirale kameno kolo koje je drobilo masline, a ljudi su za to vrijeme gurali masline kako bi sve ušle pod kolo. Dobivena kaša, tzv. pašta, stavljala se u športe, odnosno okrugle pletene vreće. Konop za izradu športi izrađivao se od kokosa, jer je trebao biti otporan na visoku temperaturu i savitljiv. Time je bila završena prva faza procesa izrade maslinovog ulja; gnječenje. U drugoj se fazi tiještenjem smjese zdrobljenih plodova cijedi čisto maslinovo ulje i to na način da su se športe nosiljkom stavljale jedna na drugu pod prešu na kamenu sviću. U jami je pod prešom stajao veliki tinjer u koji se cijedilo maslinovo ulje, koje se s površine kuhane vode pobiralo kacolom i stavljalo u manji tinjer. I eto gotovog maslinovog ulja.