Koja ti korist od faksa ....

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 2

Ili drugim riječima, zašto se Sveučilišta, kao što to vrijedi za biznis, ne mjere po učinkovitosti? Vjerojatno je romantično studirati komparativnu književnost i povijest umjetnosti, no osim što ćeš na temelju indeksa zašprehat par konfuznih brucošica, score na tržištu rada biti će ti bolno mizeran.

Koliko sveučilišni kolegiji stvarno pripremaju generacije u 21. stoljeću za kompetitivnost u brutalnoj ekonomiji ponude i potražnje, odgovor znamo napamet. Nikako.
 

Diploma nijednom ozbiljnijem poslodavcu nije garant osim ukoliko se ne radi o uskoj specijaliziranoj domeni, poput prava, medicine ili strojarstva. Sve drugo stoji i pada na testu osobne motivacije i prirodne inteligencije. Neusporedivo je važnije prvih dva tjedna na radnom mjestu nego pet godina prethodnog studiranja. A za ono što će ti biti posao, ionako ćeš biti obrazovan u hodu.
 
Dakle, živeći u sredini gdje su profesori latinskog marketinški stručnjaci, a fizičari rade po bankama, postavlja se logično pitanje: zašto apsolutno svaku društvenu instituciju mjerimo po njenim rezultatima, dok još eventualno Sveučilište mirno preživa pod zastavom beskorisnosti za budućnost ljudi koji ga pohađaju. Tržište rada je sve surovije i s godinama će biti još i više. Kod nas to još nije toliko izraženo, no američki i zapadnoeuropski studenti danas se za budući posao natječu ne samo sa svojim kolegama iz susjedstva nego sa likovima iz Indije, Japana ili Kine.
 
U tom smjeru je i zacrtana Bolonjska reforma – da se ljudi nakon faksa ne nađu na životnoj raskrsnici sa vrećom znanja koja apsolutno nikoga ne zanima i cijenu koje su platili u pola desetljeća života. Naravno, studentski život je daleko više od zbroja položenih kolegija - ima tu jednako edukativne cuge, seksa i partijanja – no otriježnjenje za mnoge filozofe, fonetičare i teatrologe dolazi brzo i nenajavljeno. Gdje zaposliti sve te ljude?
 
S druge strane, ideja znanja koje je pogonjeno isključivo ekonomskim interesom, promašuje bit akademskih sloboda tj. nezavisnog istraživanja materije. Problem je tek što više nitko nije spreman platiti tu slobodu. I eto nas na donkihotovksim barikadama za besplatno školstvo.